Poslovni broj: Ovr-270/2026-7

Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji toga suda Ileani Bebek, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja SM OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Filip Dogan odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnice osiguranja ĐM OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa Mario Kovačević odvjetnik u Zagrebu, radi prijedloga za određivanje privremene mjere, 2. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere, dopunjen podneskom od 21. svibnja 2026., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja kao neosnovan.

III. Nalaže se predlagatelju osiguranja naknaditi protivnici osiguranja trošak postupka osiguranja u iznosu od 200,00 EUR, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu navodi da se između predlagatelja osiguranja i protivnice osiguranja vodi izvanparnični postupak radi civilnog razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao kč. br. [katastarska čestica], površine 711 m² u suvlasništvu predlagatelja i protivnice osiguranja u ½ dijela. Naime, predlagatelj i protivnica osiguranja živjeli su u izvanbračnoj zajednici te su tijekom trajanja izvanbračne zajednice donijeli odluku o izgradnji obiteljske kuće na gore navedenoj nekretnini, što je trebalo biti njihov zajednički projekt. Nakon kupoprodaje neizgrađenog zemljišta (nekretnine) predlagatelj i protivnica su se upisali svaki u ½ dijela kao suvlasnik predmetne nekretnine. Međutim, unatoč činjenici što su stranke upisane kao suvlasnici nekretnine u jednakim omjerima, predlagatelj osiguranja je do sada većinski snosio troškove projekta, iz razloga što je isti bio u trajnom radnom odnosu, za razliku od protivnice osiguranja koja je bila samozaposlena, zbog čega nije ispunjavala uvjete kreditne sposobnosti koje su banke tražile za odobravanje kredita u iznosima potrebnim za financiranje projekta. Predlagatelj osiguranja je na sebe preuzeo inicijalno izvršavanje svih financijskih obveza potrebnih za realizaciju projekta prema trećima, u vezi čega su sklopljeni sljedeći ugovori o kreditu – jedan namjenski i tri gotovinska kredita, koje predlagatelj osiguranja samostalno i uredno otplaćuje, pri čemu ukupni iznos glavnice svih navedenih kredita iznosi 168.013,47 EUR koja su u cijelosti namijenjena i korištena za financiranje izgradnje zajedničkog obiteljskog doma stranaka na nekretnini. Pojedini krediti (krediti za završetak gradnje 1 i 2 sklopljeni su nakon prestanka izvanbračne zajednice stranaka koja je prestala u kolovozu 2021.) podignuti su radi refinanciranja postojećih kredita i zajmova uzetih od obitelji koje je predlagatelj osiguranja uzimao za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, te kako bi se osigurala sredstva za dovršetak zajedničkog projekta stranaka. Predlagatelj osiguranja ističe da je, unatoč prestanku izvanbračne zajednice u kolovozu 2021. godine, nastavio uredno otplaćivati sve rate kredita isključivo iz vlastitih sredstava te je u narednom razdoblju višekratno pokušavao s protivnicom osiguranja postići dogovor o prodaji nekretnine i načinu namirenja kredita, kako bi izašao iz dugova i pokušao biti u mogućnosti priuštiti si dom – ali pri svakom pokušaju razgovora o troškovima projekta s protivnicom osiguranja, ista je uvijek nalazila razloge zbog kojih o tome ne želi pričati ili ne želi sudjelovati u troškovima projekta koje je predlagatelj osiguranja samostalno snosio. U trenutku kada su stranke u kolovozu 2021. prekinule izvanbračnu zajednicu, nekretnina je u tom trenutku bila u pretežitoj mjeri izgrađena, no nije bila dovršena do razine koja bi omogućavala ishođenje uporabne dozvole i provedbu prodaje na tržištu nekretnina. Predlagatelj osiguranja je višekratno pozivao protivnicu osiguranja na dogovor o načinu dovršetka nekretnine i namirenje troškova izgradnje sve s ciljem da se nekretnina što prije dovrši i proda te da se iz prihoda od prodaje namire svi troškovi projekta, na što se protivnica osiguranja oglušila i pokrenula izvanparnični postupak radi civilnog razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini (poslovni broj R1-24/2023). Vođenje izvanparničnog postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice onemogućuje predlagatelju slobodnu prodaju suvlasničkog dijela, prvenstveno zbog zabilježbe vođenja takvog postupka, niti je ikome u interesu kupn ja ½ dijela nekretnine, pa samim time je protivnica osiguranja pokretanjem tog postupka, za razvrgnuće suvlasničke zajednice po vlastitoj volji i u trenutku koji sama odabere onemogućila ovršnu prodaju nekretnine, dok predlagatelj koji otplaćuje sve kredite nema mogućnosti da tu situaciju samostalno razriješi.

