Poslovni broj: K-23/2025-36
REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SPLITU
Split, Gundulićeva 29 a
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od suca Magde Davidović Glumac, kao predsjednika vijeća te sudaca porotnika Marine Grgičević i Dragice Grubišić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Elene Jurašin kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženika ŽK zbog kaznenih djela teškog kaznenog djela protiv spolne slobode iz čl. 154. stavak 2. i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 dalje: KZ/11), sve u svezi članka 51. KZ/11, na temelju optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem KO- DO-20/2024 od 29. svibnja 2024., nakon održane i zaključene rasprave s koje je isključena javnost 28. svibnja 2026. u nazočnosti zastupnika optužbe Marine Matušan, zamjenice županijske državne odvjetnice u Splitu, zamj. pun. oštećenice Valentina Vragovića, odvj. u Splitu, optuženika i njegovog branitelja po službenoj dužnosti Franje Ćuka, odvj. u Splitu, na ročištu za objavu presude održanom 2. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
OPTUŽENIK:
TK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin CK i JK, rođen **.**.1992. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pomorski nautičar, sa završenom srednjom pomorskom školom, zaposlen kao konobar u hotelu, oženjen (u procesu razvoda braka), otac jednog maloljetnog djeteta, s mjesečnom plaćom u iznosu od 1.300,00 eura, suvlasnik zemljišta, vlasnik osobnog vozila, neosuđivan za kaznena djela, osuđivan za prekršaje, drugi kazneni postupak nije u tijeku, na slobodi, lišen slobode - u istražnom zatvoru od 13. travnja 2024. do 24. travnja 2024.,
k r i v j e
I. što je noću 27. na 28. rujna 2023. u Okrugu Donjem, Trg Rudina 21, u kući vlasništvo njegove supruge u kojoj zajedno stanuju, u spavaćoj sobi, u nakani svog spolnog zadovoljenja, dok je njegova supruga SK spavala u bračnom krevetu ležeći okrenuta na bok, legao u krevet iza nje, te se svojim spolovilom u erekciji počeo trljati o njezinu stražnjicu, a kada se razbudila i rekla mu da ne želi s njim imati spolni odnos, uhvatio je i nasilno okrenuo na leđa, legao na nju pritišćući je težinom svoga tijela, dok je ona plakala, molila ga neka prestane i govorila kako to ne želi, rukama je uhvatio za obje njezine ruke, a kada ga je ona odgurivala nogama, rukama je uhvatio za noge, te rukama rastrgnuo njezine gaćice i unatoč njezinom odbijanju stavio svoje spolovilo u njezino spolovilo, obavio spolni čin i ejakulirao u njezino spolovilo,
dakle s drugom osobom bez njezina pristanka izvršio spolni odnošaj, a kazneno djelo je počinio uporabom sile i prema bliskoj osobi,
II. što je u razdoblju od sredine rujna 2023. do 11. travnja 2024. u večernjim satima, u Okrugu Donjem, Trg Rudina 21, u kući vlasništvo njegove supruge u kojoj zajedno stanuju, u spavaćoj sobi, u nakani svog spolnog zadovoljenja, svjestan zbog njezinog više puta verbalno izraženog odbijanja, te njezine odluke o razvodu braka koju mu je priopćila krajem 2023., kako ne želi s njim takve spolne radnje, dok je njegova supruga SK ležeći spavala u bračnom krevetu, u četiri navrata dolazio u krevet, lijegao pored nje, te se svojim spolovilom u erekciji trljao o njezinu stražnjicu, a kada bi se ona probudila i zatražila neka prestane jer ne želi s njim spolne kontakte, to i činio, te se udaljavao, te je jednom masturbirao (samozadovoljavao se) kraj nje i ejakulirao spermu po njoj dok je ona ležala u dječjem krevetu, pa je tako:
a) sredinom rujna 2023. u bračnom krevetu svojim spolovilom u erekciji trljao se o njezinu stražnjicu, a potom dok je ležala u dječjem krevetu u koji se sklonila, te se probudila, stajao na nogama uz krevet i masturbirao, te ejakulirao spermu po njezinim rukama,
b) 28. rujna 2023. u bračnom krevetu svojim spolovilom u erekciji trljao se o njezinu stražnjicu,
c) u prvoj polovini ožujka 2024. u bračnom krevetu svojim spolovilom u erekciji trljao se o njezinu stražnjicu,
d) 11. travnja 2024. u bračnom krevetu svojim spolovilom u erekciji trljao se o njezinu stražnjicu,
dakle, četiri puta s drugom osobom bez njezina pristanka počinio bludnu radnju, a kazneno djelo je počinio prema bliskoj osobi,
III. što je u razdoblju od rujna 2021. do 12. travnja 2024. na području Splitsko-dalmatinske županije, pa tako u Okrugu Donjem, Trg Rudina 21, u kući njegove supruge u kojoj zajedno stanuju i na plaži te u osobnom vozilu tijekom vožnje iz Kaštel Starog prema Okrugu Donjem, kao i u mjestu Plano, suprotno članku 10. točka 1. i točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), u nakani da ponizi svoju suprugu PK i povrijedi njezino dostojanstvo te izazove strah za njezinu sigurnost, jednom u mjesecu rujnu 2021., potom do 8. srpnja 2023. učestalo, a u razdoblju od 8. srpnja 2023. do 12. travnja 2024. svakodnevno nakon njezinog povratka kući s posla, vrijeđao je pogrdnim riječima govoreći joj da je kurvetina, glupača, debil, idiot, varalica, ljigavica, lažljivica, vikao na nju, predbacivao joj da ima ljubavnika i tražio da to prizna, a jednom je snažno odgurnuo i počeo gušiti, pa je tako:
- tijekom rujna 2021. u jutarnjim satima u dnevnom boravku kuće, nakon što mu je rekla neka prestane konzumirati drogu, vrijeđao je govoreći joj da je kurvetina, glupača, debil, idiot, varalica, te je objema rukama uhvatio u predjelu ramena i bacio je na kauč, gdje ju je objema rukama uhvatio za vrat i stao gušiti, držeći je tako četiri do pet sekundi, ali se uspjela istrgnuti, počela vikati i izašla iz kuće,
- tijekom kolovoza 2023. na plaži u Okrugu Donjem, te istoga dana u popodnevnim satima u osobnom vozilu kojim je upravljao, a ona sjedila na stražnjem sjedalu, dok su se vozili iz Kaštel Starog prema Okrugu Donjem, govorio joj i ponavljao kako ima ljubavnika i tražio od nje da to prizna, te više puta rukama udarao po upravljaču – volanu,
- 28. rujna 2023. u noćnim satima u Planom, ispred kuće njezine prijateljice ŽKĐ kamo je pobjegla s maloljetnim djetetom zbog njegovog silovanja, tri puta dolazio, lupao na staklena vrata terase i vikao, zbog čega je IK, suprug ŽKĐ, tražio neka se udalji, što je i činio,
što je sve kod SK prouzročilo bojazan za vlastitu sigurnost i tjelesni integritet, osjećaj poniženja i gubitka dostojanstva, tako da je jednom s maloljetnim djetetom pobjegla kod prijateljice,
dakle, grubo, učestalo i teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njegovu sigurnost i doveo ga u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,
IV. čime je u stjecaju počinio šest kaznenih djela, i to radnjom opisanom pod točkom I. izreke kazneno djelo protiv spolne slobode – teško kazneno djelo protiv spolne slobode – opisano u članku 154. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 1. i u svezi s člankom 153. stavak 2. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22), a kažnjivo po članku 154. stavak 2. istog Kaznenog zakona, radnjama opisanim pod točkom II. izreke četiri kaznena djela protiv spolne slobode – bludne radnje – opisana u članku 155. stavak 3. u svezi s člankom 154. stavak 1. točka 1. i u svezi s člankom 153. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 dalje: KZ/11), a kažnjiva po članku 155. stavak 3. KZ/11 i radnjom opisanom pod točkom III. izreke kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji – opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11.
V. Stoga se optuženiku ŽK prethodno utvrđuju pojedinačne kazne zatvora za svako kazneno djelo iz točke IV. izreke, i to kako slijedi:
- za kazneno djelo teškog kaznenog djela protiv spolne slobode, na temelju čl. 154. st. 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22), kazna zatvora u trajanju od 5 (pet) godina,
- za svako od četiri kaznena djela bludnih radnji, na temelju čl. 155. stavak 3. KZ/11, kazna zatvora u trajanju od po 6 (šest) mjeseci za svako djelo,
- za kazneno djelo nasilja u obitelji, na temelju čl. 179. a. KZ/11, kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.
VI. Potom se optuženik TK, na temelju članka 51. st. 1. i 2. KZ/11
o s u đ u j e
na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina.
VII. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženiku ŽK u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunava se vrijeme uhićenja te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 13. travnja 2024. do 24. travnja 2024.
VIII. Na temelju članka 70. st. 1., 2. i 3. KZ/11 optuženiku ŽK izriče se sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana, a koja mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude.
IX. Na temelju članka 76. st. 1. KZ/11 optuženiku ŽK izriče se sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora, pod uvjetom da kazna bude u potpunosti izdržana jer osuđeniku nije odobren uvjetni otpust, a koja će se mjera nad optuženikom provoditi odmah po izlasku iz zatvora, sukladno članku 64. KZ/11, time što vrijeme provjeravanja traje tri godine, a koju mjeru na temelju članka 64. stavak 2. KZ/11 provodi nadležno tijelo za probaciju.
X. Na temelju čl. 148. st. 6., u svezi s čl. 145. st. 1. i st. 2. t. 1. i 6. ZKP/08, optuženik TK oslobađa se dužnosti plaćanja troškova ovog kaznenog postupka.
Obrazloženje
1. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu pod poslovnim brojem KO-DO-20/2024 od 29. svibnja 2024. protiv optuženika ŽK zbog postojanja osnovane sumnje da bi u stjecaju počinio šest kaznenih djela, i to kazneno djelo protiv spolne slobode – teško kazneno djelo protiv spolne slobode – opisano u članku 154. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 1. i u svezi s člankom 153. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 154. stavak 2. istog KZ/11, četiri kaznena djela protiv spolne slobode – bludne radnje – opisana u članku 155. stavak 3. u svezi s člankom 154. stavak 1. točka 1. i u svezi s člankom 153. stavak 1. KZ/11, a kažnjiva po članku 155. stavak 3. KZ/11 i kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji – opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11.
