REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

Stalna služba u Delnicama

Poslovni broj: Pp-178/2026-6

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, po sutkinji Vesni Brbot Košmrlj, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Edi Majnarić, kao zapisničara, u prekršajnom postupku, protiv okrivljenika LT zbog prekršaja iz čl. 54. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22), za koji se tereti prekršajnim nalogom broj 211- 07/25-3/18477 od 12. studenog 2025. Policijske postaje Vrbovsko, nakon dovršetka glavne rasprave dana 02. lipnja 2026. godine, sud je istoga dana, bez prisutnosti stranaka odnosno okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, objavio i

p r e s u d i o

I Okrivljenik RT, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1988. god. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što je dana 10. svibnja 2025. god. u 19,09 sati, upravljao osobnim vozilom marke Volkswagen reg. oznake [registarska oznaka], autocestom A6, na 12 km+300 m, cestom izvan naselja, u smjeru Rijeke, na mjestu gdje je postavljenim prometnim znakom brzina kretanja vozila ograničena na 80 km/h, kretao se brzinom od 151 km/h, što umanjeno za 10% sigurnosne razlike iznosi 135 km/h, koja je za 55 km/h veća od dozvoljene, a što je utvrđeno uređajem Polcam Smarteye ST-1,

dakle, protivno odredbi čl. 54. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kretao se na cesti izvan naselja brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, za više od 50 km/h od dopuštene,

čime je počinio prekršaj iz čl. 54. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa se temeljem citiranog propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona i z r i č e

NOVČANA KAZNA OD 450,00 (četiristopedeset) eura.

II Okrivljenik je novčanu kaznu dužan platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Ukoliko u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne odnosno 300,00 (tristo) eura, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Ako novčana kazna u ostavljenom roku nije uplaćena, ista će se naplatiti ovrhom putem FINA-e.

III Okrivljeniku se ne izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije.

IV Okrivljenik je temeljem čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona, dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka i to platiti paušal u iznosu od 20,00 (dvadeset) eura, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude, u protivnom, isti će se naplatiti ovrhom putem FINA-e.

O b r a z l o ž e n j e

1.Policijska postaja Vrbovsko je dana 14. siječnja 2026. god. ovom sudu dostavila prekršajni nalog sa prigovorom okrivljenika LT, a koji se tereti radi prekršaja iz čl. 54. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično i pravno opisanog u izreci.

2. Dana 02. lipnja 2026. god., kod ovog suda, održana je glavna rasprava na koju nije pristupio okrivljenik RT, ali je isti na ročište kod zamolbenog suda u [adresa], dostavi pisanu obranu. Na glavnu raspravu nije pristupio uredno pozvani ovlašteni tužitelj odnosno predstavnik Policijske postaje Vrbovsko.

Nakon otvaranja glavne rasprave, sud je temeljem odredbe čl. 238. st. 9. Prekršajnog zakona, donio rješenje kojim se izdani prekršajni nalog Policijske postaje Vrbovsko broj 211-07/25-3/18477 od 12.11.2025. stavlja izvan snage te se nastavlja prekršajni postupak.

