Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice, te Nade Horvatović i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog FI, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog suda u Čakovcu od 16. ožujka 2026., broj: Pp-173/2026, na sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba okr. FI kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
II. Na temelju čl. 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. FI je dužan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu 50,00 EUR (pedeset eura), u roku petnaest dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Čakovcu okr. FI proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci te presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu instituta ublažavanja, izrečena novčana kazna u iznosu 1.000,00 eura, u koju kaznu je uračunato vrijeme oduzimanja slobode u vezi s prekršajem kao 79,64 eura, a preostali dio kazne dužan je platiti u roku od 60 dana po pravomoćnosti odluke, uz pogodnost plaćanja dvije trećine kazne. Istom presudom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 50,00 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik, putem branitelja Davorina Zlatareka, odvjetnika u Čakovcu, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni. Žalitelj predlaže da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Okrivljenik u žalbi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ističe da se pobijana presuda temelji samo i isključivo na iskazu žrtve ĐI koja da ga je neosnovano prijavila, da nije izveden ni jedan drugi dokaz. Smatra da se osuđujuća presuda ne smije temeljiti samo na iskazu jedne svjedokinje, da se radi o arbitrarnoj i nezakonitoj odluci, jer da je sud, bez ikakvog uvjerljivog objašnjenja, svu vjeru neosnovano poklonio osobi koja je prijavila okrivljenika.
6. Međutim, suprotno žalbenim navodima, na temelju valjane analize provedenih dokaza, ispravno je stajalište prvostupanjskog suda u pogledu svih odlučnih činjenica i krivnji okrivljenika za prekršaj stavljen mu na teret.
7. Neosnovano okrivljenik iskaz svjedokinje žrtve nasilja, smatra pristranim i nevjerodostojnim, a sudske odluke koje bi bile utemeljene samo na iskazu jednog svjedoka automatski nezakonitim. Slobodna ocjena dokaza, kao jedno od temeljnih načela prekršajnog procesnog prava, ne znači arbitrarnost u ocjeni dokaza, kako to okrivljenik pokušava prikazati u žalbi.
7.1. Bezuspješan je pokušaj okrivljenika da obezvrijedi vjerodostojnost iskaza svjedokinje žrtve nasilja, koja je iskazivala okolnosno i neproturječno, u čijem iskazu nema konkretne okolnosti koja bi dovela u pitanje vjerodostojnost istog, niti u istom ima kakve proturječnosti i nedosljednosti, a naročito u vezi s odlučnim činjenicama. Naime, žrtva nasilja je jasno opisala nasilje u nazočnosti djeteta na način kako je okrivljeniku stavljeno na teret, upućivanjem pogrdnih izraza „kurvo, drolja“ i hvatanjem za kosu više puta te udaranjem u stražnji dio vrata. Neosnovano okrivljenik ističe da je presuda donesena samo na temelju iskaza žrtve nasilja, budući da je prvostupanjski sud proveo i dokaz suočenjem okrivljenika i žrtve nasilja, te dokazne radnje čitanjem materijalne dokumentacije, koju je ispravno cijenio podupirajućim dokazima. Slijedom navedenog, a budući da sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, te da je imao kontrolne mehanizme za ocjenu iskaza svjedokinje žrtve nasilja ĐI to je i po ocjeni ovog suda, izveo osnovan zaključak o vjerodostojnosti iskaza žrtve.
7.2. Slijedom navedenog, nema mjesta dvojbi u pogledu odlučnih činjenica pa žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
8. U žalbi zbog odluke o kazni, okrivljenik ističe da se radi o neosuđivanoj osobi, lošeg imovnog stanja koja brine o maloljetnoj djeci i osigurava im egzistenciju, pa da je izrečena prestroga kazna.
8.1. Razmatrajući u pogledu navoda žalbe odluku o kazni ovaj sud je stajališta da je za počinjeni prekršaj izrečena novčana kazna u zakonom propisanim granicama, primjerno težini i značaju počinjenog prekršaja, s obzirom na vrstu (fizičkog) nasilja počinjenog u nazočnosti djeteta, stupanj prekršajne odgovornosti te nije prestrogo odmjerena. Suprotno tvrdnji žalitelja, prvostupanjski sud je već u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti od utjecaja na kaznu, te je upravo imajući u vidu okolnosti koje žalitelj ponavlja u žalbi, izrekao kaznu uz primjenu instituta ublažavanja iz članka 37. Prekršajnog zakona, ispod minimalno propisane blaže vrste kazne za predmetno djelo, budući da je propisana novčana kazna od najmanje 1100,00 eura do općeg zakonskog maksimuma 6630,00 eura ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 45 dana do općeg zakonskog maksimuma 90 dana (za prekršaje nasilja u obitelji). Cijeneći da žalitelj nije dostavio niti jedan dokaz o postojanju novih naročito olakotnih okolnosti, ili kojima bi doveo u pitanje pravilnost izrečene novčane kazne, te imajući na umu da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja to nema uvjeta za daljnju primjenu instituta ublažavanja kazne i preinačenje izrečene novčane kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.
9. Prvostupanjski sud je pravilno upozorio okrivljenika u smislu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako plati dvije trećine preostalog dijela kazne za uplatu u za to određenom roku.
10. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna(preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH), a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. U spisu nema podataka da bi okrivljenik bio tako lošeg imovnog stanja ili nesposoban za rad, pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 50,00 eura, blizu minimalnog iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje i uzdržavanje osoba koje je dužan uzdržavati.
11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 2. lipnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Čakovcu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja.