2. U ovom kaznenom postupku sud je, na prijedlog optužbe, čemu se optuženik nije usprotivio, odlučio na temelju čl. 388. st. 2. toč. 4. u svezi čl. 44. st. 4. t. 7. ZKP/08 isključiti javnost radi zaštite osobnog i obiteljskog života oštećenice.
3. Pozvan da se u smislu čl. 416. ZKP/08 izjasni o tome kakav stav zauzima prema optužnici, optuženik je na raspravi izjavio da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret.
4. Sukladno čl. 417. a. st. 5. ZKP/08 optuženik je iznio svoju obranu na kraju dokaznog postupka.
5. S obzirom na optuženikovo negiranje optužbe, u dokaznom postupku pregledani su i pročitani na temelju čl. 329. st. 3. ZKP/08: ispis poruka iz mobitela oštećenice koje je razmjenjivala s optuženikom (listovi 170-173 spisa) i s RK (listovi 174-176 spisa), socijalna anamneza za obitelj optuženika i oštećenice Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Trogir od 27. svibnja 2024. (listovi 214-216 spisa), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave PP Trogir od 12. travnja 2024., ali samo na okolnost osobe koja je podnijela i datuma podnošenja iste, preslika zdravstvenog kartona oštećenice SK (listovi 167-168 spisa) te je reproduciran USB stick predan od strane optuženika na raspravi održanoj 28. svibnja 2026.
5.1. Ujedno su na raspravi tijekom dokaznog postupka ispitani svjedoci TKĐ i IK kao i stalne sudske vještakinje dr. Milena Pernat, spec. psihijatar i Danijela Didić, spec. kliničke psihologije, čiji je kombinirani pisani nalaz i mišljenje od 19. svibnja 2024. pročitan u sklopu izvođenja dokaza njihovim usmenim vještačenjem na raspravi.
5.2. Nadalje tijekom dokaznog postupka na temelju članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08 pročitani su: zapisnici o ispitivanju svjedoka CK i CKĐ s dokaznog ročišta pred sucem istrage ovog suda u predmetu Kir- 530/2024 od 24. travnja 2024., zapisnici o ispitivanju svjedoka KK, ZK, AK i VK pred PP Trogir od 3. svibnja 2024. te pisani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Dolores Britvić od 17. svibnja 2024.
5.3. Također je na temelju članka 292. stavak 6. ZKP/08 tijekom dokaznog postupka reproducirana audio-video snimka ispitivanja svjedoka-oštećenice SK UK na dokaznom ročištu pred sucem istrage ovog suda od 24. travnja 2024. u predmetu ovog suda poslovni broj Kir-530/2024.
5.4. Na temelju članka 421. stavak 1. točka 2., 3. i 4. ZKP/08 sud je odbio kao nevažne, neprikladne i odugovlačeće dokazne prijedloge obrane da se u dokaznom postupku ponovno ispita oštećenica SK te da se dopunski u svojstvu svjedoka ispitaju FK i KK na okolnost da je oštećenica nakon inkriminiranih događaja ostala u drugom stanju s optuženikom što znači da je nakon navodnog silovanja iz rujna 2023. ista imala dobrovoljne spolne odnose s optuženikom te da je tijekom jednog takvog spolnog odnosa i ostala trudna.
5.5. Naime, prema ocjeni ovog suda svi naprijed navedeni dokazni prijedlozi obrane predstavljaju nevažne, neprikladne odnosno odugovlačeće dokazne prijedloge jer činjenice koje bi se izvođenjem predloženih dokaza trebali utvrditi nisu važne za odlučivanje o predmetu optužbe koji je određen činjeničnom supstratom optužnog akta, odnosno njihovo izvođenje bi nepotrebno znatno odugovlačilo ovaj kazneni postupak, odnosno dokazni prijedlozi su neprikladni, zbog čega je takve dokazne prijedloge obrane valjalo odbiti.
5.6. Prvenstveno valja naglasiti da sud nije dužan provesti sve predložene dokaze, već samo one za koje ocijeni da su važni za utvrđivanje pravno odlučnih činjenica, a u konkretnom slučaju sve su pravno odlučne činjenice tijekom dokaznog postupka utvrđene drugim provedenim dokazima, kako materijalnim tako i personalnim.
5.7. Tako u odnosu na prijedlog obrane za ponovnim pozivanjem i ispitivanjem u svojstvu svjedoka oštećenice SK, valja navesti da bi ponovno svjedočenje iste bilo u suprotnosti s odredbom članka 292. stavak 6. ZKP/08 kojim je propisan poseban način ispitivanja kao svjedoka žrtve kaznenog djela protiv spolne slobode, kaznenog djela nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama, a što je oštećenica u konkretnom slučaju, te je propisano da će se ispitivanje takvog svjedoka provesti putem audio-video uređaja kojim rukuje stručna osoba, bez prisutnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se žrtva nalazi, da će se ispitivanje snimiti uređajem za audio-video snimanje, a snimka zapečatiti i priključiti zapisniku te da se takav svjedok može samo iznimno ponovno ispitati ako to sud ocijeni potrebnim. S obzirom da je oštećenica SK u prethodnom postupku ispitana na dokaznom ročištu pred sucem istrage upravo na zakonom propisan način, a kojoj dokaznoj radnji su bile prisutne sve stranke u postupku, pa tako i optuženik i njegov branitelj, koja snimka ispitivanja je reproducirana na raspravi, bilo bi suvišno i nepotrebno na raspravu ponovno pozivati i ispitivati oštećenicu, koja bi time zasigurno bila podvrgnuta i dodatnoj sekundarnoj viktimizaciji, pri čemu je sud ocijenio da njeno ponovno ispitivanje na raspravi nije potrebno.
5.7.1. Obrana optuženika je smatrala da je ovakvom odlukom suda kojom je odbijen prijedlog obrane za neposrednim ispitivanjem oštećenice na raspravi povrijeđeno optuženikovo konfrontacijsko pravo.
5.7.2. Međutim, ocjena je ovog suda da optuženikovo konfrontacijsko pravo nije povrijeđeno. Naime, pravo ispitati (ili dati ispitati) svjedoke optužbe (tzv. konfrontacijsko pravo) uistinu je jedno od temeljnih prava obrane koja pripadaju svakom okrivljeniku i ono je izrijekom zajamčeno čl. 29. st. 2. al. 6. Ustava RH (Narodne novine br. 56/90, 135/97, 8/98 – pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 – pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 – pročišćeni tekst, 55/01, 76/10, 85/10 – pročišćeni tekst) te čl. 6. st. 3. t. d. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda s Protokolima br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz tu Konvenciju (Narodne novine – Međunarodni ugovori br. 18/97 i 6/99). Mogućnost konzumiranja ovog prava je, prema praksi Europskog suda za ljudska prava, pretpostavka ostvarenja nadzakonskog načela pravičnog postupka, pri čemu se smisao konfrontacijskog prava sastoji prvenstveno u tome da se optuženiku omogući svjedoku optužbe postavljati pitanja kojima će on moći provjeriti ili staviti na kušnju pouzdanost i istinitost iskaza koji ga tereti. Konfrontacijsko pravo srž je načela kontradiktornosti koje dolazi do punog izražaja tijekom rasprave. Međutim, to pravo moguće je konzumirati i u ranijem stadiju postupka. U ovom postupku oštećena SK ispitana je kao svjedokinja na dokaznom ročištu pred sucem istrage 24. travnja 2024., a tom ispitivanju bili su prisutni i optuženik i njegov tadašnji branitelj Pero Tolić, odvjetnik u Splitu. To ispitivanje, snimljeno uređajem za audio-video snimanje, bilo je provedeno bez prisutnosti stranaka u prostoriji gdje se svjedokinja nalazila, ali su, kako se to razabire na snimci, stranke, a naročito i branitelj optuženika svjedokinji postavljale pitanja, na koja je ona i odgovarala, pri čemu optuženik nije imao pitanja za oštećenicu. Dakle, na tom dokaznom ročištu obrani je u potpunosti bilo omogućeno ispitati oštećenicu kao svjedokinju i to sve u skladu s odredbom čl. 292. st. 6. ZKP/08. U okolnostima kada je obrana prilikom ispitivanja na dokaznom ročištu realizirala svoje pravo postavljanja pitanja oštećenici, pri čemu valja ukazati na činjenicu da stranke kako nakon dokaznog ročišta tako i nakon reprodukcije snimke ispitivanja oštećenice na raspravi nisu stavile primjedbu na iskaz oštećenice odnosno na reproduciranu snimku ispitivanja, a uvažavajući sadržaj detaljnog i decidiranog iskaza oštećenice ispitane kao svjedokinje, u kojem nije bilo nelogičnosti i proturječja, o čemu će biti još riječi u nastavku teksta, sud je zaključio da nije bilo potrebe za ponovnim ispitivanjem oštećenice kao svjedokinje na raspravi.
5.7.3. U odnosu na tvrdnju obrane optuženika da je odbijanjem ispitivanja na raspravi oštećenice povrijeđeno i načelo neposrednosti, za navesti je da je odredbom čl. 450. st. 1. ZKP/08 propisano da sud temelji presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na raspravi. Pri tom je za navesti da je sud tijekom dokaznog postupka na raspravi pregledao audio-video snimku ispitivanja oštećenice UK u svojstvu svjedoka, dakle izveo je dokaz kojim je utvrdio sadržaj njenog svjedočkog iskaza, zbog čega nema govora o povredi citirane odredbe čl. 450. st. 1. ZKP/08, a odstupanje od načela neposrednosti u odnosu na samo ispitivanje oštećenice utemeljeno je na već citiranoj odredbi čl. 292. st. 6. ZKP/08 i, kako je već obrazloženo, uistinu opravdano potrebom izbjegavanja dodatne viktimizacije žrtve do koje bi izvjesno došlo prilikom ponovnog raspravnog ispitivanja.
5.8. Prijedlog obrane za dopunskim ispitivanjem u svojstvu svjedoka HK i KK valjalo je odbiti kao nevažan, neprikladan i odugovlačeći, jer činjenice koje bi se izvođenjem predloženih dokaza trebale utvrditi nisu važne za odlučivanje o predmetu optužbe koji je određen činjeničnom supstratom optužnog akta, odnosno njihovo izvođenje bi nepotrebno znatno odugovlačilo ovaj kazneni postupak, a ujedno isti svjedoci po prirodi stvari ne mogu imati relevantne spoznaje o navodnoj trudnoći oštećenice, koja činjenica se može dokazati isključivo medicinskom dokumentacijom, pa je takav dokazni prijedlog ujedno i neprikladan.