1.1. Dana 25. ožujka 2025., dakle prije zakazanog vještačenja predmetne nekretnine i nakon gotovo dvije godine trajanja postupka, protivnica osiguranja je podneskom izjavila da povlači prijedlog za razvrgnuće suvlasništva nastojeći time izazvati obustavu postupka i u potpunosti poništiti sve što je do tada postignuto. Međutim, kako je u izvanparničnom postupku predlagatelj osiguranja podnio protuzahtjev, sud je unatoč povučenom zahtjevu od strane protivnice osiguranja po protuzahtjevu predlagatelja nastavio s postupkom razvrgnuća suvlasničke zajednice. Kada je protivnica osiguranja utvrdila da joj plan obustave postupka povlačenjem prijedloga nije uspio, i da je sud po protuzahtjevu predlagatelja nastavio postupak, protivnica osiguranja je 26. ožujka 2025. u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Velikoj Gorici upisala dvije zabilježbe na svom suvlasničkom dijelu (1/2 dijela) nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod brojem Z-2637/2025 upisala je zabilježbu prvenstvenog reda radi otuđenja nekretnine s rokom trajanja od jedne godine od dana provedbe zaključno sa 4. travnjem 2026., te pod brojem Z-2638/25 upisala zabilježbu prvenstva reda radi osnivanja založnog prava do iznosa od 300.000,00 eura s rokom trajanja od jedne godine do dana provedbe zaključno s 4. travnjem 2026. Jedina razumna svrha ovih zabilježbi jest da u slučaju provedbe ovršne prodaje suvlasničkog dijela protivnice osiguranja, iz ostvarene kupoprodajne cijene se u prvom redu namire potraživanja eventualno novonastalog razlučnog vjerovnika čime bi predlagatelju osiguranja faktički bila onemogućena naplata njegove tražbine. Namjera protivnice osiguranja je da onemogući predlagatelja da proda nekretninu i samostalno namiri kredite te da predlagatelj osiguranja namiri bilo kakvu tražbinu prema protivnici osiguranja s osnove toga što samostalno otplaćuje kredite koji su podignuti za potrebe izvanbračne zajednice i nakon prestanka iste te s osnove naknade ½ dijela svih troškova ulaganja u realizaciju zajedničkog projekta.

1.2. Predlagatelj osiguranja prema protivnici osiguranja ima tražbinu s osnova regresnog zahtjeva za ½ rata svih kredita koje je samostalno podmirivao nakon prestanka izvanbračne zajednice u kolovozu 2021. Predlagatelj osiguranja je od rujna 2021. do podnošenja ovog prijedloga platio ukupno 63.532,93 EUR u ratama, od čega ½ tj. 31.766,46 EUR predstavlja regresnu tražbinu predlagatelja osiguranja prema protivnici osiguranja. Prethodno navedena tražbina je sama po sebi već dovoljna za donošenje privremene mjere jer se radi o znatnom iznosu koji iznos predlagatelj osiguranja ne bi mogao naplatiti od protivnice osiguranja ako bi ista opteretila ili otuđila svoj suvlasnički dio nekretnine obzirom ista predstavlja jedinu vrjedniju imovinu protivnice osiguranja iz koje bi se mogla namiriti predmetna tražbina. Navedenom iznosu valja pribrojiti i ½ rata plaćenih po kreditima za završetak gradnje 1 i 2, koji su predmet plaćanja predlagatelja osiguranja od rujna 2021. Nadalje predlagatelj osiguranja ima i regresnu tražbini prema protivnici osiguranja s osnove ulaganja u zajedničku nekretninu, a koju je protivnica osiguranja dužna podmiriti u razmjernom dijelu, kao suvlasnik ½ dijela nekretnine. U odnosu na drugu pretpostavku propisanu člankom 344. stavak 1. Ovršnog zakona predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da će bez takve mjere protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, opteretiti ili na drugi način njome raspolagati budući da je protivnica osiguranja 26. ožujka 2025. isti dan kada je povukla prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nastojeći izazvati obustavu izvanparničnog postupka upisala dvije zabilježbe na svom suvlasničkom dijelu nekretnine. Opisane radnje nisu izolirani incident, one su dio sustavnog obrasca ponašanja protivnice osiguranja koji traje već dugi niz godina, a koji uključuje višegodišnje odugovlačenje izvanparničnog postupka, odbijanje dogovora o namirenju troškova, pokušaj obustave postupka povlačenjem prijedloga na dan prije zakazanog vještačenja, te upisivanje zabilježbi kojima se onemogućava slobodno raspolaganje nekretninom. Sve navedene radnje imaju za cilj održavati stanje u kojem predlagatelj osiguranja otplaćuje kredite bez mogućnosti namirenja troškova, dok protivnica osiguranja besplatno stanuje u nekretnini.

