Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9820/2025.
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. ĐVS zbog prekršaja iz članka 22 . st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 123/19, 84/21, 114/22 ), odlučujući o žalbi okr. ĐVS, podnijetoj po braniteljici Ani Birimaša, odvjetnici iz Dubrovnika, protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku broj: Pp - 1544/2023 od 27. kolovoza 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 2. lipnja 2026.
r i j e š i o j e :
Prihvaća se žalba okr. ĐVS, prvostupanjska presuda se ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okr. ĐVS proglašena je krivom i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 260,00 ( dvjesto šezdeset ) eura, zbog djela prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je obvezana na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 ( trideset ) eura
2. Protiv te presude okr. ĐVS je pravodobno podnijela po braniteljici žalbu zbog bitne povrede postupka, povrede materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o prekršajnopravnoj sankciji i troškovima postupka.
3. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
4. Žalba je osnovana.
5. Rješavajući o predmetu u okviru navoda žalbe te ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13 ,110/15, 70/17 , 118/18, 114/22 ) po ocjeni ovog Suda pravilno žaliteljica pobija presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja,prigovarajući ocjeni izvedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda i sukladno tome preuranjenom zaključku glede prekršajne odgovornosti okr. ĐVS.
6. Prvostupanjski sud je proveo dokazni postupak , te zaključio kako je okr. kriva za djelo prekršaja koje joj se stavlja na teret, i to temeljem iskaza svjedoka-žrtve nasilja ĐV , obrane okrivljenice i materijalnih dokaza u predmetu spisa. Sud zaključuje kako je ovakvo ponašanje okrivljenice prouzročilo uznemirenost i povredu dostojanstva kod oštećenika.
7. No, međutim, izrekom pobijane presude okrivljenici se stavlja na teret da je svojim ponašanjem, odnosno verbalnim napadom i upućivanjem pogrdnih riječi prouzročila povredu dostojanstva i uznemirenost kod svojeg supruga , bez da je prvostupanjski sud u tom pravcu okolnosno ispitao žrtvu nasilja, koji je potvrdio dinamiku događaja, ali nije ispitan je li takvo ponašanje kod njega izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost.
8. Odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji pa je tako u t.3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Dakle, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna je od odlučnih činjenica, odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čine biće prekršaja. To je prekršaj koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje. Da bi se okrivljenicu oglasilo krivim za djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret, potrebno je sa sigurnošću utvrditi da je njezino ponašanje kod žrtve ( supruga ) prouzročilo upravo ovakvu posljedicu koja je konstitutivni element bića prekršaja, odnosno da takvo ponašanje imalo takav stupanj intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja. Zaključivanje suda kako je opisano ponašanje prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, bez da bi žrtva na navedeno bila ispitana, nije dokaz koji bi imao potrebnu dokaznu snagu.
9. Nadalje, ukoliko u ponovnom postupku iskazi okrivljenice i oštećenika budu kontradiktorni potrebno je da prvostupanjski sud provede suočenje između okrivljenice i oštećenika. Suočenje je potrebno provesti na pravilan način, odnosno pravilno obrazložiti. Smisao suočenja je kontradiktorno sučeljavanje ispitanika u odnosu na važne činjenice oko kojih se ispitanici ne slažu, a nije smisao u ponovnom ispitivanju. Nadalje,pri suočenju se osim sadržaja iskaza ocjenjuje i držanje tijela, geste, promjene izgleda i slično (govor tijela) što je upravo bitno za ocjenu vjerodostojnosti ispitanika.
10. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio provedene dokaze, u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke,zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.
1. U ponovnom suđenju,prvostupanjski sud će,uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, saslušat okrivljenicu, svjedoka kojeg će okolnosno ispitati, po potrebi provesti suočenje između okrivljenice i svjedoka, te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
U Zagrebu 2. lipnja 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 5 otpravka: za spis, okrivljenicu, braniteljicu i tužitelja.
