Pp-3853/2025-20

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Prekršajni odjel

Stjepana Radića 81

Šibenik

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu ovog suda Marini Belak, uz sudjelovanje Danijele Anđelić, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene CČ zbog prekršajnog djela iz članka 199.st.8. sve Zakona o sigurnosti prometa na cestama (N.N.67/08;74/11; 80/13; 92/14; 64/15, 108/17;70/2019, 42/20,85/22, 114/2022, 133/23,145/24 ), u daljnjem tekstu ZSPC-a, povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Šibensko-kninske, PPrP, podnesenog pod posl.br.:211-07/22- 1/16683 od 10.studenog 2022.g., nakon provedene i dovršene glavne rasprave 2.lipnja 2026., a nakon javne objave presude istog dana , u odsutnosti predstavnika tužitelja i u nazočnosti okrivljenice, istog dana ,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182.st.1.toč.3. Prekršajnog zakona

I. okrivljena ČČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1988. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], drž.RH, profesor hrvatskog jezika i književnosti, VSS, zaposlena u TD "Tvrđava kulture" d.o.o. Šibenik, sa mjesečnim primanjima od oko 1.500,00 eura, neudana, bez djece,

oslobađa se od optužbe

I. 1. da bi 01.studenog 2022.g., u 01:15 sati, u Šibeniku, u ulici Stjepana Radića, upravljala osobnim automobilom reg.ozn: [registarska oznaka] iako je u krvi imala koncentraciju alkohola od 1,90 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ,izmjereno alkometrom marke "Drager 6820 ARKC 0191" , koja je umanjena za granicu dopuštene pogreške od 0,1 g/kg,

čime da bi postupila protivno odredbi članka 199.st.2.ZSPC-a , kažnjivo po članku 199.st.8.ZSPC-a.

II. Na temelju čl. 139. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenica se oslobađa plaćanja paušalnih sudskih troškova, koji padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Šibensko-kninska,PPrP, podnijela je optužni prijedlog, pod uvodnim brojem, protiv okrivljene CČ zbog prekršajnog djela činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenica je ispitana na okolnosti optužnog prijedloga, u navodima svoje obrane iskazala da je 01. studenog 2022.g., u 01.15 sati u [adresa], u [adresa] , zaustavljena od strane policijskih službenika, u svojstvu vozačice osobnog automobila reg. ozn. [registarska oznaka], kada joj je ponudio testiranje na prisutnost alkohola u organizmu, a na koje testiranje da je odmah pristala. Nakon zaustavljanja do njenog testiranja da je proteklo 6 do 7 minuta, upravo kako to stoji u Zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola, droge i lijekova u organizmu. Dodala je da je bila jako iznenađena kada je mjerni uređaj očitao koncentraciju alkohola od 2.00 promila. Policijski službenik da je nije pitao u koje je vrijeme konzumirala alkohol i da li želi da pričeka 15 minuta do testiranja. Nikada da se prije nije našla u opisanoj situaciji pa nije znala što treba pitati. Dakle, po zaustavljanju policijski službenik da joj je ponudio testiranje na koje je pristala. Potpuno je svjesna da nije smjela konzumirati alkohol i poduzeti upravljanje motornim vozilom, što nije učinila nikada prije niti nakon utuženog događaja. U tom smislu da izražava žaljenje i spremnost da nikada nakon konzumacije alkohola ne poduzme upravljanje motornim vozilom. Dakle, ne osporavajući samu činjenicu da je konzumirala alkohol branila se da je sigurna da bi koncentracija alkohola bila manja da su joj policijski službenici ostavili vrijeme od 15 minuta od zadnje konzumacije alkohola, koji je konzumirala neposredno prije nego je zaustavljena.

