REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-118/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja MV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Ivanu Esteru, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. svibnja 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja ĆV, odvjetničkog vježbenika i punomoćnika tuženika Ivana Estera, odvjetnika, dana 2. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., OIB: 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Zagreb da tužitelju MV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime solidarne potpore isplati ukupan iznos od 1.012,33 EUR neto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. siječnja 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.406,25 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 2.6.2026. do isplate, po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je radnik u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, Podružnici Zagrebparking. Člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od prosinca 2019. je, među ostalim, propisano da radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Pod pojmom prosječna mjesečna plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca. Uslijed potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020. u ranim jutarnjim satima (6:24 sata), potresanje tla maksimalne magnitude po Richteru 5,50, koji se tijekom dana nastavio potresanjem tla (cca 30-tak potresa) na navedenoj građevini na adresi tužitelja nastala su oštećenja u vidu pukotinskih oštećenja na unutarnjim zidnim površinama i pukotinskih oštećenja fasade. Osim potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. uslijedili su potresi 28. prosinca 2020. u 6:28 sati s epicentrom kod Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 5,00. Na objektu tužitelja nastala su dodatna oštećenja (ovaj potres se na području grada Zagreba osjetio intenzitetom 2,50 - 2,80 po Richteru. Sljedećeg dana, 29. prosinca 2020. u 12:19 sati zabilježen je razoran potres s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 6,20. Nakon toga potresa uslijedilo je mnoštvo potresa slabijeg intenziteta. Svi ovi potresi imali su pojedinačno (ali i kumulativno) štetan utjecaj na objekte iz kojeg razloga su neke građevine na području grada Zagreba pretrpjele dodatna oštećenja. Navedena oštećenja su takvog karaktera da ne predstavljaju opasnost po mehaničku otpornost i stabilnost građevine već je potrebno provesti sanaciju nastalih oštećenja kako ne bi došlo do daljnjeg širenja postojećih pukotina. Prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca (svibanj, lipanj i srpanj 2023. godine) iznosi 1.150,00 EUR / 8.664,67 kn. Tužitelj smatra da ispunjava uvjete iz članka 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. za ostvarivanje prava na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne mjesečne plaće.

2. Konačno preciziranim tužbenim zahtjevom kao u tužbi, odnosno na ročištu dana 28.10.2025. tužitelj potražuje od tuženika isplatu iznosa od 1.012,33 eura, s kamatama od 28.1.2024. do isplate, uz naknadu parničnog troška s kamatama od presuđenja do isplate.