1.3. Uzročna veza između opisanog ponašanja protivnice osiguranja i opasnosti od onemogućavanja naplate tražbine predlagatelja osiguranja neposredna je i nedvosmislena — upisom zabilježbe osnivanja založnog prava do iznosa od 300.000,00 EUR na svom suvlasničkom dijelu protivnica osiguranja je stvorila mogućnost da se iz prihoda od ovršne prodaje njegov suvlasnički dio u cijelosti iskoristi za namirenje novoupisanog razlučnog vjerovnika, čime bi predlagatelju osiguranja faktički bila onemogućena naplata svojih tražbina iz vrijednosti suvlasničkog dijela nekretnine protivnice osiguranja. Pri tome je bitno napomenuti da je suvlasnički dio nekretnine jedina vrijedna imovina protivnice osiguranja koja bi bila dostatna za namirenje tražbina predlagatelja osiguranja.

1.4. Pored svega navedenog predlagatelj osiguranja ističe da protivnica osiguranja predloženom mjerom vjerojatno ne bi pretrpjela nikakvu štetu ako uzmemo u obzir da protivnica osiguranja nekretninu do prodaje koristi kao vlastiti dom, dok predlagatelj osiguranja samostalno snosi sve obveze izgradnje kuće na nekretnini.

1.5. Slijedom navedenoga predlagatelj osiguranja radi osiguranja novčane tražbine koju ima prema protivnici osiguranja po osnovi regresnih zahtjeva i tražbina s osnove ulaganja u zajedničku imovinu, predlaže donošenje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 56.057,79 EUR, a kojom će se zabraniti protivnici osiguranja otuđenje ili opterećenje nekretnine, u njezinom suvlasništvu i to: 1. suvlasničkog dijela od ½ dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Velikoj Gorici, Zemljišnoknjižnog odjela Velika Gorica, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], dvorište površine 526 m², kuća, [adresa], površine 185 m², ukupne površine 711 m².

2. Protivnica osiguranja u cijelosti osporava prijedlog za određivanje privremene mjere. Prvenstveno ističe da na predmetnoj nekretnini (na oba suvlasnička dijela) je upisana hipoteka odnosno založno pravo u korist Zagrebačke banke d.d. radi osiguranja tražbine u iznosu od 680.000,00 kuna odnosno 90.251,51 EUR. Sukladno odredbama članka 297., 298., i 336. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te članka 80., 81. i 114. Ovršnog Zakona iz vrijednosti nekretnine prvenstveno se namiruje založni vjerovnik. Slijedom toga traženje dodatnog osiguranja predstavlja pravno besmislen i neprovediv zahtjev jer je red namirenja već određen samim Zakonom. Samim time predlagatelj osiguranja u prijedlogu ničim točno ne dokazuje stvarnu opasnost.

2.1. Protivnica osiguranja i predlagatelj osiguranja su bili u izvanbračnoj zajednici od 18. listopada 2010., koja je dakle trajala više od 10 godina, te je protivnica osiguranja posudila novac od roditelja, te podigla gotovinski kredit dana 7. rujna 2021. u iznosu od 150.000,00 kuna (cca 20.000,00 EUR) koje novce je uložila u dovršetak uređenja predmetne nekretnine, u odnosu na koju posudbu novca od roditelja je stavila zabilježbu prvenstva reda na svoju polovicu nekretnine u svrhu zaštite od ovdje predlagatelja (a koja zabilježba više nema pravne učinke što je predlagatelju poznato i stoga zlorabi tu činjenicu).

2.2. Istina je da je protivnica osiguranja prvotno pokrenula postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice, koja je, u dobroj vjeri povukla prijedlog jer je mislila da je dogovor postignut između protivnice osiguranja i predlagatelja, a ne da bi onemogućila ovršnu prodaju nekretnine što predlagatelj tvrdi u svom prijedlogu.