Na Zapisnik od 11.rujna 2024.g. branila se da je pušač i da je pušila cigaretu neposredno prije zaustavljanja od policijskog službenika i da je ugasila cigaretu netom prije testiranja . Branila se nadalje da nakon što je podvrgnuta testiranju na prisutnost alkohola u organizmu da je policijski službenik nije pitao što je pila i kada je pila. U odnosu na predočen joj iskaz policijskog službenika ĐČ branila se da je kritične večeri posljednji put konzumirala alkohol netom prije 01.15 sati jer je nakon izlaska iz obližnjeg ugostiteljskog objekta odmah poduzela upravljanje automobilom i nakon kratkog vremena bila zaustavljena od strane policijskog službenika. Dodala je da je više puta bila podvrgnuta alkotestiranju , no od prvog alkotestiranju do trećeg da je proteklo tek nekoliko minuta. Kada je mjerni uređaj pokazao koncentraciju alkohola, policijski službenik da je nije pitao kada je zadnji put konzumirala alkohol i odgovorno tvrdi da od trenutka kada je konzumirala alkohol do trenutka kada je treći put bila podvrgnuta alkotestiranju nije proteklo 15 minuta. Iako svjesna svoje krivnje jer je konzumirala alkohol drži da nije moguće da je imala koncentraciju alkohola stavljenu joj na teret .Dodala je da inače ne pije alkohol. Sada da je potpuno svjesna da nije smjela sjesti za upravljač automobila i upravljati vozilom te je dala obećanje da ovakvo ponašanje neće ponoviti. Njena obrana da je usmjerena samo na visinu koncentracije alkohola od 1,90 g/kg. Branila se da je policijski službenik, a nakon što je mjerni uređaj očitao koncentraciju alkohola, nije pitao kada je posljednji put pila jer bi mu za taj slučaj rekla da je zadnje piće popila neposredno prije nego što je zaustavio. Svakako drži da bi očitana koncentracija alkohola bila manja da je počekala određeno vrijeme prije nego je podvrgnuta tom testiranju. Nije se to sjetila predložiti policijskom službeniku jer nikada prije nijem bila u ovakvoj situaciji , koji je bio korektnog ponašanja.Ponovno je izrazila žaljenje što se dovela u ovakvu situaciju. Ponovila je da nakon što je mjerni uređaj očitao koncentraciju alkohola da je policijski službenik nije pitao kada je popila zadnje piće. Naposljetku je ponovila da naprosto da ne može prihvatiti da je imala toliko visoku koncentraciju alkohola u organizmu.

Na Zapisnik od 2.lipnja 2026. je pristala da se pročita njena obrana iz prethodnog postupka te je iskazala da ostaje pri navodima svoje obrane koju je već iznijela u ovom postupku.

3. U dokaznom postupku saslušan je svjedok ĐČ, policijski službenik, pregledan je Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu PPrP, od 01.studenog 2022.g., pregledana je Potvrda Ministarstva pravosuđa i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo i probaciju, Odjela za prekršajne evidencije, od 20.siječnja 2025.g.

4. Suglasnošću stranaka pročitan je iskaz svjedoka ĐČ, policijskog službenika, koji je svjedočio da je 01. studenog 2022.g., u 01.15 sati, u [adresa], vršio kontrolu u prometu i zaustavio žensku osobu koja je upravljala osobnim automobilom [registarska oznaka] i po zaustavljanju uvidom u njenu vozačku dozvolu da je utvrdio da se radi o osobi imena ČČ. Po zaustavljanju da je pitao da li je konzumirala alkohol, a ona da mu je odgovorila da nije. Sjeća se da nije pravilno puhala u mjerni uređaj pa je upozorio da mora pravilno sudjelovati u testiranju i jače izdahnuti. Nije bio siguran da li izbjegava testiranje ili ne pa joj je dao i drugi put da izdahne u mjerni uređaj , no izdisaj nije bio dobar, a tek je na trećem mjernom uređaju da je pravilno izdahnula kada je mjereni uređaj očitao koncentraciju od 2.00 pa joj se uz postotak tolerancije stavila koncentracija od 1.90 g/kg. Nakon prvog i drugog neuspjelog testiranja da je shvatio da je okrivljenica konzumirala alkohol, a što se i potvrdilo jer je mjerni uređaj nakon trećeg pokušaja očitao visoku koncentraciju alkohola. Sjeća se da je bila korektnog ponašanja. Dodao je da je okrivljenicu po zaustavljanju pitao da li je konzumirala alkohol nakon čega da nije ponovio pitanje. Iskazao je da je tijekom redovne kontrole u prometu uočio da se vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kretalo malo više lijevo stranom pa desnom što ga je ponukalo da zaustavit vozača toga vozila. Dodao je da je već u prvom kontaktu znao da je okrivljenica pila alkohol no kako mu je rekla da nije pila to je unio u odnosni Zapisnik i dalje o tome nije uputio pitanja okrivljenici.