5.9. Na kraju dokaznog postupka pregledan je izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika iz kojih proizlazi da se radi o počinitelju koji prethodno nije kazneno osuđivan, ali je višestruko prekršajno kažnjavan.
6. Ispitan u prethodnom postupku na temelju čl. 208.a ZKP/08 pred policijskim službenikom u prisutnosti branitelja kao i kasnije pred predstavnikom ovlaštenog tužitelja optuženik je iznio obranu, time što nije želio odgovarati na pitanja, negirajući počinjenje predmetnih kaznenih djela. U bitnom je naveo kako smatra da se "sve ovo događa" jer se on i supruga namjeravaju razvesti. Uzrok je što je supruga našla drugog muškarca, ljubavnika, a prema njemu se već neko vrijeme ponaša hladno, bez ljubavi, bez zagrljaja, bez obavljanja kućanskih i drugih uobičajenih poslova u vezi muža i djeteta. Otkad je počela raditi njegova supruga s djetetom nije provela nimalo vremena, on je čuvao dijete i brinuo se o djetetu, oblačio je, kuhao joj, šetao na dječja igrališta, dok je supruga radila i ujutro i popodne i navečer. Počela je dolaziti kući u tri i pol, četiri, pet sati ujutro. Misli da je ovo njezin izlaz, pa je uz pomoć prijateljice JKĐ i odvjetnika napisala gnjusne radnje koje on nije radio. To je lako provjeriti ispitivanjem njegovih susjeda u [adresa], KK, ZK i AK, o tome tko je s djetetom, kako se on ponaša s djetetom, je li ikada uopće povisio ton na suprugu ili dijete. Voli svoju ženu i žao mu je sve ovo vidjeti što piše. Supruga mu je rekla, "izvadio" je to iz nje, da ima ljubavnika, rekli su da će se rastaviti, to je kazala i svojim roditeljima koji su bili tu za Uskrs. Svi su, uključujući njega, rekli da idu normalno naprijed, rastaviti se kako treba, što više ljubavi i razumijevanja zbog malog djeteta. Šokiran je zbog supruginih optužbi, sve mu je to ružno. Sve je učinio da bi se supruga osjećala lijepo i ljubljeno. Supruga mu dva, tri dana nije htjela dati dijete, iako nije napravio nikakav problem, bježala je, zvao je nju i druge, nije htio to prijaviti policiju da mu ne "ukrade" dijete.
6.1. Prilikom iznošenja obrane na raspravi, time što je odlučio da će odgovarati isključivo na pitanja svog branitelja, optuženik je ustrajao u navodima iz obrane iznijete u prethodnom postupku, izrijekom negirajući počinjenje bilo koje radnje na štetu svoje tadašnje supruge koja se opisuje u činjeničnom opisu optužnice, osim što je priznao da je zaista tijekom kolovoza 2023. na plaži u [adresa] između njih došlo do svađe odnosno rasprave tijekom koje svađe je između njih došlo do međusobnog naguravanja i točno je da je on istog dana u popodnevnim satima u osobnom vozilu kojim je upravljao, dok je ona sjedila na stražnjem sjedalu, te dok su se vozili iz K. Starog prema [adresa] istoj rekao kako zna da ima ljubavnika te je, uzbuđen zbog svađe, više puta rukama udarao po volanu vozila.
6.2. Odgovarajući na pitanja svog branitelja optuženik je naveo da on ne negira da je između njega i supruge noću s 27. na 28. rujna 2023. došlo do spolnog odnosa, ali da se radilo o konsenzualnom spolnom odnosu, i nakon istog su on i supruga najnormalnije komunicirali i funkcionirali te se sjeća da su i tri dana nakon imali dobrovoljni spolni odnos, i sjeća se da je on njoj tada rekao: "Evo, sad ti mene siluješ". Nadalje je naveo da sa oštećenicom od trenutka njegovog izlaska iz istražnog zatvora u ovom predmetu uopće ne komunicira, razgovarali su samo jednom po njegovom izlasku iz zatvora kada mu se ona ispričala, a nakon toga nemaju nikakav odnos ni komunikaciju, ali mu nikada nije branila da viđa njihovo zajedničko malodobno dijete. Na daljnji upit naveo je da redovno viđa njihovo zajedničko malodobno dijete, svaki vikend, i napominje da kada bi god tražio da vidi dijete, da mu to bivša supruga nikada nije branila i oko toga zaista nije bilo problema, time što napominje da glede viđanja i brige te skrbi o djetetu komunicira isključivo sa sadašnjim partnerom svoje bivše supruge, jer bivša supruga uopće s njim ne želi komunicirati, razgovarati pa čak ga ni pozdraviti. Nadalje da je dijete sve do unazad dva mjeseca redovno i prespavalo kod njega, u stanu njegove majke u kojem živi na adresi [adresa] u [adresa], ali unazad dva mjeseca bivša supruga ne da djetetu da prespava u tom stanu jer smatra da nisu prikladni uvjeti stanovanja. Na daljnji upit svog branitelja koji bi bio optuženikov stav i mišljenje zbog čega bi ga bivša supruga prijavila za ovako teška kaznena djela, ukoliko on ista nije počinio na njenu štetu, a što tvrdi, optuženik je odgovorio da mu je u jednom razgovoru njegova sestra rekla da joj je oštećenica kazala da je ovo morala napraviti jer da je to bio jedini način da ga se "riješi" u smislu da se on iseli iz njenog stana, jer da je on jako osjećajna osoba pa je ona smatrala da bez ovakvih kaznenih prijava da će ga se teško moći "riješiti". Nadalje je na daljnji upit naveo da je on znao konzumirati kako droge tako i alkohol, ali nikada ga ne bi "okrenulo" na silu i agresiju, te je negirao da bi zloupotrebljavao droge na inkriminirane datume. Nadalje je iskazao da je između njega i oštećenice u tijeku brakorazvodna parnica, ali ne zna u kojoj je fazi tako da ne zna je li u tom predmetu donesena pravomoćna sudska odluka o razvodu braka. Inače da je od 1. travnja 2026. zaposlen u hotelu Brown beach u [adresa], kao konobar, trenutno je na probnom radu u trajanju od 180 dana, te ako zadovolji taj probni rad trebao bi nastaviti raditi na neodređeno vrijeme. Plaća mu je cca 1.300,00 eura. Nema obvezu skrbi, brige i uzdržavanja ikoga drugog osim malodobnog djeteta u dobi od 5.6 godina.
7. Potom nazočne stranke nisu imale primjedbi na tijek dokaznog postupka niti drugih dokaznih prijedloga.
8. Po provedenom dokaznom postupku sud je, analizirajući svaki dokaz posebno te ga dovodeći u vezu s drugim dokazima, cijeneći dokaze metodom slobodne ocjene dokaza, utvrdio da je optuženik u stjecaju počinio šest kaznenih djela, i to radnjom opisanom pod točkom I. izreke kazneno djelo protiv spolne slobode – teško kazneno djelo protiv spolne slobode – opisano u članku 154. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 1. i u svezi s člankom 153. stavak 2. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22), a kažnjivo po članku 154. stavak 2. istog Kaznenog zakona, radnjama opisanim pod točkom II. izreke četiri kaznena djela protiv spolne slobode – bludne radnje – opisana u članku 155. stavak 3. u svezi s člankom 154. stavak 1. točka 1. i u svezi s člankom 153. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 dalje: KZ/11), a kažnjiva po članku 155. stavak 3. KZ/11 i radnjama opisanim pod točkom III. izreke kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji – opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11, upravo na način kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci ove presude.
9.
U postupku nije bilo sporno da su optuženik i oštećenica tijekom inkriminiranog vremenskog perioda u odnosu na sva kaznena djela iz izreke ove presude bili bračni drugovi.
10. S obzirom na optuženikovo negiranje optužbe, u postupku je kao sporno valjalo raspraviti i utvrditi je li optuženik inkriminiranog 27./28. rujna 2023. svojim radnjama ostvario obilježja teškog kaznenog djela protiv spolne slobode na štetu svoje tadašnje supruge, odnosno je li optuženik tijekom inkriminiranog vremenskog razdoblja od sredine rujna 2023. do 11. travnja 2024. svojim radnjama ostvario obilježja četiri kaznena djela bludnih radnji odnosno tijekom inkriminiranog vremenskog razdoblja od rujna 2021. do 12. travnja 2024. obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji, sve na štetu svoje tadašnje supruge.
11. Naime, optuženik u svojoj obrani izrijekom negira počinjenje svih inkriminiranih radnji u bitnom navodeći kako su sve spolne radnje između njega i oštećenice uvijek bile konsenzualne naravi, dok u odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji priznaje da je zaista tijekom kolovoza 2023. na plaži u [adresa] između njih došlo do svađe odnosno rasprave tijekom koje svađe su se međusobno naguravali te je ujedno priznao da je istog dana u popodnevnim satima u osobnom vozilu kojim je upravljao, dok je oštećenica sjedila na stražnjem sjedalu, te dok su se vozili iz K. Starog prema [adresa] istoj rekao kako zna da ima ljubavnika, pri čemu je, uzbuđen zbog svađe, više puta rukama udarao po volanu vozila.
