Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž Zk-13/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Tatjani Radaković Bašić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja GAP Građenje d.d., OIB: 52388315287, u Zagrebu, Ulica Florijana Andrašeca 14, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj Z-1936/2023 od 15. rujna 2025., 2. lipnja 2026.

r i j e š i o j e:

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj Z-1936/2023 od 15. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbacuje se prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označenoj kao kat. Čest. [katastarska čestica], pašnjak, površine 22079 m2, upisanog vlasnika Društveno vlasništvo, s organom upravljanja: GAP – OOUR "Građenje", Zagreb, za cijelo.

II. Nalaže se zamljišnoknjižnom odjelu ovog suda u Korčuli zabilježba odbacivanja prijedloga za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka za nekretninu navedenu pod točk.I/ovog rješenja."

2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se predlagatelj iz svih zakonom propisanih razloga. Predlaže da drugostupanjski sud prihvati žalbu u cijelosti i preinači pobijano rješenje u cijelosti na način da se prihvati žalba predlagatelja, te se pokreće i otvara pojedinačni ispravni postupak. Predlagatelj u žalbi navodi da u prijedlogu nije predložio promjenu u posjedovnici ( list A ), pa nije treba niti priložiti prijavni list. Predlagatelj ističe da je u prijedlogu predložio promjenu u vlastovnici ( list B ), na način da se uknjiži kao suvlasnik na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica], pašnjak, površine 22079 m2 u ½ dijela.

3. Žalba nije osnovana.

4. Odlučujući o prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama koje su predmet ovog postupka, prvostupanjski sud odbacuje prijedlog jer smatra da predlagatelj ovim prijedlogom predlaže promjenu podataka u posjedovnici u pogledu površine čestice, zbog čega je, sukladno odredbi članka 209. stavak 5. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj: 63/19 i 128/22 – dalje: ZZK), trebao priložiti prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, pa kako predlagatelj to nije učinio, smatra da se pojedinačni ispravni postupak ne može otvoriti.

5. Obrazlažući svoju odluku prvostupanjski sud navodi da je predlagatelj 14. veljače 2023. podnio prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to za čest. kat. broj 1545/12 Lovište pašnjak površine 22079m2. U prijedlogu navodi kako je predmetna nekretnina u postupku pretvorbe društvenog poduzeća GAP Građenje procijenjena u vrijednost društvenog kapitala u ½ dijela površine od 15466m2. Nadalje navodi da je on osobno i po svojim prednicima u nesmetanom posjedu navedene nekretnine, a kako ima pravni interes za podnošenje prijedloga budući se razlikuje površina nekretnine navedena u rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju i površina navedena u zemljišnoj knjizi i katastru. Zaključno predlaže sudu donijeti rješenje kojim se ispravlja zemljišnoknjižno stanje u pogledu zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da se [katastarska čestica] Lovište pašnjak površine 22079m2 briše pravo vlasništva sa imena upisanog vlasnika društveno vlasništvo sa organom upravljanja GAP-OOUR „ Građenje“ Zagreb za 1/2 dijela prava vlasništva, uz uknjižbu prava vlasništva na ime predlagatelja za ½ dijela prava vlasništva.

6. Prvostupanjski sud je predmetni prijedlog predlagatelja odbacio jer je utvrdio da prema podacima zemljišne knjige nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] pašnjak ima površinu od 22079 m2, dok je površina iste u katastru prema prijepisu posjedovnog lista u vrijeme podnošenja prijedloga iznosila 27327 m2, a u rješenju Hrvatskoga fonda za privatizaciju od 19. travnja 1996., koje je predlagatelj dostavio uz prijedlog, navedeno je da je procijenjeno 1/2 površine, odnosno 15.466 m2 zemljišta, a nekretnina je navedena u površini od 30932 m2. Kako se prijedlogom i predlaže promijeniti i podatke u posjedovnici, na način da se uskladi površina k. č. br. [katastarska čestica] u gruntovnici sa površinom navedenom u katastru, a predlagatelj uz prijedlog nije priložio i prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, prvostupanjski sud je pozivom na odredbu članka 209. st. 5. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23., 127/24 – dalje ZZK ), odbacio prijedlog.

