REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-19132/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Šurjak, uz sudjelovanje Ane Pavlek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TG, zbog prekršaja iz članka 49. stavka 2. i stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 89/14, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24), povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, V policijske postaje policije Zagreb, broj: 211-07/25- 2/59902 od 22. studenog 2025., nakon ispitivanja okrivljenika i provedenog žurnog postupka, 2. lipnja 2026., javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

Okrivljenik: LG, sin T i L, djev. G, rođen **.**.1993. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VŠS, prvostupnik šumarstva, zaposlen, neoženjen, bez djece, prekršajno kažnjavan, s prebivalištem na adresi [adresa]

k r i v  j e

što je:

22. studenog 2025. u 2:05 sati u Zagrebu kao vozač osobnog automobila marke Kia, registarske oznake [registarska oznaka] upravljao istim Sljemenskom cestom u smjeru zapada kolničkom trakom namijenjenom za prolazak vozila iz suprotnog smjera iako je postavljen znak zabrane prometa u jednom smjeru s dopunskom pločom, "osim vozila Hrvatskih šuma",

čime je počinio prekršaj iz članka 49. stavka 2. i stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa se na temelju citiranih propisa okrivljeniku TG izriče

NOVČANA KAZNA u iznosu od 260,00 eura (dvjesto šezdeset eura).

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

Ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena temeljem čl. 183. st. 2. u vezi s čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.

II) Temeljem čl. 58. st. 1. Prekršajnog zakona prema okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom «B» kategorije u trajanju od 1 (jednog) mjeseca. Temeljem čl. 58. st. 2. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera počinje teći od izvršnosti presude.

III) Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura), u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. RH, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, V policijska postaja Zagreb pod brojem: 211-07/25-2/59902 izdala je 22. studenog 2025 obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, na koji je okrivljenik pravodobno izjavio prigovor, pa je isti stavljen izvan snage i proveden je žurni prekršajni postupak.

2. Okrivljenik je iznoseći obranu izjavio da se ne smatra krivim i ne priznaje prekršaj koji mu se stavlja na teret. Napominje da je 22. studenog 2025. oko 2 sata bio kao vozač u vozilu [registarska oznaka] na Sljemenskoj cesti zaustavljen u upaljenom vozilu kada ga je policajac, nakon što se mimoišao s njim, zaustavio, legitimirao i napisao tu kaznu da se kretao u suprotnom smjeru, iako on još uopće nije ušao u suprotni smjer. Planirao se okrenuti. I to je to. Nije imao ništa drugo za dodati.

3. Provodeći dokaze sud je ispitao svjedoka policijskog službenika PUZ-a V Policijske postaje Petra Zrinskog koji je neposredno utvrđivao prekršaj, te je provedeno suočenje između okrivljenika i svjedoka policijskog službenika GG, a potom je sud pročitao prekršajnu evidenciju okrivljenika.

4. Svjedok CG policijski službenik PUZ-a, V Policijske postaje je u nazočnosti okrivljenika izjavio da je predmetne noći bio u smjeni zajedno s kolegom i kolegicom, te su službenim vozilom išli na Sljeme na dio ceste gdje učestalo vozači driftaju, radi kontrole prometa i nepropisne vožnje. On je upravljao službenim vozilom te su krećući se prema gore, prema Sljemenu, na dijelu ceste gdje je bio dozvoljen promet samo u njihovom smjeru u kojem su se oni kretali, naišli na vozilo kojim je upravljao ovdje okrivljenik, a koji se kretao vozilom prema njima. Odmah su zaustavili to vozilo i ovdje okrivljeniku je saopćio da je počinio prekršaj vožnje u suprotnom smjeru. Sve se odvijalo u noći, oko dva sata u noći. Ispunio je odmah preko laptopa u vozilu obavezni prekršajni nalog i isprintali su ga te ga uručili okrivljeniku. Na poseban upit suda da li je bilo što na licu mjesta s okrivljenikom bilo sporno, svjedok je izjavio da ništa nije bilo sporno, sjeća se da je okrivljenik izjavio da mu je žao, da nije znao da je to suprotni smjer. Na poseban upit suda da li je odbio potpisati obavezni prekršajni nalog, ističe da se baš i ne sjeća, a na daljnji upit suda kakva je procedura svjedok je izjavio da oni daju uredno osobi obavezni prekršajni nalog, da ga potpiše i ako kaže da neće, samo napišu "odbio potpisati". Na poseban upit okrivljenika "da li ste stajali vozilom iza mene u trenutku zaustavljanja?" svjedok je izjavio da ne razumije, a potom okrivljenik izjavljuje da je u trenutku zaustavljanja već stajao na mjestu, na što je policijski službenik izjavio da to nije točno, te da nije stajao na mjestu.

5. U nastavku postupka, radi otklanjanja bitnih proturječnosti u obrani okrivljenika koji tvrdi da u trenutku zaticanja od policije još nije ušao u suprotni smjer i izjave svjedoka policijskog službenika koji je izjavio da se vozilom mimoišao s vozilom okrivljenika koji se kretao u suprotnom smjeru, provedeno je suočenje između okrivljenika i svjedoka policijskog službenika CG.