3. Tuženik se protivio preinaci tužbe kao na ročištu 28.10.2025., a također je istaknuo i prigovor zastare. Tuženik u odgovoru na tužbu se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te nespornim smatra jedino činjenicu da se tužitelj nalazi u radnom odnosu s tuženikom te da je člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike tuženika iz 2019. (nadalje: KU) propisano pravo na solidarnu potporu u slučaju otklanjanja posljedica prirodne nepogode. Sporni su svi ostali navodi tužbe tužitelja. Također, tužbeni zahtjev protivan je samoj svrsi solidarne potpore. Tužitelj nije ispunio formalnopravne uvjete propisane KU i „Tumačenjem Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZGH d.o.o.“ (nadalje: Povjerenstvo). Navedeno iz razloga što tužitelj nije dostavio svu vjerodostojnu dokumentaciju potrebnu za postupanje po zahtjevu za isplatu potpore (čl 86. st. 3. KU i točka 10. Tumačenja Povjerenstva za razdoblje od 01.01. -19.05.2020.), nije uopće utvrdio niti dostavio procjenu visine troškova otklanjanja posljedica potresa, već paušalno potražuje maksimalno propisani iznos (čl. 86. st. 3. KU i t. 10. Tumačenja Povjerenstva) dostavlja nezakonit dokaz-nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ž. Šimanovića, uz kojeg su priložene fotografije navodnih posljedica potresa, a čija sanacija sigurno ne iznosi potraživani iznos od 1.150,00 eura. Tuženik se protivi izvedenom vještačenju u potpunosti te ukazuje na mogućnost da se radi o falsificiranom nalazu. Osim toga, tužitelj čini zlouporabu prava na način da potražuje maksimalno utvrđeni iznos solidarne potpore, a da pritom ne dostavlja procjenu iznosa navodno potrebne sanacije, nego dostavlja šprancirani (moguće falsificirani) nalaz vještaka. Tuženik smatra ključnim skrenuti pozornost na specifične okolnosti koje ukazuju na nepravilnost i nezakonitost postupanja tužitelja. Naime, tuženik u određenom periodu od 31.1.2024. do 9.2.2024. zaprima šest identičnih tužbi i tužbenih zahtjeva (uključujući predmetnu tužbu), koje su sudu podnesene u isto vrijeme, dana 28.1.2024. Svih šest primjeraka tužbe podnose radnici tuženika i glase na isti tužbeni zahtjev, a koji se temelji na istoj pravnoj i činjeničnoj osnovi (uz izmjenu adresa nekretnina i osobnih podataka tužitelja). Uz svaku tužbu priloženo je sadržajno identično očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimunovića iz [adresa], te se ta očitovanja razlikuju samo i jedino u osobi navedenoj kao naručitelj i podacima o nekretnini za koju je naručena izrada očitovanja. Dakle, svi tužitelji u svojim pojedinačnim tužbenim zahtjevima od dana 28.1.2024. prilažu sadržajno i formalistički identična očitovanja na kojima temelje svoja potraživanja, a koja izrađuje stalni sudski vještak TV iz [adresa] , pri tom mijenjajući samo podatke o osobi i opisu/lokaciji nekretnine (a čak su i „štete“ identične). Tako sastavljena priložena očitovanja ne ispunjavaju formalno-materijalne uvjete za odobravanje isplate solidarne potpore, to s obzirom da iz sadržaja nalaza i mišljenja proizlazi opetovano iznošenje općepoznatih činjenica vezanih za potres te paušalno navođenje navodnih oštećenja na nekretninama tužitelja, sve uz povremeno opisivanje predmetne nekretnine što čini jedinu razliku u sadržaju tih nalaza i mišljenja. Osim toga, niti jedan nalaz i mišljenje priloženo tužbama ne sadrži procjenu štete ili spomen o procijenjenom iznosu iste (što je pretpostavka odobravanja solidarne potpore). Nisu ispunjeni niti formalni niti suštinski uvjeti za odobravanje solidarne potpore tužitelju (prema KU i prema Zaključcima Povjerenstva). Obzirom na sve navedeno, tuženik ističe da tijekom 2022. godine zaprima preko 140 zahtjeva za isplatu solidarne potpore na osnovi članka 86. KU -a, od kojih se 123 zahtjeva temelje upravo na priloženom tzv. 