Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj:Kž-315/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Pleše kao predsjednika vijeća, te Lidije Vidjak i Jasne Smiljanić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljene ABC, zbog kaznenog djela teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23, 36/24, 72/25 i 136/25

– u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući povodom žalbi državnog odvjetnika i okrivljenice podnesene protiv presude Općinskog suda u Splitu broj: K-989/2022 od 13. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe okrivljene ABC i državnog odvjetnika kao neosnovane te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom proglašena je krivom okrivljena ABC zbog kaznenog djela teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. u svezi članka 228. stavak 1. KZ/11, činjenično opisano izrekom presude, pa je na temelju odredbe članka 229. stavak 1. KZ/11 osuđena na kaznu zatvora u trajanju 1 godine, te joj je na temelju odredbe članka 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda, te je utvrđeno da se kazna zatvora na koju je osuđena neće izvršiti ukoliko u roku 3 godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

1.1. Na temelju odredbe članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 , 88/22, 36/24, 72/25 i 13/26 u daljnjem tekstu: ZKP), naloženo je okrivljenoj ABC na ime imovinskopravnog zahtjeva isplatiti oštećenima ĐJ i DJ na jednake dijelove novčani iznos 6.412,36 eura sve u roku 15 dana od pravomoćnosti presude, dok se oštećenici za više zatraženo u iznosu 1.152,84 eura (do zatraženih 7.565,20 eura) upućuju u parnicu.

1.2. Na temelju odredbe članka 560. stavka 1. i 2. ZKP-a u vezi članka 77. KZ/11 utvrđeno je da je novčani iznos 265,45 eura imovinska korist koju je okrivljena ABC ostvarila počinjenjem kaznenog djela iz članka 229. stavka 1. u vezi članka 228. stavka 1. KZ/11, te je utvrđeno da novčani iznos 265,45 eura postaje imovina Republike Hrvatske, pa je naloženo okrivljenici da Republici Hrvatskoj u roku 15 dana od dana pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe isplatiti navedeni iznos.

1.3. Na temelju odredbe članka 148. stavka 6. ZKP-a okrivljena ABC je u cijelosti oslobođena plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP-a.

2. Protiv te presude žalbu je podnijela okrivljenica zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni. U žalbi je predložila da se pobijana presuda preinači na način da joj se izrekne blaža kazna.

2.1. Žalbu je podnio i državni odvjetnik zbog odluke o kazni, te zbog odluke o troškovima kaznenog postupka. U žalbi je predložio da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenici izrekne kazna zatvora te da ju se obveze na naknadu troškova kaznenog postupka.

3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

4. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP-a dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Nije u pravu okrivljenica kada se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

6.1. Okrivljenica u žalbi ističe da je priznala počinjenje kaznenog djela, navodeći da je priznala sve stvari koje je uzela iz stana oštećenih DJ i TJ, odnosno da je uzela samo novac, pa da stoga nije dužna oštećenicima vratiti nešto što nije oduzela.

6.2. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenice prvostupanjski sud je činjenično stanje u ovom postupku pravilno i potpuno utvrdio u odnosu na sve odlučne činjenice kada je utvrdio da je okrivljenica počinila kazneno djelo na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci pobijane presude. Takovo činjenično stanje prvostupanjski sud je utvrdio sa potpunom sigurnošću na temelju savjesne ocjene i analize svih izvedenih dokaza.

6.3. Iako okrivljenica u obrani navodi da je otuđila nakit iz stana oštećenika, ali ne u količini kako joj se to stavlja na teret, međutim ispravno prvostupanjski sud obranu okrivljenice u tom dijelu nije prihvatio smatrajući ju usmjerenu na izbjegavanje kaznene odgovornosti.

6.4. Naime, iz iskaza oštećene TJ proizlazi da je okrivljenica bila podstanarka u obiteljskoj kući, te je živjela u stanu nasuprot njenog, te je jednom prilikom shvatila da joj nedostaje ključ od stana da bi isto tako jednom prigodom primijetila da joj se nešto čudno događa sa novcem koje je njezin otac držao u koverti u ormaru, a radilo se o tadašnjih 2.000,00 kuna, a jednom prigodom je i zatekla okrivljenicu kako izlazi iz njenog stana, a u rukama drži njen ključ koji ključ je prepoznala jer je na sebi imao privjesak. Tada je primijetila da joj je okrivljenica ukrala naušnice da bi potom jednu vratila, kao i prstenje. Nadalje, iz iskaza oštećenika DJ proizlazi, a vezano za inkriminirani događaj da je njegova kćerka ĐJ zatekla okrivljenicu sa novcima i nakitom koji je uzela iz njihovog stana, s time da je prethodno okrivljenica ukrala i ključ. Sjeća se da je kćerka navela da je zatekla okrivljenicu kako drži zlato u rukama i nešto je gurala iza leđa u odjeću. Što se tiče novca naveo je da je novac stajao u maloj kutiji koja se nalazi na ormariću, a zlatnina je bila u drugoj kutiji.