6. Tijekom suočenja, nakon što su okrivljenik i svjedok policijski službenik CG propisno upozoreni da jedan drugome postave pitanja i međusobno rasprave sporne okolnosti gledajući jedan u drugoga okrivljenik je izjavio: "Dajte molim vas još jednom opišite situaciju kako ste utvrdili prekršaj". Na to je svjedok izjavio da se kretao prema Sljemenu, da se u jednom momentu mimoišao s vozilom okrivljenika koji je prošao pored službenog vozila, zatim se okrenuo za vozilom i krenuo za okrivljenikom. Svjedok je potom izjavio: "ja sam čak morao naknadno provjeriti gdje se nalazi znak zabrane vožnje u smjeru u kojem se kretao okrivljenik, te sam shvatio da se okrivljenik kretao sigurno dobrih 5 ili više metara u suprotnom smjeru u trenutku kad se mimoišao s vozilom kojim sam ja upravljao, službenim vozilom. Kada sam to shvatio okrenuo sam vozilom i krenuo za okrivljenikom, te ga sustigao, došao iza njega i onda se on zaustavio". Okrivljenik je na to izjavio da se uopće nije kretao u suprotnom smjeru, da je bio zaustavljen na serpentini u trenutku kada je zaustavljen od policije. Okrivljenik je izjavio da postoje dva znaka, postoji znak prije raskrižja i postoji znak na ulazu u ulicu, on je u trenutku zaustavljanja vidio znak zabrane ulaska u suprotni smjer u tu ulicu, pa je tamo i stao i nije ušao u ulicu već se išao okrenuti i to prije znaka za suprotni smjer, tako da nije ušao u suprotni smjer i nije nikoga na taj način htio ugroziti jer je i uočio auto iz suprotnog smjera, što je ispalo da je policijsko vozilo, propustio ih je, stajao na mjestu, a oni su ga nakon toga zaustavili. Svjedok je na to izjavio: "to jednostavno nije točno, jer sam ja hodao prilikom zaustavljanja okrivljenika barem još pet metara gdje se nalazi znak ulaska u suprotni smjer, a vozilo okrivljenika je ušlo u suprotni smjer, dakle najmanje 5 metara i tamo je stalo". Na to okrivljenik pita: "kako sam se ja onda mogao okrenuti iz suprotnog smjera u uvjetima uske ulice i snijega", na što je policijski službenik izjavio da taj dio ulice i nije toliko uzak da se ne bi mogao okrenuti". Okrivljenik nije imao daljnjih pitanja, niti je svjedok ima više išta za izjaviti.

7. Potom je Sud pročitao prekršajnu evidenciju okrivljenika iz koje je utvrđeno da je okrivljenik ranije prekršajno osuđivan i to odlukom Općinskog suda u Sesvetama broj: Pp-2322/2024 od 26. studenog 2024., pravomoćno 26. studenog 2024. zbog prekršaja iz članka 289. st. 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i zbog prekršaja iz članka 54. st. 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

8. Sud smatra, na temelju provedenog dokaznog postupka činjenično stanje u predmetu je u potpunosti utvrđeno pa nije bilo potrebe provoditi druge dokaze.

9. Nakon provedenog postupka, analizom obrane okrivljenika i analizom provedenih dokaza, odnosno iskaza svjedoka i suočenja između svjedoka i okrivljenika, sud je u ponašanju okrivljenika utvrdio sva bitna obilježja predmetnog prekršaja budući da je nesporno utvrđeno da je okrivljenik predmetne prilike upravljao vozilom u suprotnom smjeru, vozeći cestom za promet vozila samo u jednom smjeru.