'Elaboratu ovlaštenog sudskog vještaka', odnosno očitovanju TV. Sva zahtjevima priložena očitovanja sadržajno su identična onim dostavljenim u prilogu zaprimljenih tužbi. Navedeni zahtjevi za isplatu solidarne potpore zaprimljeni su protekom roka od dvije godine od zagrebačkog potresa, odnosno protekom roka dužeg od godinu i pol dana od petrinjskog potresa. S obzirom da nije životno logično da bi radnik podnio zahtjev za ostvarivanje prava na solidarnu potporu za uklanjanje posljedica prirodne nepogode godinu i pol, odnosno dvije godine nakon nastanka iste, logično je zaključiti da su zahtjevi radnika šprancirani, a nalazi i mišljenja vještaka (potencijalno) čak falsificirani. To s obzirom da se razlikuju samo u pogledu podnositelja zahtjeva za izradu nalaza i mišljenja te podatka o nekretnini, dok su sadržajno identični. Također, mala je vjerojatnost da je vještak u mogućnosti nesporno utvrditi da šteta na nekretnini predstavlja posljedicu potresa od kojeg je prošlo više od godinu i pol dana. Tuženik iz tog razloga osporava da bi tužitelju uslijed potresa nastala oštećenja na nekretnini navedena u nalazu i mišljenju vještaka, jer se sumnja da su oštećenja na fotografijama nastala od redovne uporabe nekretnine te ne čini uzročno posljedičnu vezu s potresom. Vjerodostojnost navedenih očitovanja Ž. Šimanovića, osim sadržaja, u pitanje dovode i datumi navedeni kao dani u kojima se provelo izvođenje pregleda pojedinih nekretnina. Tako su primjerice, u tužbama priloženim očitovanjima, dva izvedena na isti dan, dok su druga dva u razmaku par dana. Imajući sve prethodno u vidu, teško da je takvo što rezultat puke slučajnosti. Također, nalaz i mišljenje ne sadržava pečat stalnog sudskog vještaka. Pečat ne sadržava ni nalaz i mišljenje priloženo još jednoj od ukupno zaprimljenih šest tužbi. Slijedom toga, tuženik dolazi do zaključka da se zaista radi o špranciranim nalazima i mišljenjima TV, koji se jedino razlikuju u podacima o podnositelju zahtjeva te podacima o nekretnini. S tim u vezi, lako je zamislivo da igrom slučaja u mnoštvu špranciranih 'nalaza i mišljenja' na jednom od njih izostane pečat sudskog vještaka, obzirom da su u pitanju brzoplete i moralno upitne radnje od strane svih sudionika. Nadalje, tuženik osporava da je tužitelju nastala ikakva šteta. To iz razloga što je predmetna nekretnina, za koju tužitelj tvrdi da snosi troškove otklanjanja posljedica potresa, stan stambene zgrade. Obzirom na to, gotovo je nemoguće da oštećenja uslijed potresa nastanu samo u jednom stanu, odnosno nekretnini tužitelja, a ostatak zgrade i drugi stanovi ostanu netaknuti. S tim u vezi, tuženik smatra potrebitim pribaviti saznanja o šteti nastaloj na zgradi u kojoj se nalazi nekretnina tužitelja, kao i u susjednim stanovima. Slijedom toga, tuženik smatra potrebnim pribaviti dokumentaciju o potencijalnom apliciranju za sredstva obnove od strane stanara te zgrade, obzirom da bi bilo logično da je slijedom oštećenja na nekretnini tužitelja oštećen i ostatak zgrade, pa i drugi stanovi. Tuženik osporava visinu i način utvrđenja visine tužbenog zahtjeva. Netočno je izračunat iznos tri prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca u gospodarstvu Grada Zagreba, kao što je pogrešno i razdoblje za koje se ista utvrđuje. Naime, tužitelj solidarnu potporu potražuje na bazi iznosa prosjeka tri prosječne mjesečne plaće (u gospodarstvu Grada Zagreba) ali za razdoblje plaće isplaćene u svibnju, lipnju i srpnju 2023. godine – što je pogrešno. Navedeni prosjek se treba računati prema plaćama nakon nastanka štetnog događaja, ili barem u vrijeme koje prethodi Zahtjevu kojega 2022. upućuje tuženiku. Osim načina izračuna, tuženik osporava samu visinu tužbenog zahtjeva. To iz razloga što, sve i da je tužiteljev zahtjev na isplatu naknade od 1.150,00 eura osnovan, iznos navodne sanacije bio bi zasigurno manji od zahtijevanog iznosa solidarne potpore. Navedeno je razvidno iz fotografija 'oštećenja' priloženih osporenom nalazu i mišljenju sudskog vještaka iz kojih je razvidno da sanacija takvih 'oštećenja' sigurno na koncu