Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: Pp-4132/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Heleni Štuc, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Vinka Pavića, uz sudjelovanje Glorijane Škode kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika AG radi djela prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" br. 47/1990, 55/1991, 29/1994, 114/2022, 47/2023, dalje: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), pokrenutom po optužnom prijedlogu Policijske uprave ličko- senjske, Policijske postaje Novalja, poslovni broj: KLASA: 211-07/24-5/20802, URBROJ: 511-04-11-24-1 od 6. kolovoza 2024., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 16. lipnja 2025. u odsutnosti okrivljenika i tužitelja, 18. lipnja 2025. u odsutnosti okrivljenika i tužitelja objavio je i

p r e s u d i o  j e

I okrivljenik AG, sin A i majke PG rođ. P, rođen u [adresa], stanuje u [adresa], rođen **.**.1974., državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], SSS, strojarski tehničar, razveden, otac jednog djeteta, pismen, lošeg imovnog stanja, prekršajno neosuđivan,

k r i v  j e

što je dana 6. kolovoza 2024. u 21:30 sati, u mjestu Novalja, ulica Trg Loža kućni broj bb, došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane okrivljenog AG u [adresa], grad Novalja, na način da je AG u ugostiteljskom objektu „Mai Tai“ sjedio na terasi navedenog objekta te počeo plašiti ljude na terasi, da bi potom djelatnik objekta „Mai Tai“ BG prišao AG i rekao mu da napusti objekt na što se AG digao i počeo vikati pri tom izgovarajući riječi: „Jebat ću Vam mater ,vidjet ćete vi što ću vam napraviti, stoko Novaljska“, da bi potom napustio navedeni objekt, a potom je ubrzo nakon toga je zatečen po policijskim službenicima, kojom prilikom se policijskom službeniku TG obraća riječima: „Puši kurac smeće jedno, jebem ti majku, što hoćeš ti?“,

čime je počinio prekršaj iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira;

pa mu se temeljem citiranih propisa, prethodno utvrđuju novčane kazne i to za djelo prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira novčana kazna

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) EUR

a za djelo iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira novčana kazna

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 700,00 (sedamsto) EUR

pa mu se temeljem citiranih propisa, a uz primjenu odredbe čl. 39. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br.: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – dalje: Prekršajni zakon)

izriče

jedinstvena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 (tisuću) EUR.

II Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

III Okrivljeniku se na temelju odredbe čl. 40. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu novčanu kaznu uračunato vrijeme uhićenja po Izvješću o uhićenju Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Pag od 6. kolovoza 2024., a koje je započelo 6. kolovoza 2024. u 21,40 sati i trajalo do 7. kolovoza 2024 u 11,25 sati, a koje se uhićenje uračunava u izrečenu novčanu kaznu, na način da se prilikom uračunavanja, svaki započeti dan uhićenja, zadržavanja, i svakog drugog oduzimanja slobode izjednačava sa započetih 39,82 eura novčane kazne, odnosno s 1 (jednim) danom zatvora. Kako se okrivljeniku računa kao započet 1 (jedan) dan uhićenja tako mu se izrečena kazna umanjuje za 79,64 eura te mu je ostalo za platiti 920,36 eura (devetstodvadeset eura i tridesetišest centi) novčane kazne.

IV Na temelju odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom, ako okrivljenik plati dvije trećine naprijed izrečene novčane kazne od dana pravomoćnosti ove presude.

V Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 14,00 (četrnaest) EUR roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Policijska uprava ličko-senjska, Policijska postaja Novalja 6. kolovoza 2024. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, KLASA: 211-07/24-5/20802, URBROJ: 511-04-11-24-1, zbog djela prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. S obzirom na to da je okrivljenik doveden na Sud po policijskim službenicima, uz izvješće o uhićenju, to je protiv istog proveden žurni postupak.

3. Sud je intervenirao u činjenične navode optužnog prijedloga i iz činjeničnog opisa ispustio riječi:…"u jednom trenutku počeo mahati žiletima" obzirom da isto tijekom postupka nije dokazano, a kojom intervencijom u činjeničnom opisu nije povrijedio identitet optužbe, budući nije zadirao u činjenice o kojima ovisi opstojnost prekršajnog djela, niti je okrivljeniku stavio na teret veću količinu kriminalne volje ili aktivnost.

4. Pozvan da se očituju o krivnji za prekršaj za koje se tereti okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim i u svojoj obrani iskazao da je točno je da je 6. kolovoza 2024. oko 21 sati navečer bio u kafiću "Mai Tai" i sjedio na terasi s prijateljem DG. Tom prilikom je popio tri pića. Prijatelj DG je objekt napustio prije njega negdje 2-3 minute, potom da je platio pića te ostavio i napojnicu konobaru. Nakon što je napustio objekt u mraku su ga zaskočili policajci koji su ga udarili po glavi, bubrezima, stisnuli uz zid te uhitili. Ističe da u ugostiteljskom objektu nije imao nikakve žilete, a da je iste imao policajci bi iste našli prilikom uhićenja. Također ističe da nije ni na koji način vrijeđao policijske službenike niti ometao rad ugostiteljskog objekta.