10. Iskaz svjedoka policijskog službenika CG sud je prihvatio u potpunosti vjerodostojnim, budući da je svjedok precizno, jasno i na siguran način u nazočnosti okrivljenika opisao kako je predmetne prilike utvrdio prekršaj počinjen od strane okrivljenika predmetne prilike, te se njegov iskaz podudara i s dijelom obrane okrivljenika, koji nije sporio mimoilaženje s policijskim vozilom, ali je sporio odlučnu činjenicu tvrdeći da u trenutku mimoilaženja još uopće nije ušao u suprotni smjer. Potom je okrivljenik tijekom suočenja u obrani tvrdio da se uopće nije kretao vozilom, pa niti u suprotnom smjeru, navodeći da je u trenutku zaticanja od strane policije bio zaustavljen vozilom na serpentini, tvrdeći da je vozilom bio zaustavljen prije prolaska pored prometnog znaka zabrane kretanja u smjeru kojim se kretao okrivljenik. Ta odlučna činjenica, da li je okrivljenik krećući se vozilom prošao pored prometnog znaka zabrane vožnje u smjeru kojim se kretao okrivljenik, dakle da li je ušao u suprotni smjer, utvrđena je jasnim i sigurnim iskazom svjedoka policijskog službenika koji je ponovio da je okrivljenik vozilom prošao pored policijskog vozila, mimoilazeći se, zbog čega se svjedok okrenuo policijskim vozilom i krenuo za okrivljenikom, te ga sustigao. Logično je i životno da je okrivljenik u trenutku dolaska policije bio zaustavljen u upaljenom vozilu, međutim, nesporno je iz obrane okrivljenika da je predmetne prilike bio vozač, te da je do mjesta gdje se zaustavio upravljao vozilo. Policijski službenik je u dva navrata tijekom suočenja jasno i sigurno tvrdio da se okrivljenik vozilom zaustavio kada je već ušao u suprotni smjer, jer je provjerom utvrdio da se prometni znak zabrane vožnje u smjeru kojim se kretao okrivljenik nalazio najmanje pet metara iza vozila okrivljenika. Pri tome je svjedok odgovarajući okrivljeniku na upite, potkrijepio i objasnio sve odlučne činjenice i okolnosti koje se odnose na počinjene prekršaja. Svjedok je prekršaj neposredno utvrdio tijekom obavljanja službene dužnosti, događaj je opisao jasno i na siguran način, te je na upite okrivljenika dosljedno odgovarao na pitanja, bez proturječnosti u iskazu i bez ijednog razloga koji bi upućivao na njegovu zainteresiranost za ishod postupka. Stoga je iskaz svjedoka policijskog službenika ocijenjen u potpunosti vjerodostojnim, dok obrana okrivljenika u dijelu koja se odnosi na odlučnu činjenicu, odnosno u dijelu tvrdnje da u trenutku zaticanja od policije nije vozilom ušao u suprotni smjer nije prihvaćena, jer je suprotna vjerodostojnom iskazu svjedoka koji je samo dodatno potvrđen kao vjerodostojan provedenim suočenjem. Sud nije posebno utvrđivao da li je okrivljenik zaista zbog nepažnje ili namjerno vozilom ušao u suprotni smjer, prihvaćajući u tom dijelu da je prekršaj počinjen u nepažnji, međutim ta okolnost ne isključuje odgovornost okrivljenika, posebno imajući u vidu loše vremenske uvjete, odnosno snijeg, kako to ističe sam okrivljenik tijekom suočenja, jer loši vremenski uvjeti zahtijevaju i veću pažnju sudionika prometa.

11. Slijedom navedenog, Sud je okrivljenika proglasio krivim te mu izrekao novčanu kaznu u minimalno propisanom iznosu, koja je zakonom zapriječena u rasponu od 260,00 do 660,00 eura za prekršaj iz čl. 49. st. st. 2. i st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, smatrajući da će i tako izrečenom novčanom kaznom biti postignuta svrha prekršajnog postupka i kažnjavanja, a budući da je ista ocjenjena primjerenom načinu i težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika, kao i svim okolnostima iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona. Od olakotnih okolnosti Sud je kod donošenja odluke imao u vidu da predmetne prilike nisu nastale štetne posljedice, te da se okrivljenik vozilom kretao u suprotnom smjeru samo jedan kraći dio, pa se radi o blažem obliku prekršaja, dok je kao otegotno sud imao u vidu ranije ponašanje okrivljenika, odnosno prekršajnu osuđivanost.

12. Temeljem u izreci citiranih propisa, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima «B» kategorije u trajanju od 1 mjeseca, budući sud smatra, s obzirom na okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen i na ponašanje okrivljenika, te sam značaj djela prekršaja da će primjena ove mjere u navedenom trajanju spriječiti okrivljenika da ponovi prekršaje, te djelovati na njega da se ubuduće kloni činjenja prekršaja. Izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije nužno je u konkretnom slučaju, budući se radi o težem prometnom prekršaju kojim se direktno dovode u opasnost ostali sudionici prometa, što ukazuje na opasnost da će isti eventualno upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takav prekršaj. Iz tog razloga okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije, odnosno kategorije kojom je upravljao u vrijeme počinjenja prekršaja. Međutim, imajući u vidu utvrđene olakotne okolnosti, okrivljeniku je izrečena mjera zabrane upravljanja u najkraćem zakonom propisanom periodu od jednog mjeseca, držeći da je dužina trajanja izrečene zaštitne mjere primjerena utvrđenim okolnostima, ocjenjujući da će se upravo ovako izrečenom zaštitnom mjerom postići svrha generalne, a posebice specijalne prevencije. Temeljem čl. 58. Prekršajnog zakona zaštitna mjera se može izreći u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine, a ista počinje teći temeljem čl. 58. st. 2. Prekršajnog zakona od izvršnosti presude.

13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine", broj 18/13) kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kn, odnosno nakon 1. siječnja 2023. u rasponu od 13,27 do 663,61 euro.

U Zagrebu 2. lipnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Ana Pavlek

Ivana Šurjak

Presuda je pravomoćna.

Presuda se dostavlja:

1. okrivljenik: LG, [adresa]

2. tužitelj: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka,

V policijska postaja Zagreb

3. pismohrana-ovdje.