REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] F 5
Poslovni broj: Us I-2448/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Ani Sabljak, uz sudjelovanje zapisničarke Petre Horvat Delimehić, u upravnom sporu tužitelja FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Zagreb, Ul. grada Vukovara 78, OIB: 53969486500, radi prava na inkluzivni dodatak, 2. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništavanja rješenja tuženika KLASA: UP/II-551- 09/24-01/1050, URBROJ: 524-11-02/2-25-5 od 20. listopada 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem tuženika KLASA: UP/II-551-09/24-01/1050, URBROJ: 524-11- 02/2-25-5 od 20. listopada 2025. odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Labin, Klasa: UP/I- 551-06/24-09/20, Urbroj: 139-044-03/08-24-8 od 3. srpnja 2024., a kojim je priznato tužitelju pravo na inkluzivni dodatak u iznosu od 135% osnovice počevši od 1. siječnja 2024. uz prateće odluke.
2. Tužitelj tužbom osporava zakonitost odluke tuženika. Smatra da mu je pogrešno utvrđena visina potpore obzirom da je od donošenja rješenja došlo do pogoršanja njegova zdravstvenog stanja. Iz sadržaja tužbe proizlazi da predlaže sudu poništiti rješenje tuženika.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu u cijelosti te ostaje kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
4. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., 39/26.; dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju raspravu je pristupio tužitelj, dok uredno pozvani tuženik nije pristupio, stoga je sud temeljem ovlaštenja iz čl. 91. st. 3. ZUS-a raspravu održao u njegovoj odsutnosti.
5. Radi razjašnjenja činjenica važnih za donošenje odluke (čl. 49. st. 2. ZUS-a), sud je proveo dokazni postupak čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu ni imale.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, u skladu s odredbom čl. 114. st. 3. ZUS-a, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Odredbom čl. 5. st. 1. Zakona o inkluzivnom dodatku (Narodne novine br. 156/23., dalje: Zakon) propisano je da je inkluzivni dodatak novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. To pravo se sukladno odredbi čl. 9. st. 1. Zakona, u iznosu iz čl. 11. st. 1. t. 1., 2. i 3. istoga Zakona, priznaje: - odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom i - djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta
- oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom. Stavkom 2. istog članka propisano je da se pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz čl. 11. st. 1. t. 4. i 5. toga Zakona priznaje odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.
8. Odredbom čl. 11. st. 1. Zakona propisano je da se inkluzivni dodatak utvrđuje prema određenoj razini potpore i iznosi: 1. 600% osnovice za prvu razinu potpore, 2. 400 % osnovice za drugu razinu potpore, 3. 360 % osnovice za treću razinu potpore, 4. 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore i 5. 115 % osnovice za petu razinu potpore. Prema čl. 12. Zakona razinu potpore iz čl. 11. Zakona utvrđuje Hrvatski zavod za socijalni rad (dalje: Zavod) na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.
9. Sukladno čl. 13. Zakona potpora iz čl. 11. toga Zakona razvrstava se u pet razina na temelju Liste vrste i težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja (dalje: Lista oštećenja) te prema t. 4. g) toga članka četvrtu razinu potpore iz čl. 11. st. 1. t. 4. toga Zakona mogu ostvariti odrasle osobe s kroničnom bolesti III. stupnja.
10. Iz dokumentacije u spisu proizlazi da je predmetni upravni postupak pokrenut po službenoj dužnosti radi utvrđivanja uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak tužitelju, ranijem korisniku prava na doplatak za pomoć i njegu. Nakon provedenog prvostupanjskog medicinskog vještačenja, temeljem Nalaza i mišljenja Vijeća vještaka, ev. broj vještačenja 1040147, od 20. svibnja 2024., doneseno je prvostupanjsko rješenje od 3. srpnja 2024. kojim je tužitelju priznato pravo na inkluzivni dodatak u iznosu od 135% osnovice, uz istodobno ukidanje ranijeg rješenja od 14. veljače 2023. kojim mu je bilo priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu.
11. Iz navedenog Nalaza i mišljenja proizlazi da je kod tužitelja, prema Listi oštećenja u poglavlju/potpoglavlju/skupini VI-B-9, utvrđen poremećaj venske cirkulacije u lijevoj nozi, ocijenjen s 30% oštećenja organizma, te poremećaj venske cirkulacije u desnoj nozi, ocijenjen s 40% oštećenja organizma. Nadalje je utvrđeno da su kronične bolesti svrstane u III. stupanj oštećenja, tjelesno oštećenje u II. stupanj oštećenja, uz ocjenu da se radi o trajnoj promjeni zdravstvenog stanja. Prema priloženom obrascu Barthelov indeks tužitelja iznosi 55.