2.3. Nadalje protivnica osiguranja u cijelom navedenom periodu od prekida izvanbračne zajednice snosi sve troškove u pogledu predmetne nekretnine, uključujući režijske troškove i troškove redovnog održavanja u potpunosti samostalno te je financirala sve radove na dovršetku unutarnjeg i većeg dijela vanjskog uređenja i sudjelovala u troškovima ishođenja građevinske dozvole, što u bitnom ne predstavlja zanemarena ulaganja pa samim time pozivanje predlagatelja na svoje kredite koje je po njegovim tvrdnjama uložio u uređenje u predmetne nekretnine nisu relevantne.

2.4. Što se tiče iznosa koji ovdje predlagatelj želi osigurati, protivnica osiguranja ističe da predlagatelj, nakon prestanka izvanbračne zajednice nije dostavio podatak za uplatu polovice mjesečno anuiteta predmetnog kredita za koji je i upisana hipoteka niti ju je ikada tražio da uplaćuje polovicu iznosa rate, a sada tu činjenicu beskrupulozno zloupotrebljava na način da traži donošenje privremene mjere i kontinuirano pokušava protivnicu prikazati kao osobu koja ni na koji način nije ništa podmirivala, nego da ista besplatno živi u predmetnoj nekretnini. Slijedom svega navedenog protivnica osiguranja predlaže odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere.

3. Uzimajući u obzir sve navode i dokaze predlagatelja osiguranja, ovaj sud drži kako prijedlog za određivanje privremene mjere treba odbiti, zbog razloga iznesenih u nastavku.

4. Prema odredbi članka 344. stavka 1. Ovršnog zakona (“Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje: OZ) privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

4.1. Nadalje, prema odredbi članka 344. stavak 2. OZ-a predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

5. Polazeći od navedenoga, predlagatelj osiguranja navedenim pretpostavkama treba udovoljiti do stupnja vjerojatnosti. Vjerojatna opasnost da će bez osiguranja privremenom mjerom protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine otuđenjem, prikrivanjem ili drukčijim raspolaganjem svojom imovinom, ovisi o okolnostima konkretnog slučaja. Opasnost da će protivnik osiguranja onemogućiti ili znatno otežati naplatu potraživanja mora biti subjektivne prirode, što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne radnje, odnosno propuštanja protivnika osiguranja, svjesno poduzeta radi ugrožavanja namirenja eventualne njegove tražbine, koja ugrožavaju buduću naplatu te tražbine. Sud mora utvrditi postojanje takvih radnji, odnosno propuštanja protivnika osiguranja i subjektivni odnos protivnika osiguranja prema njima. Predlagatelj osiguranja raspolaganja imovinom od strane protivnika osiguranja mora dovesti u vremenski kontekst nastanka, odnosno dospijeća svoje tražbine i upravo ta raspolaganja dovesti u vezu s time da su učinjena upravo zato da on ne bi mogao svoju tražbinu ostvariti namirenjem iz imovine protivnika osiguranja. Osim toga, trebao bi učiniti vjerojatnim i da protivnik osiguranja nema druge imovine iz koje bi se mogao namiriti pa da upravo to raspolaganje kao jedino, poduzeto nakon nastanka njegove tražbine, ukazuje na vjerojatnost osujećivanja naplate njegove tražbine. Ne može se smatrati da je ta opasnost učinjena vjerojatnim već zbog same činjenice da protivnik osiguranja odbi ja ispuniti svoju obavezu (koja je pri tome i sporna).

6. Ipak, u jednom slučaju predlagatelj osiguranja ne treba učiniti vjerojatnim postojanje opasnosti da će bez određivanja osiguranja privremenom mjerom protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine npr. otuđenjem ili prikrivanjem imovine . Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz članka 344. stavak 1. OZ ako učini vjerojatnim da bi predloženom privremenom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, a kako je to propisano odredbom članka 344. stavak 2. OZ.

6.1. Privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja prava vlasništva ograničavaju se vlasnička prava protivnika osiguranja, pa je prilikom ispitivanja je li privremena mjera potrebna i u kojem obimu potrebno posebno voditi računa o tome je li zadovoljen test razmjernosti između zaštićenog interesa predlagatelja osiguranja i tereta koji protivnik osiguranja trpi takvom mjerom (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev 1291/16-4 od 9. siječnja 2018.).