12. Takva optuženikova obrana dijametralno je suprotna navodima iz iskaza oštećenice.
12.1. Naime, oštećenica SK u svom je iskazu na dokaznom ročištu pred sucem istrage vrlo detaljno i iscrpno opisala optuženikovo ponašanje spram nje tijekom inkriminiranog vremenskog perioda. Tako je iskazala kako su u braku od 2020. Žive u [adresa] u kući koju su kupili njezini roditelji. U braku su dobili kći Ž kojoj je tri i pol godine. Na kraju ljeta 2021. saznala je da TK ima problema s drogama, što mu je rekla, te ga molila neka prestane konzumirati droge. Došlo je do prepirke u kući u kojoj stanuju, te ju je TK dohvatio za ramena i bacio na kauč. Potom ju je uhvatio s obje ruke oko vrata i počeo stiskati jakim intenzitetom. Držao ju je tako četiri do pet sekundi. Uspjela se istrgnuti, istrčala je ispred kuće i vikala upomoć. Tijekom cijelog ovog događaja TK ju je vrijeđao govoreći joj da je kurvetina, glupača, varalica, ljigavica, idiot i slično. Nakon toga veoma često ju je TK vrijeđao upućujući joj iste već spomenute riječi i to kada bi mu govorila neka se ne drogira. Po njegovom ponašanju zna da se TK drogira, a dva puta ga je vidjela u kući kada je uzimao drogu. Jednom joj je preko WhatsAppa poslao fotografiju na kojoj se vidi kako je pripremio drogu u praškastom stanju. Kada je drogiran TK je agresivan, vrijeđa je i predbacuje joj da ima ljubavnika. U kolovozu 2023. bila je na plaži u [adresa] sa svojim roditeljima i djetetom. Došao je TK i počeo joj govoriti da ima ljubavnika, spominjao je ime jednog muškaraca, kojega ona ne poznaje. Kada su otišli u kuću nastavio joj je predbacivati da ima ljubavnika što ju je šokiralo i bilo joj je jako neugodno. Istog dana u popodnevnim satima ona i TK su se automobilom, kojim je TK upravljao, a ona sjedila na stražnjem sjedalu, vozili u Kaštel Stari. Cijelo vrijeme putem TK joj je predbacivao da ima ljubavnika i tražio da ona to potvrdi. Došlo je do svađe, zaustavili su se, izašla je iz automobile, pa se opet vratila i nastavili su vožnju. Tijekom vožnje TK je više puta udarao rukama po volanu. TK je više puta pokušavao s njom ostvariti spolni odnos iako ona to nije htjela. Jednom ju je i silovao. Desetak dana prije silovanja koje se dogodilo u noći 27/28. rujna 2023., dok je spavala u njihovom bračnom krevetu TK joj je prišao s leđa i svojom spolovilom u erekciji se trljao o njezinu stražnjicu. Želio je spolni odnos. Rekla mu je neka prestane i da ne želi s njime voditi ljubav. Po ponašanju je shvatila da je pod utjecajem droga. Ustala je iz kreveta i otišla spavati u dječji krevet u istoj sobi, u kojem je bila njihova kći. Zaspala je, a onda se probudila jer je osjetila da ju je nešto poprskalo po tijelu, po rukama. Vidjela je da je TK ejakulirao spermu iz svoga spolovila, nakon što je masturbirao stojeći na nogama, kraj kreveta u kojem su bile ona i njihova kći. On je to i potvrdio u jednoj WhatsApp poruci. Silovanje je bilo u noći 27/28. rujna 2023. u bračnom krevetu u kući u [adresa]. Dok je spavala TK joj je opet prišao svojim spolovilom s leđa, na isti način kako je to već opisala. Probudila se, vidjela je da je drogiran. Rekla mu je da ne želi s njim vodit ljubav, ali on nije odustao. Trljao se spolovilom o njezinu stražnjicu, na silu ju je okrenuo na leđa i hvatao rukama za njezine ruke. Legao je na nju i pokušao joj raširiti noge. Plakala je i molila ga da prestane. Rekla mu je da to ne želi. Cijelo se vrijeme opirala. Bojala se da se ne probudi kći i sve to vidi, pa nije vrištala. TK je svoje spolovilo stavio u njezino spolovilo te obavio spolni čin pri čemu je ejakulirao u nju. Ujutro je preko telefona nazvala prijateljicu TKĐ i kazala što joj je TK napravio. Ona joj je savjetovala neka to prijavi policiji, ali nije htjela. Tog dana uvečer kada je legla u bračni krevet TK je došao do nje i opet se svojim spolovilom u erekciji trljao o njezinu stražnjicu. Rekla mu je neka prestane jer ne želi s njim imati spolne odnose. Bila je u strahu da se ne bi ponovilo ono što se dogodilo prethodne noći. TK je izašao iz kuće i otišao u automobil koji je bio na parkiralištu. Bojala se da joj TK nešto loše ne napravi, pa je pozvala prijateljicu GK i zamolila je neka dođe po nju i kćer i odvede ih kod sebe kući, što je ona i učinila. Kasnije ju je TK zvao preko mobitela i pitao gdje je. Rekla je da su u [adresa] kod ČK i da će se vratiti kada on "dođe malo sebi". TK je došao u [adresa] i kucao je po prozoru na dnevnom boravku. Pokušao je ući u kuću, što mu nije dopuštao Anna Marijin muž koji ga je tjerao. TK bi otišao, ali bi se opet vraćao i to je učinio dva do tri puta. Govorio je kako želi vidjeti dijete. Nakon što je izašla iz kuće i porazgovarala s ŽK obećavši se vratiti kući s kćeri, konačno je otišao. Nakon tri dana se vratila kući u kojoj je bio TK. Prethodno je dva dana bila kod njegove sestre OK. Luchianov otac joj je jamčio da će TK biti čist od droge i da se može vratiti kod njega. Kada se vratila kući TK ju je nastavio vrijeđati istim riječima koje je prije navela, što radi svakodnevno od 8. srpnja 2023. kada je počela raditi kao voditeljica ugostiteljskog objekta. Među ostalim joj je predbacivao što dugo ostaje na poslu iako zna da je radno vrijeme klizno, te bi mu ona preko mobitela javila da će ostati dulje. S ŽK nema spolne odnose otkada ju je silovao, iako joj je on pokušavao prići na taj način. Krajem prošle godine kada se odlučila razvesti izričito je rekla ŽK da s njime ne želi imati spolne odnose. Međutim on je opet to pokušao. Tako je u ožujku 2024. opet svoje spolovilo u erekciji trljao o njezinu stražnjicu. To je ponovio i noć prije nego ga je prijavila policiji. Prijavila ga je kada je shvatila da on neće prestati sa sličnim lošim postupcima prema njoj. Osim što je prijateljici LK kazala da ju je TK silovao, pričala joj je i o drugim lošim postupcima ŽK prema njoj. Jedne prigode u kuhinji kuće se TK ispred svoje sestre OK hvalio kako je silovao SK. Nakon silovanja je Luchanovom kumu BK preko telefona rekla što joj se dogodilo. Rekla mu je također i za ono Luchianovo masturbiranje. Nakon silovanja je i Luchianovom ocu BK rekla da je TK maltretira i da ima problema s drogom, te da bi se o tome trebao kao otac pobrinuti. Svojim roditeljima o problemima s ŽK nije pričala. Tijekom opisanih Luchianovih postupaka njihova kći je spavala, a nije bila s njima u automobilu. Pokušavala je ŽK udaljiti iz kuće razgovorom i to više puta, ali u tome nije uspjela. Nije potpuno inzistirala jer se bojala da joj ne bi naudio, posebno pod utjecajem droge. Iz istih razloga ŽK nije ranije prijavila zbog silovanja i drugih stvari što joj je činio. Bojeći se Luchianove loše reakcije, jer nije spreman za razvod, dopustila mu je da spava u bračnom krevetu. TK zna da ona sada ima vezu s drugim muškarcem i naoko to prihvaća, ali istodobno govori da će ubiti tog drugog muškarca. Smatra da je TK emocionalno nestabilan i boji se. Zaključno je navela da želi da TK u kaznenom postupku odgovara zbog onoga što joj je učinio.
12.2. Ocjenjujući dokaznu snagu i vjerodostojnost iskaza oštećenice sud smatra da ista vrlo uvjerljivo iskazuje o opisanom silovanju, bludnim radnjama, psihičkom i fizičkom zlostavljanju od strane svog tadašnjeg supruga, vrlo je detaljna u svom iskazivanju, te čitav njen iskaz odiše životnošću i autentičnošću, pa sud njen iskaz ocjenjuje istinitim i uvjerljivim, a njeno kazivanje u bitnom je potkrijepljeno i verificirano iskazima ispitanih svjedoka JKĐ i IK kao i sadržajem poruka koje je putem mobitela izmjenjivala s optuženikom i njegovim prijateljem RK, a koje su pregledane tijekom dokaznog postupka.
12.3. Također ocjenjujući vjerodostojnost iskaza oštećenice sud je posebno cijenio utvrđenja iz provedenog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja iste kojim je utvrđeno kako je oštećenica bez odstupanja na planu emocionalnog doživljavanja. Sklona je opisivanju sebe i svog ponašanja u svijetlu socijalno poželjnih osobina. Izraženiji znakovi psihotraumatizacije se ne nalaze, ali je nađeno povišenje na ljestvici koja upućuje na postojanje spolne viktimizacije, koje nije izraženo u klinički značajnom smislu, pa nema indikacija za uključivanje u tretman po stručnjaku mentalnog zdravlja. Projektivno se saznaje o oštećenici pozitivne slike o sebi, toplog afektivnog izražavanja, koja pred sebe postavlja dostižne ciljeve, mehanizmi obrane ličnosti u emocionalno zahtjevnim situacijama su nezreli, zadovoljavajućih je osobnih kompetencije za samostalno svladavanje životnih teškoća, povremeno otežane integracije racionalnog i emocionalnog dijela ličnosti, prilagodljivog senzibiliteta i urednog socijalnog funkcioniranja. Psihijatrijskim vještačenjem žrtve je utvrđeno kako se u vrijeme počinjenja kaznenog djela bilježe neki od simptoma (zgranutost, nesposobnost shvaćanja, dezorijentacija, povlačenje) vezani uz akutnu reakciju na stres. Nadalje, utvrđeno je da oštećenica nije nikada psihijatrijski liječena, nema podataka da je tempore criminis bolovala od bilo kakve duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, ni nedovoljnog duševnog razvitka. Nije ovisnica o alkoholu ni o bilo kojem psihoaktivnom sredstvu. Njezino intelektualno funkcioniranje je u granicama prosjeka. Aktualno u psihičkom statusu nema simptomatike iz kruga posttraumatskog stresnog poremećaja, ali zaostaje anksiozna simptomatika vezana uz proživljeni traumatični događaj te nepredvidivo suprugovo ponašanje. Analizirajući njezin iskaz i ponašanje, nema elemenata za redukciju njezinih sposobnosti shvaćanja svog postupanja, ni vladanja svojom voljom tempore criminis.