5. Iz Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola proizlazi da je prema okrivljenici započeto postupanje 01.studenog 2022.g. u 01,15 sati i da je ispitivanje obavljeno u 01.studenog 2022.g., u 01,21 sati kada je mjerni uređaj očitao koncentraciju alkohola od 2,00 g/kg, umanjena za 0,1 g/kg odnosno za granicu dopuštene pogreške iznosi 1,90 g/kg ).

6. Sud je razmatrajući obranu okrivljenice, koju je cijenio u smislu odredbe članka 171.st.8.Prekršajnog zakona, te stavljajući je u korelaciju sa iskazom svjedoka ĐČ, policijskim službenikom, pouzdano utvrdio da u postupku nije dokazano da je okrivljenica prekršajno odgovorna za djelo iz članka 199.st.8.ZSPC-a kako se optužbom tereti .

7. Materijalnom odredbom članka 199.stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano da vozač vozila A1,A2,A,B,B+E,F,G i M ne smije upravljati vozilom na cesti te početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka dok je kaznenom odredbom članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da će se novčanom kaznom od 1.320,00 do 2.620,00 eura ili kaznom zatvora do 60 dana kazniti za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako u organizmu ima alkohola iznad 1,50 g/kg ,odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka

8. U postupku nije sporno da je okrivljenica kritične večeri upravljala u prometu na cesti osobnim automobilom te da je prilikom zaustavljanja od strane policijskih službenika podvrgnuta ispitivanju na prisutnost alkohola u organizmu putem mjernog uređaja marke "Drager 6820 ARKC 0191" i da je mjerni uređaj očitao koncentraciju alkohola od 2,00 g/kg , koja je umanjena za 0,1 g/kg odnosno za granicu dopuštene pogreške iznosila 1,90 g/kg.

9. Pravilnikom o načinu i uvjetima za utvrđivanje prisutnosti alkohola u organizmu ( NN 98/2003) , donesenim na temelju Zakona o sigurnosti prometa na cestama, člankom 8.toč.2. propisano je da se ispitivanje izvodi najmanje 15 minuta nakon završetka posljednje ispitanikove konzumacije alkoholnog pića. Dakle, proizvođač uređaja za mjerenje količine alkohola u organizmu, Dräger, jasno je propisao da od zadnjeg popijenog alkoholnog pića do alkotestiranja mora proći najmanje 15 minuta da bi se dobiveni rezultat mogao uzeti ispravnim.

10. Pravilnikom o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama ("Narodne novine", 141/2011), u čl. 1. propisan je način postupanja policijskih službenika, između ostalog prilikom upravljanja prometom na cestama i nadzora sudionika i vozila u prometu na cestama. Člankom 24. st. 1. odnosnog Pravilnika propisano je da policijski službenik koji vozača, instruktora vožnje, putnika ili drugog sudionika u prometu radi opravdane sumnje da u organizmu ima alkohola, opojnih droga ili lijekova koji se ne smiju uzimati za vrijeme vožnje ili određeno vrijeme prije započinjanja vožnje ili je sudjelovao u prometnoj nesreći, podvrgava ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata, da im je dužan dati upute o načinu korištenja i postupku ispitivanja sredstvima i aparatima te ih upozoriti na posljedice odbijanja podvrgavanja ispitivanju.

11. Također, člankom 24.st.2. istog Pravilnika propisano je da nakon obavljenog ispitivanja policijski službenik započinje sa popunjavanjem Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola , opojnih droga ili lijekova u organizmu. Ova odredba članka precizno određuje vrijeme kada policijski službenik pristupa unošenju uočenih činjenica u Zapisnik, dakle nakon što je obavio ispitivanje mjernim uređajem.