6.2. Proporcionalnost mjere uključuje u sebi učinkovitost i nužnost mjere. Privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina po svojoj je prirodi zadiranje u Ustavom Republike Hrvatske zaštićena vlasnička prava koja uključuju u sebi i pravo raspolaganja. Zbog toga će sud na prijedlog predlagatelja osiguranja odrediti takvu mjeru samo ako nađe da je mjera nužna i da je proporcionalna pravom zaštićenom interesu predlagatelja. O nužnosti mjere sud odlučuje na temelju podataka koje je iznio predlagatelj (tako Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Pž- 5297/08-3 od 13. kolovoza 2008.).

7. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim postojanje tražbine prema protivnici osiguranja, ali ne i opasnost da će bez takve mjere protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja tu vjerojatnost temelji na navodima da je protivnica osiguranja nakon povlačenja prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Velikoj Gorici upisala 26. ožujka 2025. dvije zabilježbe na svom suvlasničkom dijelu (1/2 dijela) nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod brojem Z-2637/2025 i Z- 2638/2025.

8. Naime, ovaj sud drži kako je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, temeljem dostavljene materijalne dokumentacije. Imajući u vidu sadržaj dostavljene materijalne dokumentacije, ovaj sud utvrđuje da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje prve pretpostavke iz odredbe članka 344. stavak 1. OZ - a, a to je vjerojatnost postojanja novčane tražbine protiv protivnice osiguranja. Iz materijalne dokumentacije proizlazi da je za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice stranaka predlagatelj osiguranja preuzeo obveze radi pokrivanja sredstava nužnih za financiranje zajedničkog projekta te nakon prestanka izvanbračne zajednice nastavio otplaćivati obveze. Međutim, ovdje je također bitno napomenuti da je novčana tražbina predlagatelja osiguranja samo učinjena vjerojatnom te da će se eventualna osnovanost ili neosnovanost navedene tražbine tek utvrditi u pokrenutom parničnom postupku.

9. Nadalje, da bi sud odredio privremenu mjeru treba postojati takvo postupanje protivnika osiguranja kojim on sprječava ili znatno otežava naplatu tražbine na način da svoju imovinu otuđuje, prikriva ili na drugi način njome raspolaže odnosno mijenja postojeće stanje stvari. U historijatu prijedloga predlagatelj navodi kako je predmetna nekretnina izvanbračna stečevina u ½ dijela, te kako je i u zemljišnim knjigama tako upisana. Stoga bojazan o opterećenju ili otuđenju predmetne nekretnine nisu potkrijepljeni nikakvim dokazima osim izraženog mišljenja predlagatelja. U konkretnom slučaju se radi o nekretnini kao što protivnica osiguranja i navodi koja je opterećena založnim pravom banke zbog kredita u iznosu od 680.000,00 kuna odnosno 90.251,51 EUR, te je malo vjerojatno da bi protivnica osiguranja svoju polovicu nekretnine mogla otuđiti s upisanim založnim pravom banke. U konačnici upisani teret (založno pravo u korist banke) temeljem odredbe članka 299. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje: ZVDSP) prati nekretninu, a ne vlasnika i ne sprečava promjene vlasnika, a pored toga je odredbom članka 336. ZVDSP propisan red namirenja u slučaju prodaje predmetne nekretnine.

9.1. U odnosu na navode predlagatelja osiguranja da je protivnica osiguranja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Velikoj Gorici upisala dvije zabilježbe na svom suvlasničkom dijelu (1/2 dijela) nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod brojem Z-2637/2025 pod kojim je upisala zabilježbu prvenstvenog reda radi otuđenja nekretnine s rokom trajanja od jedne godine od dana provedbe zaključno sa 4. travnjem 2026., te pod brojem Z-2638/25 upisala zabilježbu prvenstva reda radi osnivanja založnog prava do iznosa od 300.000,00 eura s rokom trajanja od jedne godine do dana provedbe zaključno s 4. travnjem 2026., valja reći da je uvidom u zemljišnoknjižni izvadak utvrđeno da su iste zabilježbe učinjene na temelju odredbe članka 77., članka 78 i članka 79. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19- dalje: ZZK).

9.2. Odredbom članka 77. ZZK propisano je da je vlasnik ovlašten zahtijevati zabilježbu prvenstvenog reda ukoliko namjerava svoje zemljište otuđiti ili osnovati založno pravo, kako bi njome osnovao prvenstveni red za ona prava koja će se upisati na temelju tih poslova. Zabilježbom se stvara prvenstveni red od trenutka kad je zemljišnoknjižni sud zaprimio prijedlog za upis (stavak 1.). Zabilježba prvenstvenog reda moguća je i za založno pravo za osiguranje tražbine uz naznaku najvišega iznosa do kojega bi tim založnim pravom bila osigurana (stavak 2.). Isprava na temelju koje treba upisati prava koja proizlaze iz otuđenja ili osnivanja založnoga prava može biti sastavljena prije ili poslije podnošenja prijedloga za zabilježbu prvenstvenoga reda (stavak 3.).