12.4. Vještakinja Didić kao klinički psiholog utvrdila je pregledom video-snimke ispitivanja oštećenice kako je kod iste prisutna usredotočenost na sadržaj koji iznosi i adekvatna afektivna moduliranost, dok je tijekom provođenja forenzičkog intervjua s istom u opisivanju inkriminiranih događaja vidljivo nestrukturirano iznošenje, očuvano shematsko i epizodično pamćenje, veliki broj upamćenih detalja, reprodukcija razgovora, priznavanje da se nečeg ne sjeća ili da u nešto nije sigurna, nelagoda kod razotkrivanja nekih specifičnih detalja, gestikulacija te emocionalna pratnja usklađena sa sadržajima koje iznosi. Na temelju kriterija za ocjenu autentičnosti iskaza s psihologijskog aspekta njen se iskaz kojeg je dala na ispitivanju pred sucem istrage može smatrati autentičnim tj. rezultat je stvarno proživljenog iskustva. Naime, da bi osoba bila ocijenjena kao kompetentna za svjedočenje mora zadovoljiti četiri kriterija: 1. mora raspolagati adekvatnim zamjedbenim sposobnostima u vrijeme ekscesnog događaja u smislu da nije bila ometana u ispravnom zamjećivanju podražaja, 2. mora raspolagati dovoljnim mentalnim kapacitetom kako bi mogla prethodno zamijećene informacije ponovno sakupiti i prisjetiti ih se, 3. potrebno je da osoba razumije prirodu prisege na sudu te u tu svrhu mora razlikovati istinu od laži, mora biti spremna prihvatiti obvezu govoriti istinu kao i razumjeti posljedice neispunjavanja te obveze, 4. mora imati sposobnost komuniciranja na osnovi vlastitih saznanja o činjenicama. Zaključno je od strane vještaka utvrđeno da oštećenica nije bila ometana u zamjećivanju podražaja, da razlikuje istinu od laži, moralne posljedice laži, činjenice od fantazija kao i obvezu govorenja istine na sudu. Njena sposobnost komunikacije je očuvana unatoč teškoćama u ekspresivnom govoru na hrvatskom jeziku, razumije prostorne i vremenske koncepte, nisu prisutne teškoće u njenom narativnom iskazivanju te je sposobna adekvatno odgovarati na pitanja, slijedom čega proizlazi da ima moralnu i zadovoljavajuću kognitivnu kompetenciju za svjedočenje.
12.5. Ispitana na raspravi stalna sudska vještakinja Danijela Didić, spec. kliničke psihologije odgovarajući na pitanja branitelja navela je da su znakovi psihotraumatizacije kod oštećenice utvrđivani primjenom inventara simptoma traume (TSI) koji mjere izražene znakove disocijacije, posttraumatskog stresnog poremećaja, anksioznosti, depresivnosti itd. Primjenom tog inventara nisu uočene vrijednosti u kategoriji kliničke značajnosti, a to su sve vrijednosti koje su veće ili jednake vrijednosti od T 65. Međutim u kategoriji subkliničke značajnosti, a to su rezultati u rasponu od T vrijednosti 60 do T vrijednosti 64 se nalazio rezultat koji upućuje na spolnu viktimizaciju. U skladu s time je u nalazu i mišljenju i interpretirano da klinički znakovi psihotraumatizacije kod oštećenice nisu utvrđeni, ali je nađen rezultat koji je u kategoriji interpretabilnosti s obzirom da se odnosi na raspon koji je u kategoriji subkliničke značajnosti. Vještakinja je zaključno pojasnila da opisani profil nije neuobičajen kod partnera koji su u jednom periodu svoga života živjeli zajedno.
12.6. Zaključno, provedenim psihologijsko-psihijatrijskim vještačenjem oštećenice utvrđeno je izvan svake sumnje da ista ima kognitivnu i moralnu kompetenciju za vjerodostojno svjedočenje te da je njeno iskazivanje tijekom forenzičnog intervjua o doživljenom seksualnom zlostavljanju konzistentno (na isti način u više navrata govori o doživljenom seksualnom zlostavljanju) i kongruentno (emocionalna pratnja je sukladna sadržajima koje iznosi), te je ujedno psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno kako su kod oštećenice tempore criminis zabilježeni određeni simptomi vezani uz akutnu reakciju na stres, pri čemu kod iste nije prisutna simptomatika iz kruga posttraumatskog stresnog poremećaja, ali zaostaje anksiozna simptomatika vezana uz proživljene traumatične događaje.
12.7. Opisani kombinirani pisani i usmeni psihologijsko-psihijatrijski nalaz i mišljenje vještaka Danijele Didić i dr. Milene Pernat sud je prihvatio kao jasan i određen, iznesen stručno u skladu s pravilima znanosti i struke, pri čemu posebno valja napomenuti da su obje vještakinje u potpunosti nezainteresirane za ishod ovog kaznenog postupka.
13. U kontekstu provedenog psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja oštećenice u sklopu kojeg je vještakinja Didić ocijenila da ista ima kognitivnu i moralnu kompetenciju za vjerodostojno svjedočenje, ocjenjujući dokaznu snagu i vjerodostojnost njenog iskaza s dokaznog ročišta sud smatra da oštećenica vrlo uvjerljivo i autentično iskazuje o proživljenom iskustvu s optuženikom, ista je vrlo detaljna u svom iskazivanju te je njen iskaz sud ocijenio istinitim i uvjerljivim. Osim toga kada se iskaz oštećenice dovede u korelaciju s iskazima ispitanih svjedoka SKĐ i IK kao i s pregledanim porukama koje je oštećenica izmjenjivala s optuženikom i s njegovim prijateljem RK, nema nikakve sumnje da svi navedeni dokazi, kao tzv. podupirući dokazi, u bitnom potvrđuju istinitost njenog iskaza.
14. Iako nije sporno da samim inkriminiranim događajima silovanja i bludnih radnji osim optuženika i oštećenice nije nazočio nitko drugi, osim njihovog zajedničkog malodobnog djeteta u odnosu na kojeg oboje suglasno tvrde da je uvijek spavalo za vrijeme tih događaja, pa tako ne postoje svjedoci očevici koji bi mogli potvrditi istinitost njenog kazivanja, jer se po samoj prirodi stvari slučajevi seksualnog nasilja bilo kakve vrste, a naročito između supružnika ne događaju u nazočnosti svjedoka, da oštećenica govori istinu posredno proizlazi iz iskaza naprijed navedenih svjedoka kao podupirućih dokaza.
14.1. Tako je ispitana kao svjedokinja PKĐ, žrtvina prijateljica još od srednjoškolskih dana, u svom iskazu navela kako joj je SK pričala, počevši otprilike godinu dana prije rođenja djeteta, kako TK konzumira marihuanu, te kako promijeni ponašanje kada konzumira alkohol. To je i sama primijetila, jer bi u društvu, nakon što bi popio dva piva, TK postajao glasan, naporan i s njim se nije moglo normalno razgovarati. 28. rujna 2023. ujutro oko 7:30 ili 8:00 sati preko mobitela ju je nazvala SK. Plakala je i rekla kako ju je TK silovao. Rekla je kako je spavala u bračnom krevetu u njihovoj spavaćoj sobi, a njihovo maloljetno dijete je spavalo u dječjem krevetu u istoj sobi. TK je došao u krevet i silovao je. Opisala je kako je TK to učinio dok je ležala na leđima i branila se. Rekla je kako se boji. Savjetovala je da zajedno odu prijaviti ŽK policiji zbog silovanja. SK je sva uplakana kazala kako će vidjeti hoće li ga prijaviti. Rekla je da TK nije kod kuće. Toga dana oko 18:00 ili 19:00 sati SK se javila preko mobitela i molila neka dođe po nju i kćer, što je odmah i učinila. Dok je vozila prema njezinoj kući SK ju je nazvala na mobitel i rekla neka dođe u obližnju ulicu, a ne ispred njezine kuće, jer je vidjela ŽK kako sjedi u automobilu parkiranom ispred kuće. To joj je SK kazala tihim glasom i rekla kako se boji ŽK. Odvezla je SK i njezinu kći svojoj kući u [adresa]. Dva do tri sata nakon njihovog dolaska do njene kuće je došao TK. Lupao je na staklena vrata terase i vikao: "Izađite, dajte mi T", misleći na svoju kći. Njezin suprug ga je potjerao, te je TK otišao. Nakon proteka od po dva sata je TK još dva puta dolazio, lupao na staklena vrata terase i vikao iste riječi. To je trajalo četiri do pet minuta svaki put. Ona i suprug su tražili neka ode, što je i učinio. Sljedećeg jutra u 6:00 sati TK je ponovno došao. SK je rekla kako misli da se već smirio, te je izašla u dvorište s njim razgovarati, što je trajalo desetak minuta. Potom je TK otišao, a SK se vratila u kuću. SK je otišla na posao oko 7:00 sati. Pitala je SK neka joj da broj mobitela Luchianovog oca CK, te ga je oko 8:00 sati nazvala. Ispričala je CK kako joj je SK rekla da ju je TK silovao. Također mu je ispričala kako je cijele noći TK dolazio na njezina vrata, lupao i vikao. Rekla je CK: "Molim vas pomozite. Porazgovarajte s ŽK." FK je bio šokiran onim što mu je ispričala. Rekao je da će razgovarati s ŽK i pitao gdje se TK nalazi. Rekla je kako misli da je u Alessandrinoj kući. Nakon toga je preko mobitela nazvala Luchianovu sestru OK. Rekla je OK kako joj je SK ispričala da ju je TK silovao. Također joj je kazala kako je TK dolazio kod nje kući, lupao na vrata i vikao. Po dogovoru je T odvela kod OK. SK joj je rekla kako je sljedeće dvije noći spavala kod OK. To je i sama vidjela, jer je ured u kojem radi u prizemlju kuće na čijem prvom katu stanuje OK. Po proteku par dana SK se vratila svojoj kući i pomirila se s ŽK. Kada joj je pričala da ju je TK silovao SK je kazala kako ju je sram i kako se boji. SK je talijanska državljanka, rođena i je i odrasla u Italiji, gdje je stalno živjela sve do 2017., gdje joj žive roditelji i brat, u Hrvatskoj je sama. Zbog toga je njezin strah još veći nego u prosječne žene koja bi odrasla u Hrvatskoj i tu imala rodbinu kao potporu. Od 12. travnja 2024., od kada je prijavila policiji ŽK, SK stanuje kod nje. Boji se biti u svojoj kući. U razdoblju nakon 12. travnja 2024. dok je bila kod nje, SK joj je pričala kako joj se i prije i poslije silovanja TK u više navrata, u kući u [adresa], u spavaćoj sobi, u njihovom bračnom krevetu dok bi spavala, po noći, približavao i želio s njom spolne odnose, što je ona odbijala. Pričala je da bi Luchianovo spolovilo bilo u erekciji. Kada bi se probudila TK bi joj kazao: "Ajmo", a ona bi po njegovom glasu osjetila da je drogiran. Rekla bi mu neka je pusti i kako ne želi spolni odnos, a TK bi joj kazao: "Ne možeš tako". Na to bi ona otišla spavati u dječji krevet u istoj sobi. Nije rekla precizno koliko se puta ovo događalo. Kazala je kako je tako bilo svaki put kada bi TK konzumirao drogu. SK je ispričala da se jedne prigode dok je spavala u dječjem krevetu s maloljetnom kćeri, usred noći probudila i vidjela ŽK kako stoji kraj kreveta i masturbira, te je ejakulirao po njezinom tijelu. Sredinom rujna 2019. ujutro, ne zna datum, na mobitel ju je nazvala SK. Plakala je, kazala je kako TK ne konzumira samo marihuanu, nego još i kokain. Rekla je kako je bio agresivan prema njoj, kako je vikao na nju, vrijeđao je i potpuno promijenio ponašanje. One noći nakon silovanja, kada je došla u njezinu kuću, SK joj je kazala kako ju je TK naguravao, ali nije rekla kada, gdje, ni koliko puta, ni detaljniji opis. Osim toga je SK rekla kako je TK vikao na nju i vrijeđao je govoreći joj da je glupača i kurvetina. Nije rekla kada, gdje i koliko puta je to radio. SK je tada kazala da sve odu prijaviti u policiju, ali ona nije htjela. Rekla je kako se boji prijaviti ŽK. Nakon što ju je TK silovao, negdje u rujnu 2023., SK joj je kazala kako se odlučila razvesti od ŽK. Naknadno je rekla kako je o svojoj odluci da se razvedu u siječnju 2024. razgovarala s ŽK, koji se s tim složio. SK je kazala kako je to rekla i svojim roditeljima kada su došli u RH za Uskrs 2024. Nakon toga SK je zatražila neka joj pronađe odvjetnika radi razvoda. SK svojim roditeljima, koji imaju preko sedamdeset godina, nije ispričala kako ju je TK silovao, niti da se TK drogira, a i njoj je kazala kako im to ne smije reći, pa im ona nije rekla. Nakon 12. travnja 2024. to je preko telefona rekla Alessandrinom bratu koji živi u [adresa]. SK je kazala da TK nema gdje otići stanovati. SK joj je nakon što ju je TK silovao kazala da joj je svekar FK rekao kako se sve to događa jer ona radi. Koliko zna, SK nije bila u ljubavnoj vezi s drugim muškarcem sve do prosinca 2023. SK joj je rekla kako je u veljači 2024. kazala ŽK za svoju vezu s drugim muškarcem i da je TK to prihvatio. Od početka njihovog braka TK je sumnjičio SK da ima ljubavnika.