12. U konkretnom postupku je dvojbeno da li je pravilno korišten alkotest odnosno da li je od zadnjeg konzumiranja alkohola okrivljenice do trenutka ispitivanja na prisutnost alkohola u organizmu prošlo cca 15 minuta , kako je to propisano uputom za uporabu Drager Alcoteseta.

13. Sud je radi razjašnjenja ove okolnosti imao u vidu obranu okrivljenice , izvršio uvid u Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu te ispitao svjedoka ĐČ , policijskog službenika.

14. U tom pravcu sud je prvotno uvidom u Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova utvrdio da je postupanje policijskog službenika prema okrivljenici otpočelo 01.studenog 2022.g. u 01,15 sati, a ispitivanje uporabom uređaja da je obavljeno istog dana u 01,21 sati, dakle šest minuta nakon njenog zaustavljanja. Sud je nadalje imao u vidu obranu okrivljenice da je kritične večeri posljednji put konzumirala alkohol netom prije 01,15 sati jer je nakon izlaska iz obližnjeg ugostiteljskog objekta odmah sjela u automobil i odmah potom bila zaustavljena od strane policijskog službenika te da je od ispitivanja na temelju kojeg je utvrđena koncentracija alkohola od 2,00 g/kg proteklo tek 6 minuta , koji je podatak zabilježen u predmetnom Zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu, kao i da je policijski službenik nije pitao kada je zadnji put konzumirala alkohol i da odgovorno tvrdi da od trenutka kada je konzumirala alkohol do trenutka kada je očitana koncentracija alkohola nije proteklo 15 minuta. Dakle, suština obrane okrivljenice svodi se na pobijanje utvrđene visine koncentracije alkohola kojom je upirala obranom da od posljednje konzumacije alkohola pa do vršenja mjerenja nije prošlo 15 minuta koliko je, prema uputama proizvođača mjernih uređaja, potrebno proći kako bi mjerenje pokazalo ispravan rezultat.

15. U tom pravcu, sud je imao u vidu iskaz svjedoka ĐČ da je okrivljenicu odmah po zaustavljanju pitao da li je konzumirala alkohol nakon čega da nije ponovio pitanje. Dakle, iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da nakon što je mjerni uređaj očitao koncentraciju alkohola u organizmu okrivljenice da je nije pitao kada je zadnji put konzumirala alkohol , što je bio u obvezi jer mu takvo postupanje nalaže odredba članka 24. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cesti ( NN 67/2008,48/2010,74/2011) koja propisuje da je policijski službenik dužan nakon obavljenog ispitivanja popuniti Zapisnik.

16. Dakle, iz iskaza policijskog službenika proizlazi da je u Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola , opojnih droga ili lijekova unio izjavu okrivljenice odmah po zaustavljanju, prije nego je podvrgnuo ispitivanju i da nakon što je okrivljenicu podvrgnuo testiranju mjernim uređajem , koji je očitao koncentraciju alkohola, nije pitao kada je konzumirala alkohol, u čemu je bio decidiran.

17. Izloženo postupanje policijskog službenika bilo je protivno članku 24. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cesti koja propisuje da je policijski službenik dužan nakon obavljenog ispitivanja popuniti Zapisnik o vremenu kada je ispitana osoba konzumirala alkohol. Iako su u suprotnosti obrana i iskaz ovog svjedoka glede njenog odgovora vezano za konzumaciju alkohola jer se branila da je policijskom službeniku rekla da je pila alkohol , koju je dala odmah po zaustavljanju, sud nije na tu okolnost izveo dokaz suočavanjem jer ta činjenica nije odlučna za pravilno utvrđenje u ovom postupku sve obzirom na utvrđeni propust policijskog službenika da joj postavi to pitanje nakon obavljenog testiranja. Ovdje valja istaći da je okrivljenica više puta u svojoj obrani ponovila da je popila alkohol netom prije napuštanja ugostiteljskog objekta i zaustavljena po policijskom službeniku ubrzo nakon što je poduzela vožnju i da nije proteklo najmanje 15 minuta od zadnjeg konzumiranja alkohola.

18. Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika (čl. 17. st. 2.) ne propisuje "ako vozač prizna da je pio", već postavlja objektivni tehnički standard. Pitanje o zadnjoj konzumaciji je važan da bi osigurao da uređaj marke "Dräger pokaže točno stanje. Znanstveno je dokazano da ostaci alkohola u ustima tzv. "ustni alkohol" neposredno nakon pijenja daju lažno visoke rezultate. Čak i ako vozač kaže da nije pio, a uređaj pokaže alkohol, policajac u tom trenutku dobiva informaciju koja demantira vozača i mora provjeriti kada je bila zadnja konzumacija kako bi mjerenje bilo zakonito. Visoki prekršajni sud u brojnim odlukama ističe da je zapisnik o alkotestiranju javna isprava. Da bi ona bila valjana, mora sadržavati sve podatke propisane u obrascu, uključujući i podatak o zadnjoj konzumaciji pića. Ako taj podatak nedostaje ili je unesen paušalno bez pitanja, dovodi se u pitanje zakonitost cijelog postupka.

19. Visoki kazneni sud u sličnim situacijama , pogotovo kod kaznenih djela protiv sigurnosti prometa, naglašava da se procesne norme ne smiju pretpostavljati. Izjava okrivljenice da "nije pila" ne može se smatrati njezinom obranom u tom trenutku. Međutim, policijska procedura je prisilni propis. Policajac ne smije temeljiti propust u proceduri na neformalnoj izjavi okrivljenice koja se kasnije pokazala netočnom jer je alkotest bio pozitivan. Čim je alkotest pokazao vrijednost iznad 0.0, policajac je morao postupiti po protokolu za pozitivno testiranje. Tehnička uputa proizvođača upućuje da svaki uređaj za mjerenje alkohola u uputama ima napomenu o obveznom čekanju od 15-20 minuta. Kršenje te upute znači da rezultat nije dokazano točan. Policajac je dužan utvrditi činjenice. Njegova procjena da "ne treba pitati" jer je ona rekla da nije pila je subjektivna, dok je Pravilnik objektivan. Okrivljenica tvrdi da je pila neposredno prije zaustavljanja. Znanstveno je utvrđeno, a što uvažava i sudska praksa Visokog kaznenog suda, da ostaci alkohola u ustima neposredno nakon pijenja daju nerealno visoke rezultate na uređaju. Propustom policije da pričeka 15 minuta, okrivljenici je uskraćeno pravo na točno mjerenje njezine stvarne alkoholiziranosti. Dokaz prikupljen suprotno izričitim tehničkim uputama i podzakonskim aktima ne može biti temelj za osuđujuću presudu. Prema načelu in dubio pro reo, svaka sumnja u točnost izmjerene koncentracije, koja je proizašla iz procesnog propusta policije, mora se riješiti u korist okrivljenice.

20. Dakle, imperativna je narav Pravilnika o čekanju 15 minuta od zadnje konzumacije nije fakultativna niti ovisi o diskrecijskoj procjeni policajca. To je tehnički preduvjet za ispravnost mjerenja. Policijski službenik je stručna osoba koja provodi dokaznu radnju i on je taj koji jamči za njezinu zakonitost, neovisno o tome što okrivljenica kao laik u trenutku zaustavljanja izjavi.

21. Nadalje, stav žalbenog suda da policajac nije trebao pitati okrivljenicu o konzumaciji jer je ona rekla „da nije pila“ pravno je neodrživ. naime, prva izjava vozača često je plod straha ili zbunjenosti. Međutim, onog trenutka kada je uređaj pokazao prisutnost alkohola, policajac je dobio objektivnu informaciju koja demantira prethodnu izjavu okrivljenice. U tom trenutku, on je bio dužan postupiti po Protokolu i pitati kada je popila alkohol u zadnjih petnaest minuta nakon što je uočio da je test pozitivan.

22. Valja se osvrnuti na navod žalbenog suda na ukinutu ovosudsku presudu da trenutak konzumacije može znati samo okrivljenica i da dokaz koji govori o pogrešnoj proceduri ista treba i dokazati, a okrivljenica da nije imala primjedbi na Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu.