5. U dokaznom postupku Sud je ispitao svjedoke DG, BG i TG te je pročitao obavijest iz čl.109.a.st.1. Prekršajnog zakona (list spisa 4), izvješće o uhićenju (list spisa 5-6), zapisnik o ispitivanju svjedoka VG (list spisa 7-8), zapisnik o prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika (list spisa 9), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list spisa 10-11), medicinski nalaz (list spisa. 12), potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa (list spisa 13-14 i 51-52), službenu zabilješka (list spisa 28).

5.1. Svjedok DG u svom iskazu navodi da se sjeća se da su on i okrivljenik 6. kolovoza 2024. u večernjim satima negdje između 21,00 i 22,00 sati navečer sjedili u kafiću "Mai Tai" u [adresa] i to na terasi te da su popili tri piva svaki. Tijekom večeri razgovarali su o različitim temama te nije bilo nikakvog vrijeđanja, kako međusobno tako ni prema drugim gostima u lokalu. Osim njih u lokalu je bilo još gostiju te se oni obraćali njima niti su se oni obraćali nama. Okrivljenik da u ruci nije imao u ruci nikakav predmet, ni žilet. Nije mu jasno zašto se sve ovo dogodili budući te prilike u kafiću oni nisu radili nikakve incidente niti se itko žalio. Nakon što su popili piće negdje između 21,30 i 22,00 sata je napustio lokal, dok je okrivljenik ostao platiti piće pa pretpostavlja da je i on odmah nakon toga otišao. Okrivljenika poznaje 28 godina, te mu nije poznato da bi isti imao ikakvih incidenata, a istoga poznaje kao miroljubivu osobu. Navodi da mu je poznat djelatnik ugostiteljskog objekta "Tai Mai" BG te navodi da BG od njih te večeri od njih nije tražio da napuste objekt.

5.2. Svjedok BG u svom iskazu navodi da je dana 6. kolovoza 2024. u večernjim satima radio kao konobar u ugostiteljskom objektu "Mai Tai" te se sjeća da je okrivljenik sjedio na terasi zajedno s još jednim čovjekom te da su konzumirali alkohol. Malo prije samog događaja osoba koja je sjedila s okrivljenikom je napustila ugostiteljski objekt. Nakon toga je okrivljenik počeo ometati ostale goste koji su sjedili na terasi, vikao je te mahao rukama, a prema riječima gostiju bi proizlazilo da je isti u rukama držao žilet ili neki drugi oštar predmet. Svjedok osobno nije vidio što je okrivljenik držao u rukama te prigode već je samo vidio da je isti ometao goste na način da je išao od stola do stola, galamio i uznemiravao iste. On i ostali djelatnici su u više navrata zatražili od okrivljeniku da napusti objekt, a na što se on oglušio pa su zato i pozvali policiju. Nakon što je okrivljeniku rekao da je pozvao policiju isti je tada napustio objekt i koliko je čuo policija ga je zatekla nekih 10-ak metara od kafića. Te je večeri okrivljenik konzumirao pivo, te je bio u vidno alkoholiziranom stanju. Okrivljenik mu je djelovao kao psihički nestabilna osoba. Nadalje navodi dok je okrivljenik sjedio na terasi zajedno sa svojim prijateljem da nije bilo nikakvih incidenata niti su isti ometali goste kafića.

5.3. Svjedok TG u svom iskazu navodi da je kao policijski službenik po službenoj dužnosti došao u ugostiteljski objekt "Mai Tai" po prijavi da jedan od gostiju radi nered i maše žiletima. Po dolasku je zatekao kolege iz interventne policije te već vezanog okrivljenika kojeg su kolege predale da ga preveze u pritvor. Po dolasku automobilom pred policijsku postaju a u trenutku kada je trebao izaći iz automobila okrivljenik mu se obratio "puši kurac, jebem ti majku, što hoćeš ti". Potom ga je smjestio u zatvorsku jedinicu.

5.4. Iz pročitanog zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola utvrđeno je da je okrivljenik odbio ispitivanje.

5.5. Čitanjem izvješća o uhićenju utvrđeno je da je okrivljenik uhićen 6. kolovoza 2024. u 21,40 sati radi počinjenja prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a pušten je na slobodu odlukom ovog suda 7. kolovoza 2024. u 8:00 sati.

5.6. Iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan za iste ili istovrsne prekršaje.

6. Nakon provedenog dokaznog postupka te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza pojedinačno i u njihovoj uzajamnosti, Sud smatra dokazanim da se okrivljenik na javnom mjestu ponašao na naročito drzak i nepristojan način narušavajući mir građana, na način kako je to činjenično i pravno označeno u izreci ove presude.

7. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

8. Odredbom članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

9. Razmatrajući zakonski opis prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira Sud je u ovom postupku trebao utvrditi element javnosti, a što predstavlja odlučne činjenice odnosno biće ovog prekršaja. Element javnosti nije sporan budući da je Sud temeljem navoda obrane okrivljenika i iskaza svjedoka nedvojbeno utvrdio da se inkriminirani događaj odvio u ugostiteljskom objektu. U pravnoj teoriji i sudskoj praksi je zauzet stav da je javno mjesto ono mjesto gdje je pristup moguć neograničenom i neodređenom broju osoba (javno mjesto u užem smislu – realno javno mjesto), ali i ono mjesto koje nije dostupno neograničenom i neodređenom broju osoba, ali je radnja djela ili su posljedice djela dostupne javnosti (javno mjesto u širem smislu – fiktivno javno mjesto). Dakle, ugostiteljski objekt nesporno predstavlja javno mjesto. Okrivljenik osporava da bi na bilo koji način vrijeđao policijske službenike niti ometao rad ugostiteljskog objekta. Sud je takvu obranu okrivljenika ocijenio neuvjerljivom, životno nelogičnom i usmjerenom na izbjegavanje prekršajno – pravne odgovornosti. Naime, iz iskaza svjedok BG, čiji iskaz je sud cijenio životnim, logičnim i uvjerljivim, a koji i nema objektivnog razloga nepotrebno teretiti okrivljenika, utvrđeno je da je okrivljenik počinio djela prekršaja kako mu se to stavlja na teret. Isto proizlazi i iz iskaza svjedoka policijskog službenika koji je iskazivao logično i potvrdio navode u optužnom prijedlogu u odnosu na prekršaj propisan člankom 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a po mišljenju ovoga suda, kao policijski službenik nema razloga za iznošenjem neistine, stoga je sud iskaz svjedoka cijenio istinitima i uvjerljivima. Iskaz svjedoka DG sud nije cijenio budući da isti nije bio prisutan tijekom inkriminiranog događaja već je napustio ugostiteljski objekt prije samog događaja. Na temelju iskaza svjedoka te izvedenih materijalnih dokaza, Sud je utvrdio da je okrivljenik navedene prigode ponašao na način da je plašio ljude na terasi ugostiteljskog objekta, vrijeđao i vikao, kako je to činjenično opisano u izreci presude, i time počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te omalovažava i vrijeđao policijskog službenika pri obavljanju službene dužnosti, opisan i kažnjiv po članku 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira zbog čega je proglašen krivim.

10. Prilikom odluke o kazni Sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na okrivljenika ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti, u smislu odredbe članka 36. Prekršajnog zakona.

11. Sud je okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio okolnost da isti nije osuđivan iz područja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok mu je kao otegotnu okolnost cijenio iskazanu upornost u počinjenju prekršaja. Sud je mišljenja da je izrečena novčana kazna primjerena težini djela i stupnju krivnje okrivljenika i da će se njome postići svrha prekršajnog kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona. Cijeneći sve navedeno Sud je okrivljeniku za svako pojedino djelo prekršaja utvrdio novčanu kaznu u visini zakonom propisanog minimuma te primjenom odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrekao jedinstvenu novčanu kaznu primjenom metode kumulacije tako da izrečena jedinstvena novčana kazna predstavlja zbroj pojedinačno utvrđenih novčanih kazni, poštujući pritom ograničenja propisana citiranom odredbom. Sud je mišljenja da će izrečena jedinstvena novčana kazna okrivljeniku ukazati na težinu počinjenog prekršaja i odvratiti ga od budućeg činjenja ovog prekršaja, ali i svakog drugog, te da je prikladna težini počinjenog prekršaja i drugim okolnostima konkretnog slučaja.

12. S obzirom na to da je okrivljenik bio lišen slobode u vezi s ovim prekršajem, vrijeme njegovog uhićenja (jedan dan) se sukladno odredbi članka 40. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona uračunava u izrečenu novčanu kaznu na način da se svaki započeti dan uhićenja izjednačava sa započetih 39,82 eura novčane kazne, pa je okrivljeniku preostalo za platiti još 920,36 eura novčane kazne.

13. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenim ovom presudom.

14. Obzirom da je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s odredbom članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona.

15. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Zadar, 18. lipnja 2025. godine.

Viši sudski savjetnik-specijalist

Sutkinja

Vinko Pavić

Helena Štuc

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku 8 dana od dana primitka otpravka iste, putem ovog Suda u dva istovjetna primjeraka.

Presudu dostaviti:

- okrivljeniku: AG, [adresa]

- tužitelju: PU zadarska, Postaja prometne policije Zadar

- u spis