14.2. Ispitan kao svjedok IK, suprug žrtvine prijateljice JKĐ, naveo je kako je u ljeto 2023., ne zna datum, njegova supruga automobilom otišla po Alessandru, te je u njihovu kuću u [adresa] dovezla SK i njezinu maloljetnu kći T, koje su obje tu prenoćile. Te noći, u razmacima od po nekoliko sati, najmanje tri puta je na staklena vrata terase njihove kuće lupao TK. Govorio je kako je to njegovo dijete koje želi vidjeti. Po njegovom govoru i ponašanju vidio je da je pod utjecajem droge, misli tipa amfetamin koja pojačava agresiju. SK je izašla u dvorište i razgovarala s ŽK, nakon čega je ovaj otišao. Supruga mu je te noći ispričala kako je TK silovao SK. Nije mu pričala detalje, samo mu je kazala da je u istoj prostoriji spavalo dijete. Onoga dana kada je SK otišla u policiju prijaviti ŽK, dok je sam bio u kući u [adresa], na vrata je u dva navrata došao TK. Tražio je od njega neka nazove SK i pita ju gdje je T. Odbio je i rekao mu neka ode, jer će u suprotnom zvati policiju, pa je on otišao. Kolegica koja je došla kod njega kazala mu je kako je vidjela ŽK da sjedi u parkiranom vozilu kraj njegove kuće. Došao je do Luchianovog vozila i rekao mu neka se makne, pa se on udaljio. Rijetko se družio s ŽK i SK. TK bi tada znao više popiti, pod utjecajem alkohola je postajao naporan, te bi ga SK odvela. TK je konzumirao marihuanu, a kasnije misli i teže droge. TK bi negdje otišao, pa ga ne bi bilo po tri dana, a SK bi ga tražila. I prije i nakon silovanja supruga mu je govorila kako misli da između SK i ŽK ima problema, da se SK srami sve joj kazati. Rekla mu je kako primjećuje promjene u Alessandrinom ponašanju. Vjeruje da mu supruga nije govorila više o optuženikovom zlostavljanju žrtve jer se bojala njegove reakcije, da bi možda došao u napast učiniti nešto neprimjereno kako bi zaštitio SK. Već nekoliko dana, od kad je prijavila ŽK, SK je s kćeri u njihovoj kući, jer se boji biti sama.
14.3. Iskazi ovih svjedoka međusobno su podudarni, konzistentni, logični i uvjerljivi i zaista ne postoji niti jedan objektivan razlog zbog kojeg bi isti iskazivali nešto što ne bi odgovaralo istini, pa im sud u cijelosti poklanja vjeru.
15. Da oštećenica istinito iskazuje posredno proizlazi i iz sadržaja poruka koje je ista izmjenjivala s optuženikom i njegovim prijateljem RK. Tako u tim porukama optuženik piše oštećenici kako je htio ejakulirati na nju, kako je masturbirao, kako mu je penis bio u erekciji kada je ona bila u njihovom krevetu, kako je oštećenica otišla kod kćeri da je on ne bi maltretirao, te kako je baš zato ejakulirao po njoj, a priznaje da se drogira i da ga to uništava, ali će "šmrkati" drogu jer oštećenica neće doći, da će je "udrit triskom" i kako je to zadnji put da mu je to napravila. Riječ je o dva broja optuženikovog mobitela, od kojih je jedan sam naveo u zapisniku o ispitivanju u policiji u svojstvu osumnjičenika po članku 208.a ZKP/08 (list 13). Iz poruka koje je oštećenica izmjenjivala s optuženikovim prijateljem RK **.**.2023. od 8:22 do 8:54 sati razvidno je da mu ista navodi kako je sinoć bio "show program", kako je optuženik došao jer mu je rekla gdje je, kako nije ništa napravio jer neće ispred ljudi, kako se vraćao, te otišao i rekao da će se drogirati i ubiti, kako mu treba liječnička pomoć, traži da ovaj provjeri je li isti na poslu. FK je pita je li ju optuženik vidio da je otišla, pa "poludio" i navodi kako je ovaj "mangup". Riječ je o broju mobitela koji je kao svoj FK dao, preko kojeg broja je i pozvan na ispitivanje u svojstvu svjedoka tijekom istrage sukladno članku 169. stavak 1. točka 4. i članku 176. stavak 3. ZKP/08, uz sastavljanje službene bilješke po članku 176. stavak 4.
ZKP/08 (list 67).
16. Iako ispitan u svojstvu svjedoka FK nije potvrdio da bi mu se oštećenica na bilo koji način žalila na optuženikovo ponašanje spram nje te iako iz njegovog iskaza proizlazi da on nema apsolutno nikakvih saznanja o inkriminiranim događajima, sadržaj naprijed citiranih poruka demantira njegov iskaz, ali razumljivo je i logično da isti kao optuženikov vjenčani kum i prijatelj istog ni na koji način ne želi teretiti i otežavati mu njegov procesni položaj u ovom postupku.
17. Logično je iz istog razloga i što optuženikova sestra CKĐ kao privilegirani svjedok nije željela iskazivati u ovom postupku premda je oštećenica u svom iskazu navela kako je i njoj kao i ostalim članovima obitelji pričala o optuženikovim nasilnim postupcima prema njoj, dok je svjedokinja IKĐ u svom iskazu navela kako je osobno vidjela da je oštećenica s djetetom pobjegla od optuženika upravo u stan optuženikove sestre i tu dvije noći prenoćila.
18. Iz istog razloga ispitan kao svjedok optuženikov otac ĐK iako nije koristio blagodat nesvjedočenja u svom je iskazu naveo da nema nikakvih saznanja o predmetnim kaznenim djelima, iako su i oštećenica i svjedokinja IKĐ u svojim iskazima izrijekom navele kako je optuženikov otac imao saznanja o optuženikovom nasilnom ponašanju spram oštećenice te silovanju, ali je razumljivo da optuženikov otac to nije želio potvrditi u svom iskazu u nastojanju da pomogne svom sinu, pa sud njegovom iskazu nije poklonio vjeru ocijenivši ga pristranim.
19. Što se tiče svjedoka KK, ZK, AK i VK, koji su u inkriminirano vrijeme živjeli u neposrednom susjedstvu u odnosu na optuženika i oštećenicu, isti su u svojim iskazima naveli da nemaju nikakvih saznanja vezano uz inkriminirane događaje, a uostalom optuženik u svojoj obrani u odnosu na iste samo tvrdi kako oni mogu potvrditi da se on brinuo o djetetu i s njim provodio puno više vremena od majke, koja je stalno radila, što je bez ikakvog pravnog značaja za predmet optužbe.
20. U odnosu na pregledane fotografije pohranjene na USB sticku koje su na prijedlog optuženika pregledane tijekom dokaznog postupka za navesti je da su iste također bez ikakvog pravnog značaja za predmet optužbe. Naime, fotografije s vjenčanja nemaju uopće datum pa se tako ne zna odnose li se na period prije ili poslije inkriminiranih događaja, a sve da se i odnose na period nakon inkriminiranih radnji sama oštećenica je u svom iskazu navela kako je nastavljala živjeti s optuženikom zbog straha te u nadi da će se promijeniti, a uvidjevši da ipak neće da je nakon posljednje bludne radnje na njenu štetu od 11. travnja 2024. smogla hrabrosti i odlučila optuženika ipak prijaviti. Pri tom oštećenica ni danas uopće ne želi komunicirati s optuženikom, kako to i ovaj sam navodi, što svjedoči o težini njezine traume, a iz činjenice što mu nikada nije branila da viđa njihovo zajedničko malodobno dijete (što optuženik izrijekom tvrdi) proizlazi da ista zaista ne bi mrzila optuženika te mu pokušala na bilo koji način nauditi i napakostiti, pa utoliko nisu osnovani, logični ni životno uvjerljivi niti navodi njegove obrane da bi ga oštećenica lažno teretila samo da ga se riješi te ga izbaci iz kuće, koja je uzgred rečeno njeno vlasništvo a ne bračna stečevina pa bi ista i na jednostavniji način mogla postići to da optuženik napusti kuću u kojoj su za vrijeme bračne zajednice zajedno živjeli.