12. Povodom žalbe tužitelja provedeno je drugostupanjsko vještačenje pred Vijećem viših vještaka, a koje je u Nalazu i mišljenju, ev. broj vještačenja 1185940, od 30. siječnja 2025., ocijenilo pravilnim nalaz prvostupanjskog vještačenja te potvrdilo da kod tužitelja postoje kronične bolesti III. stupnja i tjelesno oštećenje II. stupnja. Vijeće viših vještaka dodatno je utvrdilo da kod tužitelja postoji III. stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti trajno budući da se, s obzirom na narav bolesnih stanja, ne očekuje promjena u funkcioniranju odnosno stupnju oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Vijeće pritom obrazlaže da Barthelov indeks 55 nije u dovoljnoj mjeri objektiviziran drugom medicinskom dokumentacijom te da tužitelju nije potrebna pomoć pri transferu niti svakodnevna pomoć pri obavljanju osnovnih životnih aktivnosti. Također je navedeno da tužitelj nije osoba koja je zbog slabosti ili otežane pokretljivosti teže pokretna uz pomoć druge osobe ili hodalice, niti osoba kojoj je potrebna svakodnevna uporaba invalidskih kolica koja može samostalno pokretati.
13. Na temelju tako provedenog drugostupanjskog vještačenja tuženik je osporavanim rješenjem od 20. listopada 2025. odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja kao neosnovanu. Iz sadržaja provedenih vještačenja, kao i donesenih upravnih akata, proizlazi da su stručna medicinska tijela i upravna tijela koja su odlučivala o pravu tužitelja stava da kod tužitelja postoji trajno oštećenje funkcionalnih sposobnosti u vidu tjelesnog oštećenja II. stupnja i kronične bolesti III. stupnja, zbog čega je tužitelj svrstan u četvrtu razinu potpore sukladno čl. 13. t. 4. g) Zakona.
14. Sud ocjenjuje da su nalazi i mišljenja nadležnih tijela vještačenja potpuni, jasni i dostatno obrazloženi te da su, na temelju pregledane medicinske dokumentacije tužitelja, stručne ocjene zdravstvenog stanja obrazložene u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (Narodne novine br. 96/23.). Sud nalazi da takvi nalazi predstavljaju valjanu osnovu za donošenje osporavanog rješenja, pri čemu tužitelj svojim navodima nije doveo u sumnju stručne zaključke tijela vještačenja. Stoga je Sud odlučne medicinske činjenice utvrđene u upravnom postupku prihvatio kao pravilno i potpuno utvrđene. Ovdje se ukazuje i da tužitelj, iako je na ročištu od 26. svibnja 2026., u skladu s načelom otvorenog pravosuđenja i načelom učinkovitosti, upozoren kako se medicinski relevantne činjenice ustaljenom sudskom praksom dokazuju medicinskim vještačenjem, nije predložio provođenje dokaza vještačenjem po stalnom sudskom vještaku kojim bi eventualno osporio nalaz i mišljenje stručnog tijela medicinskog vještačenja tuženika.
15. Medicinska dokumentacija dostavljena po tužitelju u sudski spis na ročištu od 26. svibnja 2025. nije mogla biti predmetom ocjene tuženika budući da je većinom nastala nakon donošenja osporenog rješenja, a sam tužitelj je naveo da navedenu dokumentaciju nije dostavio u upravnom postupku. Slijedom navedenog, ista ne može biti od utjecaja na drukčije odlučivanje u ovoj upravnoj stvari, već eventualno može biti relevantna u okviru novog upravnog postupka pokrenutog sukladno čl. 24. Zakona.
16. Slijedom svega navedenoga, kako su kod tužitelja utvrđene kronične bolesti III. stupnja te tjelesnog oštećenja II. stupnja, uz utvrđeni III. stupanj težine invaliditeta
- oštećenja funkcionalnih sposobnosti, sud ocjenjuje da su pravilno javnopravna tijela utvrdila da tužitelj, kao odrasla osoba s kroničnom bolesti III. stupnja, ostvaruje četvrtu razinu potpore u iznosu od 135% osnovice, sve sukladno ranije citiranim odredbama Zakona.
17. Sud utvrđuje da je izreka osporavane odluke jasna, a obrazloženje sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njegovo donošenje (čl. 98. st. 5. Zakon o općem upravnom postupku, Narodne novine 47/09., 110/21.).
18. Osporavanom odluke nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja pa je valjalo na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i odlučiti kao u izreci presude.
19. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj nije pozvan na plaćanje sudske pristojbe jer je oslobođen plaćanja na temelju odredbe čl. 11. st. 1. t. 16. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18., 51/23.).
U Rijeci 2. lipnja 2026.
Sutkinja
Ana Sabljak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 131. st. 1. i 2. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).