9.3. Nadalje, odredbom članka 79. ZZK je propisano da zabilježbe prvenstvenog reda gube učinak istekom roka od godine dana od dana provedbe upisa u zemljišnoj knjizi, te će se u odluci kojom se udovoljava prijedlogu naznačit dan kojim završava rok. Odredbom članka 82. ZZK je nadalje propisano da ako se prijedlog za upis ne podnese u zakonom propisanom roku ili ako do kraja toga roka ne bude iscrpljen iznos glede kojega je bila provedena zabilježba prvenstvenog reda, zabilježba gubi učinak i bit će izbrisana po službenoj dužnosti.

9.4. Iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je prijedlog za zabilježbe prvenstvenog reda zaprimljen 26. ožujka 2025., sa završetkom roka od godine dana od dana provedbe zabilježbe u zemljišnoj knjizi, zaključno sa danom 4. travnja 2026. Kako je već navedeno, predlagatelj osiguranja raspolaganja imovinom od strane protivnice osiguranja mora dovesti u vremenski kontekst nastanka, odnosno dospijeća svoje tražbine i upravo ta raspolaganja dovesti u vezu s time da su učinjena upravo zato da on ne bi mogao svoju tražbinu ostvariti namirenjem iz imovine protivnice osiguranja. Kako je prijedlog za osiguranje podnesen 7. travnja 2026., a učinjene zabilježbe su izgubile svoj učinak istekom roka od godine dana od dana provedbe upisa u zemljišnoj knjizi, odnosno 4. travnja 2026., na iste se predlagatelj neosnovano u svom prijedlogu poziva.

9.5. Nadalje, sam predlagatelj osiguranja je u prijedlogu naveo da kada je protivnica osiguranja povukla zahtjev za civilno razvrgnuće suvlasničke zajednice, sud je nastavio postupak razvrgnuća prema njegovom protuzahtjevu, stoga takvo postupanje ovdje protivnice osiguranja ni na koji način nije onemogućilo predlagatelja za nastavak postupka radi razvrgnuća suvlasničke zajednice.

10. Osim toga određivanjem zabrane protivnici osiguranja otuđenja ili opterećenja nekretnine uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu do pravomoćnog okončanja parničnog postupka i naplate potraživanja predlagatelja osiguranja, protivnici osiguranja se prema stavu ovog suda ne bi učinila samo neznatna šteta. Privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine predstavlja znatno ograničenje vlasničkih prava i njena je svrha osigurati tražbinu. U okolnostima konkretnog slučaja činjenica postojanja zabilježbe takve privremene mjere drastično bi utjecala na nemogućnost unovčenja te imovine, a negativno bi se odrazila i na tržišnu cijenu koju bi bilo moguće postići. Uzimajući u obzir visinu tražbine koja se osigurava i upisano založno pravo u koriste Zagrebačke banke d.d., prirodu zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina na ½ dijela suvlasništva protivnice osiguranja po ocjeni ovoga suda nije zadovoljen test razmjernosti između zaštićenog interesa predlagatelja osiguranja i tereta koji bi protivnica osiguranja trpjela određivanjem takve mjere.

11. Slijedom navedenoga, a s obzirom na to da nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke propisane u članku 344. stavak 1. i 2. OZ odlučeno je kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

12. Kako je prijedlog predlagatelja osiguranja odbijen kao neosnovan, to je odbijen i njegov zahtjev za naknadom troškova postupka, temeljem članka 14. OZ -a, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

13. Odredba članka 14. stavak 5. OZ-a, propisuje da je predlagatelj osiguranja dužan protivniku osiguranja nadoknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzročio.

14. Kako je prijedlog za određivanje privremene mjere odbijen kao neosnovan, to je predlagatelj osiguranja protivnici osiguranja neosnovano prouzročio troškove postupka osiguranja.

15. Primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 – dalje: Tarifa), valjalo je protivnici osiguranja priznati iznos od 200,00 EUR prema Tbr. 11.1. Tarife, radi čega je odlučeno kao pod točkom III . izreke rješenja.

U Velikoj Gorici, 2. lipnja 2026.

Sutkinja

Ileana Bebek

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku 8 dana od dana primitka ovog rješenja, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

-predlagatelju po pun

-protivnici po pun