Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3969/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Karmen Novak Hrgović i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika TĆ, zbog prekršaja iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), odlučujući o žalbi okrivljenika TĆ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Đakovu, poslovni broj: Pp-6/2026-6 od 11. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2026.,

p r e s u d i o j e:

I Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika TĆ i potvrđuje prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu.

II Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik TĆ je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom, okrivljenik je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.320,00 eura.

2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 2 mjeseca.

3. Istom presudom, okrivljenik je obvezan naknaditi paušalnu svotu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 eura.

4. Protiv pobijane presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama.

5. U žalbi okrivljenik navodi da je svjestan počinjenog prekršaja, no da je zaposlen kao veterinar u Vuki te da je morao taj dan doći na posao, a nije imao drugih mogućnosti jer da je u pitanju bila egzistencija njegove obitelji. Smatra da je bitno, sukladno zakonu, utvrditi stvarno činjenično stanje, provesti sve dokaze, pa tako ispitati i osobe koje mogu potvrditi gdje se je nalazio netom prije zaustavljanja policijskih službenika.

6. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.

7. Žalba nije osnovana.

8. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/24) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjskom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Iz provedenog dokaznog postupka nesporno je da je okrivljenik znao za izrečenu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, a koja mu je izrečena odlukom Policijske postaje Đakovo, broj: 211-07/25-3/6642, pravomoćnom 17. listopada 2025., a izvršnom 28. listopada 2025., kako je to utvrđeno u prvostupanjskom postupku, pa je ista, s obzirom da je izrečena u trajanju od 3 mjeseca bila na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja 6. prosinca 2025., te je osnovano prvostupanjski sud zaključio da su se ponašanju okrivljenika stekla sva bitna obilježja prekršaja za koji je proglašen krivim.

10. Žalbeni navodi okrivljenika da je morao taj dan doći na posao, a nije imao drugih mogućnosti jer da je u pitanju bila egzistencija njegove obitelji, pa da smatra da je bitno ispitati i osobe koje mogu potvrditi gdje se je nalazio netom prije zaustavljanja policijskih službenika, ukazuju se potpuno neosnovanim jer je nesporno da je okrivljenik kritične zgode upravljao vozilom za vrijeme dok mu je na snazi bila izrečena mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, što je izričito priznao u svojoj obrani, pa je stoga nepotrebno provoditi bilo kakve daljnje dokaze na okolnost počinjenja djela.

11. Ispitujući potom odluku o kazni vijeće ovog suda je utvrdilo da izrečena kazna nije prestroga, s obzirom da je prvostupanjski sud istu, izrekao u visini propisanog posebnog minimuma unatoč dosadašnjoj prekršajnoj kažnjavanosti okrivljenika.

12. Navedeno ponašanje okrivljenika predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa, za koji je alternativno propisana kazna zatvora u trajanju do 60 dana, a koja se u navedenom trajanju propisuje za najteže oblike prekršaja, sukladno članku 35. stavku 1. Prekršajnog zakona kojom odredbom je propisano da se kazna zatvora može propisati i izreći u trajanju od najmanje tri dana do najdulje trideset dana a za najteže oblike prekršaja i do šezdeset dana, a prvostupanjski sud je okrivljeniku odredio novčanu kaznu kao blažu vrstu kazne za taj prekršaj, unatoč višestrukoj prekršajnoj kažnjavanosti okrivljenika za teške prekršaje, te stoga i ovaj sud smatra da je izrečena novčana kazna primjerena i dostatna kako svim okolnostima konkretnog slučaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.

13. Razmotrivši odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud osnovano i u skladu sa zakonom okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 2 mjeseca. Primjena ove mjere je nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnog prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika. Navedeno ponašanje okrivljenika predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takav prekršaj. Duljina trajanja izrečene mjere od 2 mjeseca, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, primjerena je svim okolnostima počinjenog prekršaja i ličnosti okrivljenika.

14. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna / 13,27 do 663,61 eura, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 40,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

15. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 2. lipnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Marcela Soljačić-Prester v.r.

Nediljko Boban, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Đakovu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.