6.5. Ispravno je prvostupanjski sud prihvatio iskaz oštećenog DJ, te svjedokinje ĐJ, jer i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda isti nemaju bez razloga teretiti okrivljenicu nego iskazuju na osnovi činjenica i okolnosti o kojima imaju saznanja. Nadalje, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zlato i plemenite kovine, a koji nalaz je sastavio na temelju dostavljenih podataka po oštećenicima, proizlazi da vrijednost nakita koji je otuđen oštećenicima iznosi 6.200,00 eura.

6.6. Kada se ima u vidu iskaz svjedokinje TJ koja je navela da je okrivljenica predala s ključem od stana i novčani iznos 53,09 eura dok da nije vratila novčani iznos od 212,36 eura, ispravno prvostupanjski sud zaključuje da je okrivljenica oštetila DJ i TJ za taj iznos.

6.7. Dakle, prvostupanjski sud je činjenično stanje u ovom postupku pravilno i potpuno utvrdio u odnosu na sve odlučne činjenice kada je utvrdio da je okrivljenica oštetila DJ i TJ za iznos 6.412,36 eura koji se odnosi na novčani iznos, te zlatni nakit, ispravno prihvaćajući pri tome iskaz oštećenika, te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za zlato i plemenite kovine koji je temeljen na pravilima struke i vještine, te je stoga pravilno proglasio krivom za kazneno djelo iz članka 229. stavak 1. točka 1. KZ/11 u svezi članka 228. stavak 1. KZ/11, na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci pobijane presude, te o tome iznio u cijelosti valjane i logične razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

7. Nadalje, nije u pravu državni odvjetnik niti okrivljenica kada se žale zbog odluke o kazni.

7.1. Prilikom izbora vrste i mjere kazne prvostupanjski sud je okrivljenici cijenio sve one okolnosti koje su od utjecaja da kazna po vrsti i mjeri bude teža ili lakša za okrivljenika. Kao olakotno prvostupanjski sud je okrivljenici cijenio djelomično priznanje počinjenja kaznenog djela, izraženo žaljenje i kajanje zbog počinjenog, da je majka malodobnog djeteta, te da do sada nije dolazila u sukob sa zakonom. Otegotne okolnosti prvostupanjski sud na strani okrivljenice nije utvrdio.

7.2. Okrivljenica u žalbi ističe da je majka dvoje malodobne djece, te da bi se i blažom kaznom ostvarila svrha kažnjavanja, dok državni odvjetnik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud precijenio olakotne okolnosti na strani okrivljenice, te da okrivljenica do sada nije nadoknadila štetu okrivljenicima zbog čega smatra da uvjetna osuda na koju je osuđena presudom prvostupanjskog suda nije primjerena.

7.3. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenice i državnog odvjetnika ispravno je prvostupanjski sud vodio računa o svim olakotnim i odsutnosti otegotnih okolnostima na strani okrivljenice, dajući primjeren značaj ovako utvrđenim olakotnim okolnostima. Iako okrivljenica u žalbi ističe da je u međuvremenu postala majka dvoje malodobne djece, međutim obzirom na sve utvrđene olakotne okolnosti, te odsustvu otegotnih okolnosti, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da je kazna na koju je okrivljenica osuđena presudom prvostupanjskog suda primjerena kazna, te upravo takvu kaznu, s obzirom na utvrđenu okolnost relevantnu za individualizaciju kazne smatra primjerenom i ovaj drugostupanjski sud, zbog čega su žalbe okrivljenice i državnog odvjetnika neosnovane u tom dijelu.

8. Nadalje, nije u pravu niti državni odvjetnik kada predlaže da se okrivljenicu obveže na naknadu troškova kaznenog postupka.

8.1. Prvostupanjski sud je okrivljenicu temeljem citiranih zakonskih odredbi oslobodio naknade plaćanja troškova kaznenog postupka smatrajući da bi plaćanjem troškova kaznenog postupka bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje djece okrivljenice i same okrivljenice.

8.2. Državni odvjetnik navodi da je okrivljenica osoba mlađe životne dobi , radno sposobna, kao da je navela da je srednje imovnog stanja i da povremeno radi zbog čega da ju je trebalo obvezati na naknadu troškova kaznenog postupka.

8.3. Međutim, okrivljenica je navela da je lošeg imovnog stanja, da je zaposlena i majka dvoje malodobne djece, pa je ocjena ovog drugostupanjskog suda da je ispravno okrivljenica oslobođena naknade troškova kaznenog postupka jer bi plaćanjem istih bilo dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje kao i uzdržavanje njezine obitelji.

8.4. Prema tome, kako ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenica i državni odvjetnik pobijaju prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP-a, na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 482. ZKP-a odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 2. lipnja 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Siniša Pleše