ne bi iznosila 1.150,00 eura. Ne može se odobravati potpora za štetu u iznosu koji je veći od same štete. Takav zahtjev radnika je protupravan, i osobito suprotan svim načelima obveznog prava, a osobito načelu savjesnosti i poštenja, te stoga predstavlja kršenje obveza i postupanje radnika protivno ugovoru o radu i Kolektivnom ugovoru, osobito članku 86. st. 1., 2. i 3. te članku 104. i 110. Naime, institut solidarne potpore nije istovjetan naknadi štete. Potpora ne pretpostavlja postojanje štetnika (koji bi ovdje bio poslodavac) koji je počinio štetu oštećenika. Ono što pretpostavlja je nastupanje nekog od taksativno nabrojanih događaja i s tim u vezi, dostavu vjerodostojne dokumentacije kojom se takvo što dokazuje i potvrđuje. Odredbe KU izričito predviđaju nastupanje nekog događaja, a ne štete. S obzirom da se potporom zapravo pomaže radniku, odgovarajuće je pretpostaviti da se takvom pomoći ne pokriva cjelokupni iznos štete ili novonastalih rashoda. U suprotnom bi poslodavac potencijalno svu svoju dobit trebao uvrstiti u rezervu i čekati zahtjev za isplatu potpore, jer to mogu biti enormni iznosi, naročito ako se radi o velikom broju zaposlenih. Iz tog se razloga odredbom KU točno propisuje koliko poslodavac može maksimalno izdvojiti za nastupanje nekog od događaja. Time se uređuje participiranje poslodavca u nastalim troškovima radnika u određenom postotku. Ne može se očekivati isplata potpore iz sredstava poslodavca uz očigledno zaobilaženje postupanja po propisanim i protumačenim odredbama KU. Kako tužitelj nije dostavio procjenu štete uz tužbu, a koja je kao vjerodostojna dokumentacija uvjet za postupanje, tako nije moguće odrediti postotak participacije poslodavca (ovdje tuženika). A paušalno potraživanje maksimalno propisanog iznosa iz KU je u najmanju ruku zlouporaba prava tužitelja. Tužitelj uz tužbu ne prilaže „Zaključak o proglašenju prirodne nepogode“ od 12. mjeseca 2020., a koji je temeljem „Tumačenja“ Povjerenstva nužni dio vjerodostojne dokumentacije kod isplate solidarne potpore. Osim navedenog, Povjerenstvo je utvrdilo da u slučaju potresa od 22.03.2020. radnici nisu u obvezi dostaviti odluku o proglašenju nepogode, budući je isto općepoznata činjenica. Slijedom toga, tužitelj ne dostavlja takvu dokumentaciju. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj pokušao oštećenja nastala Petrinjskim potresima 'provući' pod pozivanje na potres od 22.03.2020. i tako izbjeći obvezu podnošenja potrebne dokumentacije za te potrese. Nadalje, ističe se i prigovor zastare. Naime, zahtjev za solidarnu potporu u biti je akcesoran (zahtjevu s naslova) naknadi štete (zbog potresa) budući iz nje proizlazi. Samim time, nastupom zastare za naknadu štete, nastupila je i zastara za solidarnu potporu. Izvedena tražbina ne može imati duži zastarni rok od osnovne tražbine. Tužitelj zapravo nastoji izbjeći pravne posljedice nastupanja zastare za naknadu štete nastale Petrinjskim potresima, jer se naknada tih šteta mogla sudskim putem zatražiti u roku 3 godine otkad je oštećenik saznao za štetu. Zastarni rok za navedeno istekao je u 12. mjesecu 2023. godine. Tuženik završno želi skrenuti pažnju na nedosljednost očitovanja vještaka. To iz razloga što se u naslovu očitovanja navodi adresa nekretnine tužitelja za čiju sanaciju traži potporu, dok se već u 3. paragrafu navodi [adresa] „ [adresa]. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnog troška.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u molbu za isplatu solidarne potpore, elektronički zapis o prebivalištu, očitovanje vještaka TV, ugovor o najmu stana, izvadak iz zemljišne knjige, zaključke Povjerenstva, Kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., dokumentaciju, saslušan je tužitelj te svjedok TV, izvršen je uvid u sudsku praksu, odnosno provedeni su svi dokazni prijedlozi stranaka, obzirom su stranke na ročištu 5.svibnja 2025. izričito navele kako nemaju daljnjih dokaznih prijedloga.