7. Neosnovano predlagatelj u žalbi ističe da u prijedlogu nije predložio promjenu u posjedovnici ( list A ), pa nije niti trebao priložiti prijavni list. Naime , iz činjeničnog supstrata prijedloga razvidno da predlagatelj predlaže promjenu površine čest. kat. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], budući se razlikuje površina nekretnine u rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju i površina navedena u zemljišnoj knjizi i katastru, a nakon toga da se briše pravo vlasništva sa imena upisanog vlasnika društveno vlasništvo sa organom upravljanja GAP-OOUR „ Građenje“ Zagreb za 1/2 dijela prava vlasništva, uz uknjižbu prava vlasništva na ime predlagatelja za ½ dijela prava vlasništva. Iz navedenog jasno proizlazi da predlagatelj predlaže da se u ovom postupku provede usklađenje oznake površine [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] između katastra i zemljišne knjige, budući se površina navedene čestice različito vodi u katastru, zemljišnoj knjizi i rješenju Hrvatskoga fonda za privatizaciju od 19. travnja 1996., koje je predlagatelj dostavio uz prijedlog.

8. Članak 21. stavak 2. ZZK-a određuje da se u posjedovnicu upisuju i sve katastarske promjene koje se odnose na zemljišnoknjižno tijelo (promjene broja katastarske čestice, površine, adrese, načina uporabe, izgrađenosti i sl.).

9. Dakle, da bi se takav prijedlog mogao provesti u postupku je potrebno promijeniti podatke u posjedovnici (u odnosu na točnu površinu [katastarska čestica]), radi čega je uz prijedlog nužno i obvezno priložiti prijavni list, sukladno članku 209. stavak 5. ZZK-a.

10. Naime, odredbom članka 208. stavak 1. ZZK-a propisano je da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, dok je stavkom 3. istog članka propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa s time da je člankom 209. stavak 1. ZZK-a propisano je da se pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes.

11. Isto tako, odredbom članka 209. stavak 4. ZZK-a propisano je da prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnina, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima potvrđuje se pravo predlagatelja i sl.), a stavkom 5. istog čl. da kad se prijedlogom iz stavka 1. ovoga članka predlaže promijeniti podatke u posjedovnici, prijedlogu treba priložiti i prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, u protivnom će se prijedlog odbaciti i upisati zabilježba odbačenog prijedloga .

12. Slijedom navedenog, iako predlagatelj ima ispravu kojom čini vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano i po mišljenju ovog suda, nije ispunjena druga pretpostavka za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka iz odredbe članka 209. stavak 5. ZZK-a.

13. Naime, zemljišnoknjižni sud u pojedinačnom ispravnom postupku nije ovlašten sam neposredno utvrđivati činjenice, a time niti izvoditi dokaze u pogledu površine , oblika ili izgrađenosti nekretnine koja je predmet postupka, već o tim činjenicama odlučuje isključivo na temelju prijavnog lista tijela nadležnog za katastar. Naime, promjena katastarskog broja, oblika, površine i izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnim knjigama na temelju rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista nadležnog tijela za katastar o toj promjeni u katastru zemljišta.

14. Stoga, da bi se prijedlog predlagatelja, kojim između ostalog traži i usklađenje podataka o površni nekretnine, mogao provesti, u postupku je nužno promijeniti podatke u posjedovnici (glede površine katastarske čestice), radi čega je uz prijedlog nužno i obvezno priložiti prijavni list , sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, što u konkretnom slučaju nije učinjeno.

15. Slijedom navedenog, kako predlagatelj nije tako postupio, zemljišnoknjižni sud je pravilno postupio kada je temeljem članka 209. stavak 5. ZZK-a odbacio prijedlog.

16. Zbog tih razloga žalbu predlagatelja trebalo je kao neosnovanu odbiti te primjenom odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi članka 99. stavak 2. ZZK-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Gospiću, 2. lipnja 2026.

Sutkinja:

Tatjana Radaković Bašić