23. Izloženi stav ovaj sud ne prihvaća jer drži da se time na okrivljenicu prebacio teret dokazivanja. Naime, stav je ovog suda da zbog postojanja načela presumpcije nevinosti okrivljenica nije dužna dokazivati svoju nevinost niti je dužna dokazivati da je procedura bila pogrešna. Teret dokaza da je prekršaj počinjen i da je procedura testiranja provedena strogo po zakonu leži isključivo na ovlaštenom tužitelju , policiji . Ako postoji sumnja u zakonitost ili pravilnost provedene procedure, sud tu sumnju mora riješiti u korist okrivljenice, a ne zahtijevati od nje da vodi vlastitu istragu. Tvrdnja žalbenog suda da trenutak konzumacije može znati samo okrivljenica predstavlja zanemarivanje znanstvenih metoda. Sud je dužan utvrditi točno vrijeme i dinamiku konzumacije ako je to bitno za obilježje djela .

24. Nadalje, potpis okrivljenice na Zapisniku ne anulira nezakonitu proceduru , a stav žalbenog suda da okrivljenica nije imala primjedbi na Zapisnik u trenutku testiranja pravno je neodrživ. Zapisnik o ispitivanju sastavlja se na mjestu događaja, prije pokretanja bilo kakvog sudskog postupka. Okrivljenica na licu mjesta ne posjeduje stručna znanja o internim policijskim pravilnicima, tehničkim specifikacijama uređaja niti o medicinskim protokolima uzimanja uzoraka. Nepostojanje primjedbi na licu mjesta ne znači gubitak prava da se zakonitost i pravilnost tog dokaza osporava pred sudom. Sudski postupak služi upravo zato da se provjeri jesu li dokazi pribavljeni na zakonit način.

25. Ovaj sud ne favorizira okrivljenicu kako pledira žalbeni sud već primjenjuje ustavno načelo da se nitko nije dužan očitovati o svojoj krivnji. Budući da okrivljenica prije sporne izjave nije dobila pouku o pravima, njezino priznanje ili negiranje pijenja je procesno neupotrebljivo. Stoga policijski službenik nije mogao tu neformalnu izjavu uzeti kao zakonsku osnovu za odstupanje od prisilnog propisa (Pravilnika).

26. Nadalje, čak i ako se prihvati da policajac u početku nije morao čekati, onog trenutka kada je uređaj očitao koncentraciju alkohola, policijskom službeniku je postalo jasno da je izjava okrivljenice bila neistinita. U tom trenutku, on je bio dužan – radi utvrđivanja točne i zakonite koncentracije – ponoviti test nakon 15 minuta. Propust da to učini znači da visina alkohola u spisu nije utvrđena izvan svake sumnje, što je standard koji nalaže praksa Visokog kaznenog suda i Visokog prekršajnog suda , koji u svojim stajalištima o zakonitosti dokaza naglašava da se na dokazu koji je pribavljen kršenjem tehničkih pravila ,koja izravno utječu na rezultat, ne može temeljiti presuda.

27. Pravna relevantnost odredbe članka 17. stavka 2. Pravilnika ne crpi se iz iskrenosti ili neiskrenosti okrivljenice, već iz tehničkih zakonitosti rada mjernog uređaja. Prema službenim uputama proizvođača alkometara i pravilima mjeriteljske struke, uređaj neposredno mjeri koncentraciju alkohola u izdahnutom zraku, a ne izravno u krvi. Kritična točka takvog mjerenja je postojanje tzv. rezidualnog ,usnog, alkohola koji ostaje u sluznici usta i ždrijela do 15 minuta nakon konzumacije. Ako se ispitivanje provede unutar tog roka, uređaj će detektirati alkoholne pare iz usne šupljine koje su višestruko koncentriranije od onih koje dolaze iz plućnih alveola, što dovodi do tehnički pogrešnog i nerealno visokog očitanja. Čekanje od najmanje 15 minuta je, stoga, objektivni mjeriteljski standard i nužan preduvjet da bi se rezultat mjerenja mogao smatrati materijalnom istinom. Budući da je u konkretnom slučaju policijski službenik potvrdio da nije utvrdio vrijeme zadnje konzumacije niti je osigurao protek propisanog vremena, očitana vrijednost na uređaju gubi svojstvo tehničke vjerodostojnosti. Sud ne može spekulirati koliki bi bio rezultat da je mjerenje provedeno po pravilima struke, a svaka tehnička nesigurnost dokaza, proizašla iz proceduralnog propusta tijela koja provode postupak, mora se sukladno načelu in dubio pro reo tumačiti u korist okrivljenika