21. Teško kazneno djelo protiv spolne slobode iz čl. 154. st. 2. u svezi st. 1. t.1. i u svezi s čl. 153. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11 čini onaj tko s bliskom osobom bez njezinog pristanka izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju uporabom sile.
21.1. Iz naprijed navedenih i analiziranih dokaza na nedvojben način proizlazi da je optuženik inkriminirane zgode (noć 27./28. rujna 2023.) primijenio neodoljivu (apsolutnu) silu prema oštećenici tako što ju je nasilno okrenuo na leđa, pritiskao je težinom svoga tijela ležeći na njoj, držao ju rukama naizmjenično za obje njezine ruke i noge prije i tijekom spolnog odnosa i rukama pokidao njezine gaćice, nakon čega je stavio svoje spolovilo u njezino spolovilo, obavio spolni čin i ejakulirao u njezino spolovilo. Oštećenica je, uslijed optuženikovog prijašnjeg maltretiranja koje je trajalo te uslijed nazočnosti njihovog zajedničkog malodobnog djeteta, koje je spavalo u istoj sobi s njima, već bila uplašena i traumatizirana, ali je usprkos tome izrazila svoje izričito protivljenje spolnom odnosu, pa je tako pružala fizički otpor, odgurivala optuženika nogama te izričito govorila optuženiku kako ne želi spolni odnos, molila ga neka prestane i pri tom plakala, što znači da je kako verbalno tako i fizički uporno izražavala svoje ustrajno protivljenje spolnom odnosu, što je optuženik ignorirao i usprkos potpunoj svijesti oštećeničinog protivljenja i odbijanja spolnog odnosa, s istom izvršio spolni odnošaj. Kako je uvodno naznačeno u postupku nije bilo sporno da su optuženik i oštećenica u vrijeme inkriminiranog događaja bili bračni drugovi (supružnici) odnosno u postupku nije bio sporan oštećeničin status bliske osobe u smislu st. 87. st. 9. u svezi st. 8. KZ/11 prema kojem je bliska osoba član obitelji, a to je, između ostalih, i bračni drug.
21.2. Stoga je u postupku na nedvojben način dokazano da je optuženik spram oštećenice ostvario sva bitna obilježja bića kaznenog djela iz čl. 154. st. 2. u svezi st. 1. t.1. i u svezi s čl. 153. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11 na način kako je to opisano u točki I. izreke ove presude.
22. Nadalje, bludne radnje su spolna ponašanja koja, prema usvojenim društvenim gledanjima, predstavljaju grubo zadiranje u seksualnost te povređivanje stida i morala druge osobe u namjeri da se pobudi ili zadovolji vlastita pohota, pri čemu je bitno naglasiti da će kazneno djelo bludnih radnji postojati samo onda ako se ostvaruje na tijelu ili dodirom tijela druge osobe. Iz naprijed navedenih i analiziranih dokaza na nedvojben način proizlazi da je optuženik radnjama opisanim pod točkom II. izreke ove presude u vremenskom razdoblju od sredine rujna 2023. do 11. travnja 2024. u četiri navrata spram oštećenice bez njezina pristanka počinio bludnu radnju tako što se u četiri navrata u bračnom krevetu svojim spolovilom u erekciji trljao o stražnjicu oštećenice, time što je u jednom navratu uz tu radnju potom još i masturbirao i ejakulirao spermu po oštećeničinom tijelu dok je ona ležala u dječjem krevetu. S obzirom da je oštećenica više puta optuženiku izričito rekla kako ne želi s njim nikakve spolne radnje, njezinu odluku o razvodu braka koju je krajem 2023. priopćila optuženiku, njezinu vezu s drugim muškarcem za koju je u veljači 2024. rekla optuženiku, njeno opetovano prijašnje odbijanje i prijašnje reakcije kada je nakon sličnih radnji bježala kod prijateljice te se sklanjala u dječji krevet, optuženik je bio svjestan da oštećenica ne želi s njim vršiti takve spolne radnje te da ona na iste ne pristaje. Da je optuženik bio svjestan da oštećenica ne želi s njim spolne radnje i da na njih ne pristaje, u čemu on unatoč tome ustrajava, razvidno je i iz njihove komunikacije putem mobitela, u kojoj optuženik oštećenici piše kako je oštećenica otišla kod C (njihovog zajedničkog malodobnog djeteta) da je on ne bi maltretirao, ali je on baš zato "svršio" po njoj. U okolnostima kada prilikom vršenja navedenih spolnih radnji ne postoji niti pokušaj nekog težeg kaznenog djela protiv spolne slobode, jer je optuženik na traženje oštećenice prestajao s daljnjim radnjama odnosno nije započinjao spolni odnos niti s njim izjednačenu spolnu radnju u opisana četiri slučaja, optuženik je time u stjecaju na štetu oštećenice kao svoje supruge počinio četiri kaznena djela bludnih radnji iz čl. 155. st. 3. u svezi s čl. 154. st. 1. t. 1. i u svezi s čl. 153. st. 1. KZ/11 na štetu bliske osobe.
23. Također je u postupku na nedvojben način dokazano da je optuženik na štetu oštećenice kao svoje supruge u inkriminiranom vremenskom razdoblju od rujna 2021. do prestanka bračne zajednice 12. travnja 2024. ostvario sva bitna obilježja bića kaznenog djela nasilja u obitelji.
23.1. U odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji treba napomenuti da se radi o kaznenom djelu koje ima blanketnu odnosno upućujuću dispoziciju odnosno koja se poziva na propise o zaštiti od nasilja u obitelji, a u konkretnom slučaju se radi o tempore criminis važećem Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine“ br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24).
23.2. Člankom 10. spomenutog Zakona nasilje u obitelji je definirano kao 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda
2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
23.3. U postupku je na nedvojben način utvrđeno da je optuženik u konkretnom slučaju teško prekršio upravo citirani čl. 10. toč. 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, tako što je u nakani da ponizi svoju suprugu PK i povrijedi njezino dostojanstvo te izazove strah za njezinu sigurnost, jednom u mjesecu rujnu 2021., potom do 8. srpnja 2023. učestalo, a u razdoblju od 8. srpnja 2023. do 12. travnja 2024. svakodnevno nakon njezinog povratka kući s posla, vrijeđao je pogrdnim riječima govoreći joj da je kurvetina, glupača, debil, idiot, varalica, ljigavica, lažljivica, vikao na nju, predbacivao joj da ima ljubavnika i tražio da to prizna, a jednom je snažno odgurnuo i počeo gušiti, sve na način kako je to opisano u toč. III. izreke ove presude, čime je kod iste izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo ju u ponižavajući položaj, a takvim svojim ponašanjem nije počinio neko drugo teže kazneno djelo. Naime, oštećenica je u svom iskazu opisala da je uslijed optuženikovih postupaka spram nje osjećala strah, a što su u svojim iskazima ujedno potvrdili i svjedoci TKĐ i IK, dok je ujedno provedenim psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem oštećenice utvrđeno kako kod iste postoji anksiozna simptomatika vezana uz proživljene traumatične događaje te nepredvidivo optuženikovo ponašanje.
23.4. Naime, imajući u vidu da je u postupku utvrđeno da je optuženik u duljem vremenskom razdoblju zajedničkog bračnog života između njega i oštećenice (rujan 2021. – 12. travnja 2024.) manifestirao na načine kako se to navodi u toč. III. izreke ove presude spram oštećenice razne oblike psihičkog i fizičkog nasilja, što implicira znatnu količinu, ozbiljnost, težinu te kontinuitet u primjeni obiteljskog nasilja, čime su inkriminirane radnje poduzete u duljem vremenskom razdoblju ujedno bile snažnog intenziteta te su značajno i ozbiljno ugrozile odnosno povrijedile zaštićeno dobro te je optuženikovo iskazano nepravo bilo toliko ozbiljno i teško, to se nesumnjivo radi o kaznenom djelu nasilja u obitelji, a nipošto ne o prekršaju.
24. Slijedom svega navedenog utvrđeno je da je optuženik svojim postupanjem opisanim u izreci ove presude ostvario sva bitna obilježja bića šest kaznenih djela: teškog kaznenog djela protiv spolne slobode iz čl. 154. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 1. i u svezi s člankom 153. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11 , četiri kaznena djela bludnih radnji iz čl. 155. st. 3. u svezi s čl. 154. st. 1. t. 1. i u svezi s čl. 153. st. 1. KZ/11 te kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11.
25. Utvrdivši naprijed navedeno, valjalo je potom ocijeniti postoji li u konkretnom slučaju optuženikova krivnja, jer da bi neka radnja bila kazneno djelo njome mora biti ostvareno biće kaznenog djela, koje ujedno mora biti protupravno i skrivljeno.
25.1. Sastojci krivnje propisani su člankom 23. KZ/11 prema kojem je kriv za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.
25.2. Što se tiče ubrojivosti optuženika tempore criminis sud je na tu okolnost izveo dokaz njegovim psihijatrijskim vještačenjem.
25.3. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Dolores Britvić, a kojem vještvu sud u cijelosti poklanja vjeru kao stručnom, argumentiranom i sačinjenom lege artis, proizlazi da je optuženik odrastao unutar disfunkcionalne obitelji u kojoj su roditelji bili skloni učestalim sukobima te su se konačno u njegovoj ranoj adolescenciji razišli, iskazuje snažan emocionalni angažman u odnosu prema djetetu, a u psihičkom statusu je razvidno da je urednih kognitivnih funkcija, urednog raspoloženja i voljno nagonskih dinamizama. Kod istog se ne nalazi znakova koji bi ukazivali na postojanje duševne bolesti, težeg prolaznog ili kroničnog psihijatrijskog poremećaja ili zaostalog duševnog razvitka. Na temelju razgovora obavljenog s optuženikom prije vještačenja utvrđeno je da nema elemenata koji bi ukazivali na zlouporabu alkohola i psihoaktivnih droga, pri čemu je optuženik bio sklon eksperimentiranju i kraćoj štetnoj uporabi marihuane u kasnoj adolescenciji, ali nema podataka koji bi ukazivali aktualno na abusus marihuane. Stoga je vještak mišljenja da su optuženikove mogućnosti shvaćanja značenja vlastitih postupaka i upravljanja njima tempore criminis bila uredna, što znači da je optuženik tempore criminis bio u potpunosti ubrojiv.