5. Cijeneći rezultate dokaznog postupka u smisli čl.8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti, kao u izreci presude.

6. Sud je dopustio preinaku tužbe kao na ročištu 28.10.2025., sukladno čl.190.st.3. ZPP-a, iako se tuženik istoj protivio, obzirom je ista ocijenjena svrsishodnom za konačno rješenje spora među strankama.

7. Prigovor zastare istaknut po tuženiku je neosnovan. Prema odredbi čl.139. Zakona o radu, potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina, pa bi zastara za potraživanje tužitelja nastupila tek 29.1.2029, a kako je tužba u ovom predmetu podnesena 2024. (a kamate zatražene 28.10.2025), to je prigovor tuženika neosnovan u cijelosti.

8. Među strankama je sporno pravo tužitelja na isplatu solidarne potpore radi otklanjanja posljedica elementarne nepogode.

9. Člankom 86. st.1. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. iz prosinca 2019. (dalje u tekstu: KU-a) propisano je da radnik ili njegova obitelj, koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu u neto iznosu otklanjanja posljedica elementarne nepogode u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Pod pojmom prosječna mjesečna plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca (čl.86. st.2. KU-a).

10. Iz elektroničkog zapisa Ministarstva unutarnjih poslova o prebivalištu tužitelja (list 6 spisa) proizlazi da je isti od 29.9.2015. prijavljen na adresi [adresa].

11. Uvidom u Očitovanje stalnog sudskog vještaka TV utvrđeno je da su uslijed potresa na građevini, odnosno na višestambenoj zgradi na adresi [adresa] u [adresa], u trosobnom stanu tužitelja, nastala oštećenja u vidu zidnih i stropnih pukotina s djelomičnim otpadanjem žbuke i ista ne predstavljaju opasnost po mehaničku otpornost i stabilnost građevine već je potrebno provesti soboslikarsku sanaciju nastalih oštećenja zidnih i stropnih površina.

12. Iz iskaza svjedoka TV proizlazi da se sjeća da je u ljeto 2022. izašao na adresu [adresa] u [adresa], radi se o stambenoj zgradi i zna da je tamo bio prisutan i MV. Tamo je utvrdio da na zgradi, odnosno na zidovima, stropovima i stanovima postoje pukotinska oštećenja i djelomično opadanje žbuke, nije utvrdio ništa opasno po statiku zgrade, već se ono što je utvrđeno moglo sanirati soboslikarskim radovima. Na toj adresi bio je samo jednom, a kada mu se predočava očitovanje od 28. lipnja 2022. koji prileži sp isu na listu 7-15 spisa, navodi da je to očitovanje koje je on sačinio i dao je svoje mišljenje, a sastavni dio tog očitovanja bile su i fotografije koje se nalaze u spisu. Na poseban upit da li je vršio vještačenje, odnosno izašao i na adresu [adresa] u [adresa], također za tužitelja navodi da se ne sjeća ali kada mu se predočava prva stranica očitovanja gdje je navedena adresa u trećem odlomku [adresa] navodi da se vjerojatno radi o nekakvoj grešci u prijepisu, budući se očitovanje koje mu je predočeno odnosi na adresu [adresa], I kat stambene zgrade u [adresa]. Priložio je i katastarski plan. Na daljnji upit jesu li oštećenja koja je utvrdio mogla nastati iz nekih drugih razloga, navodi teško, radi se o zgradi novijeg datuma, ta oštećenja nisu rezultat nekakvih slijeganja, već su nastala uslijed dinamičkih zbivanja naglo, odnosno uslijed potresa tj. trešnje.