28. Slijedom svega navedenog, rezime ovog dokaznog postupka je da je sud u konkretnom postupku utvrdio da postupak ispitivanja prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenice nije proveden na propisani, zakonit način. Sukladno odredbi članka 24. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama, kao i tvorničkoj uputi za uporabu mjernog uređaja „Dräger Alcotest“, policijski službenik je dužan prije početka testiranja utvrditi kada je ispitanik zadnji put konzumirao alkohol te, ovisno o odgovoru, pričekati najmanje 15 minuta prije nego što započne s ispitivanjem. Navedeni poček propisan je s jasnim ciljem otklanjanja sumnje u točnost izmjerenih vrijednosti, odnosno radi sprječavanja kontaminacije uzorka takozvanim „alkoholom u usnoj šupljini“.Nadalje, ovaj sud ocjenjuje u potpunosti pravno neodrživim stav žalbenog suda prema kojem policijski službenik u konkretnoj situaciji nije imao obvezu ispitati okrivljenicu o vremenu konzumacije alkohola iz razloga što je ona pri zaustavljanju inicijalno izjavila „da nije pila“. U sudskoj i životnoj praksi općepoznato je da je prva izjava vozača prilikom policijskog zaustavljanja nerijetko plod trenutačnog straha, zbunjenosti ili nesvjesnog obrambenog mehanizma, ili alkohola u organizmu. Međutim, onog trenutka kada je mjerni uređaj nakon provedenog testa očitao prisutnost alkohola u organizmu okrivljenice, policijski službenik je dobio egzaktnu i objektivnu informaciju koja je izravno demantirala prethodnu usmenu izjavu okrivljenice. Upravo u tom trenutku, uočivši pozitivan rezultat testa koji je u suprotnosti s izjavom vozača, policijski službenik bio je dužan postupiti sukladno Protokolu i pravilima struke. To podrazumijeva obvezu da okrivljenicu ponovno i izričito pita je li i kada točno konzumirala alkohol unutar posljednjih 15 minuta te da, u slučaju sumnje, osigura potreban vremenski odmak prije konačnog i mjerodavnog alkotestiranja. Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu predstavlja javnu ispravu koja, sukladno procesnim pravilima, dokazuje istinitost i zakonitost onoga što se u njoj potvrđuje te svjedoči o zakonitom tijeku i sadržaju službene radnje. Kako iz predmetnog Zapisnika u konkretnom slučaju uopće ne proizlazi da je policijski službenik utvrdio vrijeme zadnje konzumacije niti da je poštovao obvezni poček od cca 15 minuta, zakonitost i vjerodostojnost samog postupka testiranja ostale su u potpunosti dvojbene. Budući da je zbog opisanih procesnih propusta ostalo nejasno i upitno je li od stvarne konzumacije alkohola do trenutka ispitivanja protekao zakonom i uputama propisan rok, sud je, primjenom temeljnog procesnog načela in dubio pro reo (u dvojbi u korist okrivljenika), utvrdio da u ovom postupku krivnja okrivljenice nije dokazana na siguran i nedvojben način.

29. Dakle, sud smatra da se na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja ne može sa potpunom sigurnošću utvrditi točna koncentraciju alkohola kod okrivljenice , a što je bitno obilježje ovog prekršaja, zbog čega je , a u nedostatku drugih raspoloživih dokaza, primjenom načela «in dubio pro reo», na temelju odredbe članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio okrivljenicu od optužbe .

30. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 140.Prekršajnog zakona, a rezultat je oslobađajuće odluke.

Šibenik, 2.lipnja 2026.

Sutkinja

Marina Belak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba u roku od 8(osam)dana, računajući od dana primitka prijepisa iste.

Eventualna žalba nadležnom sudu podnosi se putem ovog suda u 2 ( dva ) primjerka, bez takse.

Dostaviti:

1. Okrivljenici

2. Tužitelju

3. U spis