25.4. Prema ocjeni ovog suda optuženik je biće svih kaznenih djela za koja je proglašen krivim počinio s izravnom namjerom u smislu čl. 28. st. 2. KZ/11 odnosno isti je bio svjestan svih obilježja bića navedenih djela te je htio njihovo ostvarenje. Tako je optuženik bio svjestan da primjenjuje silu prema svojoj supruzi oštećenici SK u cilju svog spolnog zadovoljenja, sve u svrhu svladavanja njenog otpora kako bi bez njezinog pristanka izvršio spolni odnošaj, a što je i htio. Isti je također bio svjestan da oštećenica ne želi s njim spolne radnje, bio je svjestan njenog odbijanja navedenih spolnih radnji koje predstavljaju grubo zadiranje u seksualnost oštećenice te je usprkos svijesti da oštećenica takve spolne radnje ne želi i da ne pristaje na njih u istima ustrajao, i to u četiri navrata, a što je također htio. I konačno optuženik je bio svjestan da svojim postupanjem u razdoblju zajedničkog bračnog života sa suprugom krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji odnosno manifestira nasilje prema oštećenici, čime ju dovodi u ponižavajući položaj i gazi njezino temeljno ljudsko dostojanstvo, te kod nje izaziva strah za njezinu sigurnost, a što je sve i htio.
25.5. Pored potpuno očuvane optuženikove ubrojivosti i oblika krivnje u vidu izravne namjere, kod optuženika je ujedno postojala i svijest o protupravnosti takvog njegovog postupanja odnosno isti je bio svjestan da su njegova djela zabranjena. Sama svijest o protupravnosti svodi se u suštini na zahtjev da počinitelj kaznenog djela mora biti svjestan društveno-opasnog značenja svojih radnji, što je optuženik kao psihički zdrava i poslovno sposobna osoba nesumnjivo bio.
25.6. Na strani optuženika nije utvrđeno da bi isti postupao u zabludi kako o protupravnosti djela, biću djela ili o okolnostima koje isključuju protupravnost, što znači da nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.
26. Nakon što je utvrđeno da je optuženik počinio kaznena djela za koja je proglašen krivim, valjalo je odlučiti o primjerenoj vrsti i visini kaznenopravne sankcije, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, te izreći upravo onu koja će biti primjerena svim okolnostima počinjenih kaznenih djela, stupnju ugroze zaštićenog društvenog dobra, interesima oštećenika te kojom će se ujedno ostvariti svrha kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11.
26.1. Kao olakotne okolnosti na strani optuženika sud je cijenio prijašnji život optuženika u vidu dosadašnje neosuđivanosti za kaznena djela, što proizlazi iz optuženikovog izvatka iz kaznene evidencije, složenu obiteljsku situaciju i teško odrastanje, kako to proizlazi iz pregledane socijalne anamneze optuženika te utvrđenja iz provedenog psihijatrijskog vještačenja istog, kao i okolnost što je isti otac malodobnog djeteta o kojem skrbi, u kojem kontekstu je ujedno cijenjeno i utvrđenje iz provedenog psihijatrijskog vještačenja kako isti iskazuje snažan emocionalni angažman u odnosu prema djetetu s kojim učestalo provodi slobodno vrijeme te o istom skrbi i brine. Ujedno je olakotnim optuženiku cijenjeno i to što je usprkos težine kaznenih djela za koja je proglašen krivim provedenim psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem oštećenice utvrđeno kako kod iste ipak nisu utvrđeni izraženiji znakovi psihotraumatizacije, odnosno aktualno u vrijeme vještačenja se u njenom psihičkom statusu nisu utvrdili simptomi iz kruga posttraumatskog stresnog poremećaja (iako kod iste zaostaje anksiozna simptomatika vezana uz proživljene traumatične događaje), a što je ujedno vidljivo iz činjenice što oštećenica ipak nije potražila stručnu psihijatrijsko-psihologijsku pomoć nakon inkriminiranih događaja.
26.2. Kao otegotne okolnosti na strani optuženika sud je cijenio da je optuženik kaznena djela počinio s izravnom namjerom te s potpunom očuvanom ubrojivošću, što njegovu krivnju kvalificira kao krivnju najvišeg stupnja, iskazanu količinu kriminalne aktivnosti kao i upornost i ustrajnost u počinjenju kaznenih djela, pri čemu je kod kaznenog djela nasilja u obitelji sud cijenio otegotnim duljinu razdoblja kroz koje je optuženik činio to djelo zbog čega je žrtva dulje vrijeme bila u strahu i dovedena u ponižavajući položaj. Otegotnim je valjalo cijeniti i okolnost što je optuženik ipak ranije dolazio u sukob sa zakonom, što je vidljivo iz činjenice što je prethodno u više navrata prekršajno kažnjavan. Na koncu, sud je otegotnim cijenio naročiti porast i društvenu pogibeljnost kaznenih djela počinjenih na štetu žena od strane njihovih partnera, vodeći pritom računa o potrebi postizanja svrhe ne samo specijalne nego i generalne prevencije.
27. Potom je sud optuženiku, polazeći od optuženikovog stupnja krivnje (izravna namjera i potpuno očuvana ubrojivost) i svrhe kažnjavanja u smislu čl. 41. KZ/11, cijeneći pri tom sve naprijed utvrđene olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženika, prethodno utvrdio pojedinačne kazne zatvora, i to za kazneno djelo teškog kaznenog djela protiv spolne slobode, na temelju čl. 154. st. 2. Kaznenog zakona kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina, za svako od četiri kaznena djela bludnih radnji, na temelju čl. 155. stavak 3. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od po 6 (šest) mjeseci za svako djelo, te za kazneno djelo nasilja u obitelji, na temelju čl. 179. a. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, ocijenivši da se upravo navedene kazne zatvora ukazuju primjerenima težini počinjenih kaznenih djela i ličnosti optuženika (blaža nesigurnost s poteškoćama kontrole impulsa u situacijama pojačanih zahtjeva, korištenje racionalizacije i intelektualizacije kao dominantnih obrambenih mehanizama, snažni emocionalni angažman u odnosu prema djetetu, prethodna sklonost štetnoj uporabi marihuane) te su na tragu proklamiranog načela individualizacije u kažnjavanju, nakon čega je optuženika, na temelju članka 51. stavak 1. i 2. KZ/11, ocijenivši pri tom optuženikovu ličnost kako je naprijed navedeno i počinjena kaznena djela u njihovoj ukupnosti, osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina.
28. Naime, bitno je naglasiti da se izbor mjere kazne ne svodi na isključivo matematičku valorizaciju izrečenih pojedinačnih i jedinstvene kazne, već predstavlja složeni proces odmjeravanja kazne sa svrhom propisanom zakonom (članak 41. KZ/11). Prema ocjeni ovog suda izricanjem optuženiku jedinstvene kazne zatvora upravo u trajanju od 6 (šest) godina moći će se ostvariti svrha kažnjavanja određena člankom 41. KZ/11., koja ima svoju retributivnu, specijalno i generalno preventivnu komponentu te resocijalizacijski zahtjev koji omogućava optuženiku da se nakon izdržane kazne ponovno uključi u društvo. Upravo u tom kontekstu (kontekstu svrhe kažnjavanja) odmjeravanje kazne nije prosta matematička operacija, već složena zadaća suda da izabere onu vrstu i mjeru kazne koja će ostvariti uvodno navedenu svrhu kažnjavanja, što je sud i napravio ujedno primijenivši i dodatni zakonski kriterij odmjeravanja kazne za djela počinjena u stjecaju (ocjena počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela – članak 51. stavak 1. KZ/11).
29. S obzirom da se optuženik nalazio u istražnom zatvoru od 13. travnja 2024. do 24. travnja 2024., to će mu se, na temelju čl. 54. KZ/11 navedeno vrijeme uračunati u prethodno izrečenu mu jedinstvenu kaznu zatvora.
30. Budući da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. Dolores Britvić proizlazi da kod optuženika egzistira opasnost ponavljanja istog ili sličnog djela, a imajući u vidu da je optuženik počinio kaznena djela s obilježjem nasilja, to je sud optuženiku na temelju čl. 70. KZ/11 izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana, koja mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude.
31. Sud je također optuženiku na temelju članka 76. st. 1. KZ/11 izrekao sigurnosnu mjeru zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora, pod uvjetom da kazna bude u potpunosti izdržana jer osuđeniku nije odobren uvjetni otpust, a koja će se mjera nad optuženikom provoditi odmah po izlasku iz zatvora, sukladno članku 64. KZ/11, time što vrijeme provjeravanja traje tri godine, a koju mjeru na temelju članka 64. stavak 2. KZ/11 provodi nadležno tijelo za probaciju, budući da su za izricanje te sigurnosne mjere ispunjene sve zakonske pretpostavke iz citirane odredbe imajući u vidu da je optuženik osuđen za kazneno djelo protiv spolne slobode te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od više od 2 (dvije) godine za namjerno kazneno djelo s obilježjem nasilja.
32. Na optuženika je primijenjen materijalni zakon koji je važio tempore criminis tj. u vrijeme počinjenja djela, i to u odnosu na teško kazneno djelo protiv spolne slobode iz članka 154. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 1. i u svezi s člankom 153. stavak 2. u svezi stavka 1. - Kazneni zakon (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22), a u odnosu na četiri kaznena djela bludnih radnji iz članka 155. stavak 3. u svezi s člankom 154. stavak 1. točka 1. i u svezi s člankom 153. stavak 1. te u odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a - Kazneni zakon (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24) sve budući da kasnije Novele KZ/11 ne bi bile blaže za optuženika.
33. Na koncu, sud je na temelju čl. 148. st. 6., u svezi s čl. 145. st. 1. i st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08, optuženika oslobodio dužnosti plaćanja troškova ovog kaznenog postupka imajući u vidu njegovo loše imovinsko stanje, niska primanja, činjenicu što nije zaposlen na neodređeno vrijeme nego je na probnom radu, a uvažavajući njegovu zakonsku obvezu skrbi i uzdržavanja malodobnog djeteta, ocijenivši da bi plaćanjem troškova postupka bilo znatno narušeno njegovo imovno stanje tako što isti ne bi mogao uredno podmirivati osnovne životne troškove.
U Splitu 2. lipnja 2026.
PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Magda Davidović Glumac
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana kada stranke prime pisani otpravak ove presude. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud RH.
DNA:
- optuženiku (putem Zatvora u Splitu)
- branitelju
- ŽDO-u Split
- pun. oštećenice
- sucu izvršenja Županijskog suda u Splitu (po pravomoćnosti)
- Probacijskom uredu Split (po pravomoćnosti)
- u spis