13. Iz iskaza tužitelja proizlazi da stanuje na adresi [adresa] u [adresa] unazad 8 ili više godina, a u vrijeme velikog potresa u Zagrebu 22.3.2020. također je živio na toj adresi. S njim su u to vrijeme kao i danas živjeli i supruga i dva sina, nastavili su živjeti nakon potresa na istoj adresi. U tom potresu nastala su pukotinska oštećenja na fasadi te unutarnjim površinama odnosno zidovima, mogli su nastaviti živjeti ali je bila potrebna sanacija te je nešto naknadno sam sanirao. Poslije potresa na adresu je izašao sudski vještak TV, on je bio prisutan dok je vještak utvrđivao oštećenja na objektu gdje živi, te je sačinio nalaz u kojem je utvrdio stanje objekta odnosno da su na istom nakon potresa nastala oštećenja odnosno pukotine fasade i unutrašnjih zidova, a radi se o više stambenoj zgradi, a on stanuje na I. katu te zgrade. Zna da je taj vještak poslije toga naknadno radio procjenu štete za taj objekt, ta procjena sastojala se od 9-10 listova papira, tamo je pisalo kolika je šteta procijenjena i on je sve to odnosno sve njegove nalaze dostavio tuženiku odnosno Zagrebačkom holdingu, zajedno sa zahtjevom dok je tražio solidarnu potporu od posljedica potresa. Kada mu se predočava očitovanje sudskog vještaka TV od 28.6.2022. koji prileži spisu na str. 5-11, navodi da je to taj nalaz vještaka koji je on sačinio i kada je on bio prisutan dok je on utvrđivao oštećenja koja su navedena u tom nalazu. Na upit navodi da sada kada je vidio očitovanje vještaka s priloženim fotografijama u spisu da je to sve što je vještak sačinio, on zapravo nije utvrđivao visinu štete kao što je pogrešno prethodno naveo, to je taj nalaz koji je vještak sačinio jer drugog očitovanja vještaka osim ovog u spisu nema. Na poseban upit i kada se tužitelju predočavaju i fotografije na str. 14-15 spisa navodi kako su to ta oštećenja koja su nastala u njegovom stanu nakon potresa, takva su bila u vrijeme dok je vještak utvrđivao oštećenja, i danas se vide mada je on nešto malo sanirao. Na poseban upit navodi da je tuženik drugim radnicima tuženika prema njegovim saznanjima isplaćivao naknade temeljem sačinjenih nalaza na ime oštećenja na stambenim objektima koji su nastali u potresu. Na poseban upit kada je vršio sanacije navodi da je to bilo u 8. ili 9. mjesecu 2022., nešto je sanirao ali se ta oštećenja i sada vide, sanirao je samo koliko je mogao, oštećenja su i dalje vidljiva. Na poseban upit navodi da je u tom stanu na adresi FV temeljem ugovora o najmu toga stana, taj ugovor je sklopljen s Gradom Zagrebom, na upit da li mu je poznata adresa [adresa] navodi kako nije, a na upit da li mu je poznato zašto je u očitovanju vještaka navedena ta adresa u trećem odlomku, navodi kako se vjerojatno radi o grešci jer je u naslovu očitovanja navedeno da se isto odnosi na stan [adresa].

14. Sud je prihvatio u cijelosti iskaz tužitelja kao istinit i uvjerljiv, obzirom je u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu, te je stanje stana tužitelja nakon potresa 22. rujna 2020. i Petrinjskog potresa 28. i 29. prosinca 2020. sud utvrdio na temelju Očitovanja stalnog sudskog vještaka TV, te njegovog iskaza u svojstvu svjedoka, koji je prihvaćen kao uvjerljiv, obzirom je u skladu s dokumentacijom spisa.

15. Tuženik smatra da navedeno očitovanje stalnog sudskog vještaka ne predstavlja vjerodostojnu dokumentaciju na temelju koje se može ostvariti pravo na solidarnu potporu, a koju ima u vidu Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a.