Čitan je pisana obrana okrivljenika koju je isti dostavio kod zamolbenog Općinskog suda u Šibeniku, dana 20. travnja 2026 god., u kojoj navodi da je navedenog dana uistinu upravljao osobnim vozilom marke VW Tiago reg. oznake [registarska oznaka] u smjeru Rijeke. Približavajući se vijaduktu Zečeve drage, nije primjetio da se obavljaju radovi odnosno nisu bili prisutni radnici ni strojevi na prometnom traku, ali je primjetio da je prethodno postavljen znak obavijesti da se na navedenoj dionici vrši kontrola brzine kretanja vozila međutim napominje kako se privremena prometna signalizacija kojom se brzina ograničava na 80 km/h nije nalazila na udaljenosti većoj od 100 m od znaka ograničenje brzina brine na 80 km/h što je protivno čl. 19. Pravilnika o načinu i postupanju policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama. Shodno navedenom također traži da se izvrši provjera s Hrvatskim autocestama odnosno da isti dostave koje je ograničenje u krivično vrijeme bilo na snazi te na kojoj se točno poziciji prometi znak nalazio u odnosu na poziciju prometne kamere Polcam Smarteye ST-1, kao i da se dostavio prometni elaborat radova na navedenoj dionici uz suglasnost. Također zbog navedenog moli da se izvrši provjera je li uređaj za brzinu Polcam Smarteye ST-1 ispravan i je li mjeri točnu brzinu, odnosno da se izvede dokaz da li je uređaj umjeren sukladno obvezi umjeravanja te da se priloži ovjernica za navedeno umjeravanje ukoliko je isto provedeno. Inače sam savjestan vozač i nikada nisam bio kažnjavan. U trenutku počinjena prekršaja bio je slab intenzitet prometa, ugroza mala s obzirom na broj i širinu prometnih traka, kao i što nije bilo radnih strojeva niti radnika, a s obzirom da se nalazio na autocesti na kojoj je uobičajeno ograničenje brzine kretanja maksimalno na 130 km/h, a njegova izmjerena brzina jest 135 km/h smatra da je bio u zabludi činjenja sporne radnje. Ukoliko je uređaj za mjerenje brzine ispravan i navedena stvarno izmjerena brzina, svjestan je kako je bio u zabludi vezano za ograničenje brzine te će ubuduće bolje pratiti prometnu signalizaciju neće povećati brzinu kretanja vozila zbog sigurnosti drugih sudionika i svoje sigurnosti te neće činiti prekršaje. Također u nalogu je naveden i da se temeljem čl. 58. Prekršajnog zakona, izriče i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozom B kategorije u trajanju od jednog mjesta, iako to navedenim čl. 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nije propisano, što znači da je prekršajno-pravna sankcija pogrešno izrečena, a ista služi kao restriktivna mjera a s obzirom na činjenicu da je nekažnjavan u slučajevima prekoračenja brzine kao i drugih prekršaja smatram da je izrečena mjera izrazito restriktivna prema osobi koja je nekažnjavan a sama nije propisana specijalnim zakonom. Prekršajni zakon kao temeljni zakon prekršajno postupa, čl. 5 st. 1. i 2. propisuje da je jedna od zaštitnih mjera zabrana upravljanja motornim vozilom, koja se može propisati zakonom kojim se propisuje prekršaj, kao i da može biti primjenjena i to kako je propisano čl. 50.st.3. istog Zakona, u vremenu ne kraćem od jednog mjeseca niti duljem od dvije godine, dok je čl. 5.st.4. propisano da se propisom određuje njihova visina, odnosno trajanje, što konkretno nije propisano Zakonom o sigurnosti prometa na cestama ili nekim drugim propisom, stoga smatra da ne može biti izrečena.

U dokaznom postupku, čitana je Potvrda Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije od 02. lipnja 2026. god. u kojoj stoji da RT nije prekršajno osuđivan.

U završnoj riječi, okrivljenik moli da se gore navedeno uzme u obzir ukoliko se utvrdi njegova odgovornost, ako i da se primjeni čl. 38. (oslobođenje od kazne), čl. 37. (ublažavanje kazne) ili 43. (izrekne opomena) Prekršajnog zakona, izrečena novčana kazna će utjecati na egzistenciju njegove obitelji jer je u dugoročnom plaćanju kreditnih anuiteta te uz svoje troškove podnosi i troškove roditelja u mirovni čija je mirovina u mjesečnom iznosu manjem od 400 eura, a zabrana upravljanja motornim vozom će onemogućiti njegov odlazak na posao te obavljanje stog.

3.Na temelju provedenog dokaznog postupka te ocjenjujući obranu okrivljenika, sud nalazi nesporno utvrđenim činjenično stanje i dokazanim djelo kojim se okrivljena tereti. Naime, nedvojbeno je da se okrivljenik kretao brzinom većom od dopuštene, što je utvrđeno na vjerodostojan način odnosno uporabom ispravnog uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila.

4.Budući da počinjenim prekršajem nisu prouzročene štetne posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen, dosadašnje ponašanje okrivljenika u prometu, sud smatra da će se i ovako ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja.

5.Slijedom navedenog, okrivljenik je proglašen krivim te mu je izrečena novčana kazna primjereno stupnju krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, kao i okolnostima koje temeljem čl. 36. Prekršajnog zakona utječu na vrstu i visinu kazne.

6.Kao olakotno cijenila se nekažnjavanost okrivljenika, dok otegotnih okolnosti sud ne nalazi.

7.Odluka o plaćanju dvije trećine izrečene novčane kazne koja će se smatrati da je plaćena u cjelini, ako se u određenom roku plati, donijeta je u smislu odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13).

8.Odluka o zaštitnoj mjeri donijeta je u smislu odredbe čl. 58. Prekršajnog zakona, budući sud smatra da ne postoji opasnost da ponovo počini prekršaj s obzirom na ponašanje okrivljenika nakon učinjenog prekršaja te dosadašnje ponašanje istog u prometu, a izricanjem zaštitne mjere bila bi ugrožena njegova egzistencija.

9.Odluka o trošku prekršajnog postupka donjeta je u smislu odredbe čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona i na temelju Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, objavljene u NN br. 18/13.

Delnice, 02. lipnja 2026.

Zapisničarka:

SUTKINJA

Edi Majnarić, v.r.

VESNA BRBOT KOŠMRLJ, v.r.

Uputa o pravu na žalbu :

Protiv ove presude ovlaštene osobe iz čl. 192. Prekršajnog zakona mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude.

Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, kao sud drugog stupnja.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Ovlaštenom tužitelju