16. Prema Zaključku Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a vjerodostojnu dokumentaciju predstavlja: odluka o proglašenju elementarne nepogode (donosi je župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba) i procjena štete ovlaštenog procjenitelja (s potpisom i pečatom jedinice lokalne samouprave) ili drugi vjerodostojni dokument (primjerice, potvrda Hrvatskih strukovnih udruga eksperata i sudskih vještaka potpisne od strane stalnog sudskog vještaka Županijskog suda u Zagrebu). U slučaju potresa od 22. ožujka 2020. radnici nisu obvezni dostaviti odluku o proglašenju prirodne nepogode, budući je isto općepoznata činjenica. Za ostvarivanje prava na isplatu solidarne potpore potrebno je da u slučaju proglašene prirodne nepogode zbog potresa od 22. ožujka 2020., između ostalog, radnik na navedenoj adresi ima prijavljeno prebivalište.

17. Imajući u vidu da Zaključkom Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a nije izričito navedeno što se smatra vjerodostojnim dokumentom, već su samo navedeni primjeri vjerodostojnog dokumenta, sud je, a vodeći se smislom navedenog primjera, zaključio da Očitovanje stalnog sudskog vještaka TV koje prileži spisu, predstavlja vjerodostojni dokument kojeg ima u vidu Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a.

18. Očitovanjem stalnog sudskog vještaka jasno je utvrđena uzročno -posljedična veza između potresa i nastalih oštećenja na zidovima kuće tužitelja, pa su navodi tuženika o neosnovanosti takvog zaključka zbog proteka vremena, irelevantni.

19. Osim toga, vjerodostojnost priloženog Očitovanja stalnog sudskog vještaka TV potvrdio je u svom iskazu i sam TV, saslušan kao svjedok u ovom postupku.

20. Uvidom u Podatke Državnog zavoda za statistiku. utvrđena je visina prosječna neto plaća koja je u gospodarstvu Grada Zagreba isplaćena u prethodna tri mjeseca, slijedom čega prosječna mjesečna plaća koja je isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca sukladno čl.86. st.2. KU-a iznosi 1.012,33 eura neto, a koji matematički izračun iznosa je među strankama nesporan (list 202 spisa).

21. Imajući u vidu da je prebivalište tužitelja na adresi [adresa], da je Očitovanjem stalnog sudskog vještaka TV jasno utvrđena uzročno- posljedična veza između potresa i nastalih pukotinskih oštećenja na zidovima stana tužitelja, da navedeno očitovanje predstavlja vjerodostojni dokument kojeg ima u vidu Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a te da je tužitelj nositelj troška, a imajući u vidu i iskaz tužitelja i svjedoka TV, valjalo je na temelju čl.86. KU-a usvojiti tužbeni zahtjev i tužitelju na ime solidarne potpore dosuditi neto iznos od 1.012,33 eura, s kamatama od 28.1.2024. odnosno utuženja, sukladno čl.29. ZOO-a,

22. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

23. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl.154. st.1. i čl.155. Zakona o parničnom postupku, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: OT). Tako su tužitelju priznati troškovi sastava tužbe - 75 bodova (Tbr. 7/1 OT), podnesaka od 2.5.2024., 2.12.2024. 28.10.2025. - svaki po 75 bodova (Tbr.8.1. OT), pristupa na ročišta 3.12.2024., 28.10.2025., 5.5.2026. - svako po 75 bodova (Tbr.9.1. OT), ročišta za objavu - 37,5 bodova (Tbr.9.3. OT), odnosno ukupno 562,50 bodova, što uz vrijednost boda od 2 eura iznosi 1.125,00 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 1.406,25 eura.

24. Kamate su suđene od presuđenja do isplate sukladno čl.30. st.3. Ovršnog zakona.

25. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

26. Tuženiku nije priznat parnični trošak, sukladno čl.154.st.1. ZPP -a, obzirom je isti u cijelosti izgubio parnicu.

U Zagrebu 2. lipnja 2026.

Sutkinja:

Lidija Repar Habulinec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika