Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Prekršajni odjel

    Poslovni broj: Pp-3985/2024-9

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika OB, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. i članka 10. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje: ZZNO) temeljem optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, I. policijske postaje Rijeka klasa: 211-07/24-5/22403, urbroj: 511-09-23-24-1 od 11. listopada. 2024 godine, nakon javne i glavne rasprave održane 02. lipnja 2026. u prisutnosti uredno pozvanog okrivljenika i odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, istoga dana, 02. lipnja 2026. godine javno je objavio i

    p r e s u d i o  j e

    I Okrivljenik KB, sin pok. VB i BB rođ. O, rođen **.**.1983. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], po zanimanju dipl. ekonomista, VSS, bavi se iznajmljivanjem apartmana, s mjesečnim primanjima od cca 3.000,00 do 4.000,00 eura, živi u vanbračnoj zajednici, otac 2 maloljetne djece, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan, trenutačno se protiv njega ne vodi drugi kazneni ili prekršajni postupak.

    na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

    oslobađa se optužbe

    da bi

    dana 17. kolovoza 2024. godine oko 13:00 sati na adresi [adresa] u obiteljskoj kući u stanu VB, okrivljenik KB i njegov otac VB razgovarali o obiteljskim problemima odnosno ponašanju OB prema svojoj rodbini. U jednom trenutku okrivljeni KB počeo se nasilnički ponašati prema ocu VB tako što ga je fizički napao na način da ga je objema rukama uhvatio za prsa i gurnuo u zid kojom prilikom je udario glavom. Nakon toga nastavio je s fizičkim napadom tako što ga je ponovno uhvatio objema rukama za prsa, kojeg je gurao sve do Mujine sobe u koju ga je zaključao, a pritom mu oduzeo mobitel i naočale kako ne bi zvao policiju, te ga potom zaključao. Oštećeni VB nalazio se u svojoj sobi zaključan nekoliko sati, nakon što je izašao iz sobe, pronašao je u stanu mobitel i o svemu oko 16:32 sati obavijestio mlađeg sina ŽB.

    dakle, da bi počinio fizičko nasilje u obitelji na način da je primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

    pa da je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. točke 1. ZZNO- a,

    II Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda.

    Obrazloženje

    1. Optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, Policijske uprave primorsko goranske, I. policijske postaje Rijeka okrivljenik se tereti za prekršaj iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. točke 1. ZZNO- a.

    2. Okrivljenik je ispitan na glavnoj raspravi dana 27. svibnja 2026. godine te je izjavio da se za prekršaj koji joj se u ovom postupku stavlja na teret ne smatra krivim.

    2.1. U svojoj obrani okrivljenik je naveo sudu kako je točno da je 17. kolovoza 2024. bio na adresi [adresa], ali ne zna točno vrijeme definirati, zna da je bilo popodne. Njegov otac je bio pijan i nalazio se na balkonu te se derao tako da to susjedstvo može čuti. Na balkon su potom izašli okrivljenik i njegova majka kako bi ga smirili i nagovarali da uđe u kuću, a majka ga je pridržavala da ne padne s obzirom da je bio alkoholiziran. Njegova sestra K je trebala doći s djecom iz Njemačke i on i majka nisu htjeli da zateknu oca u ovakvoj situaciji. Njegov otac je inače cijeli život bio nasilan i tukao majku koja je to trpila, a ostajala je s njim zato što kad ne bi pio je bio dobar čovjek. Kako je okrivljenik najstarije dijete u obitelji od svoje 17 godine bi stao između oca i majke, ali ni tada nikada nije fizički napao oca. Majka ga je pridržavala da ne padne, odvela u spavaću sobu i zaključala ga unutra sa mobitelom dok se ne otrijezni. Inače su isto tako znali zaključavati oca u spavaću sobu dok se ne otrijezni, a on bi tada zaspao i kada bi se probudio bi sve bilo u redu. Okrivljenik je čak znao i na rukama odnijeti oca u spavaću sobu. On je idući dan, kada je bilo napravljeno alkotestiranje napuhao 1,04 g/kg, a pio je stalno. 2019. godine otac je također bio uhićen zbog nasilja u obitelji i imao je osuđujuću presudu protiv sebe s obzirom da se nasilno ponašao prema okrivljeniku i njegovom bratu ŽB jer je prijetio da će sve raznijeti bombom. Inače bi on kad god je bio pijan se prijetio time da je sagradio kuću pa je može i minirati, a time se prijetio i u ovoj konkretnoj situaciji. Policija je jednom nakon događaja iz 2019. godine došla i pretražila kuću te su utvrdili da u kući nema ni bombi ni oružja pa su se smirili i shvatili da su to samo prazne prijetnje. U odnosu na optužni prijedlog okrivljenik navodi sudu da niti jedan od tih navoda nije točan, tj. da ga nije u niti jednom trenutku uhvatio rukama za prsa ni gurao o zid gdje bi on udario glavom, majka ga je dovela do sobe jer je bio jako pijan, toliko da je zvao policiju tek idući dan kada je smatrao da se otrijeznio, a i tada mu je bila očitana koncentracija alkohola od 1,04 g/kg u krvi. Kada ga se pita zašto ga je otac po njegovom mišljenju prijavio za ovakvo nasilje, okrivljenik je naveo sudu kako je njegov tata bio težak i tradicionalni tip muškarca koji je sebe smatrao glavom obitelji te se osjetio ljut i povrijeđen što je bio zaključan u sobu. Inače kada bi ga zaključali u sobu bi okrivljeniku govorio da će ga ubiti, međutim ne zna da li je prije zvao policiju zbog toga što su ga zaključali.

    2.2. U dokaznom postupku nije saslušana žrtva nasilje u obitelji VB koji je u međuvremenu preminuo, ali je saslušana majka okrivljenika i supruga žrtve, BB koja je bila prisutna cijelom događaju. Svjedokinja je svjedočila na raspravi dana 02. lipnja 2026. godine te je u svojem iskazu navela kako je suprug godinama imao fizičke ispade prema njoj zbog alkohola, a to ponašanje je bilo fatalno za sve u obitelji. Kada je bio alkoholiziran bio bi nesnošljiv, a kasnije bi bio sasvim drugačiji čovjek i čak bi osjećao krivnju zbog svega što se dogodilo. Nije se mogao sam riješiti ovisnosti, a supruga mu je služila kao rješenje i odmor. Kada bi bio alkoholiziran izlazio bi iz kuće i uznemiravao sve u susjedstvu, a ona bi uvijek bila uz njega, nije ga napuštala da mu se nešto ne desi i pokušavala ga nagovoriti da uđe u kuću. Tako je bilo i tog dana kada je alkoholiziran oko 13:00 sati otišao na balkon. Navedenog dana ga je smjestila u sobu i zaključala vrata jer se bojala da ne padne niz stepenice i ozlijedi se, ali je bila prisutna tako da ne bude prepušten sam sebi. Sin je bio cijelo vrijeme pored nje kao njezina zaštita kako suprug ne bi nju udario jer je to znao raditi i ranije, a znao je i prijetiti. Okrivljenik ga nije gurao kao što niti jedno njezino dijete se nikad nije fizički usudilo suprotstaviti ocu jer im ona to prvenstveno nije dozvoljavala jer nije htjela da dođe do nasilja i da im kasnije bude krivo. Balansirala je odnose u familiji i ujedno osjećala strah da ne bi došlo do nečeg goreg. Naočale i mobitel je njezin suprug uvijek imao sa sobom, a imao je i toga puta, njoj je bio cilj samo njega zaključati dok se ne otrijezni ili ne zaspe, a to je i ovoga puta napravila. Kada se svjedokinju pita koji bi bio razlog da je njezin suprug prijavio sina na policiju, ista je iskazala sudu kako smatra da je to bio čisti inat i revolt jer se osjetio nemoćno kada njezin sin nije dozvolio da ju udara. Cijeloj situaciji prisustvovali su samo njezin sin, suprug i ona te nije bilo drugih svjedoka tome događaju.

    2.3. U dokaznom postupku su zatim izvedeni sljedeći dokazi: zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list 11-12 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 13-15 spisa),izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 16-17 spisa), službenu zabilješku (list 21 spisa), izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika (list 23-24 spisa), uvjerenje iz kaznene evidencije (list 31-32 spisa).

    2.4. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika (list 11-12 spisa) proizlazi u bitnome isto kako je iskazivao i na glavnoj raspravi, tj. okrivljenik je iskazivao na policiji da nije imao fizički kontakt sa ocem te da su se verbalno prepirali da uđe u kuću jer je bio vidno alkoholiziran. Majka je bila prisutna događaju i molila njegovog ova da uđe u kuću.

    2.5. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 13-15 spisa) je vidljivo da je otac okrivljenika bio alkotestiran dan nakon navedenog događaja i da je i tada imao koncentraciju od 1,04 g/kg alkohola u krvi.

    2.6. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 16-17 spisa) proizlazi da je nasilje prijavio otac okrivljenika i to drugi dan ujutro, 18. kolovoza 2024. godine.

    2.7. Iz izvoda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika (list 23-24 spisa) te uvjerenja iz kaznene evidencije (list 31-32 spisa) proizlazi kako okrivljenik nije niti prekršajno niti kazneno kažnjavan.

    3. U smislu članka 182. točke 3. PZ-a nije dokazano da je okrivljenik počinio djelo za koje se optužuje.

    3.1. Iz članka 10. točke 1. ZNNO-a slijedi kako je fizičko nasilje primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.

    3.2. Iz članka 22. stavka 1. ZZNO slijedi da će se onaj tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

    4. Sud je utvrdio da nije dokazano da je došlo do fizičkog nasilja u obitelji BB.

    4.1. Okrivljenik KB sustavno je i dosljedno poricao svaku primjenu fizičke sile prema svom ocu. U svom iskazu opisao je da je toga dana njegov otac bio pod utjecajem alkohola, da je bio uznemiren i da je postojala realna opasnost da sebi ili drugima nanese štetu. Okrivljenik je objasnio da je, zajedno s majkom, pokušavao smiriti situaciju i spriječiti daljnju eskalaciju, te da nikakvo nasilje s njegove strane nije počinjeno. Iskaz okrivljenika sud ocjenjuje uvjerljivim, životnim, jasnim i emotivno autentičnim. Okrivljenik je opisao zbivanja na način koji odražava stvarni životni kontekst, situaciju u kojoj član obitelji pod utjecajem alkohola postaje opasnost za sebe i okolinu, a ostali ukućani nastoje situaciju mirnim putem razriješiti. Iskaz je unutarnje dosljedan, bez proturječnosti i bez znakova naknadne konstrukcije.

    4.2. Svjedokinja BB, majka okrivljenika i supruga preminulog VB, u svom je iskazu u bitnome potvrdila ono što je okrivljenik opisao. Svjedokinja je navela da je ona sama zatvorila supruga u sobu tog dana, budući da je bio pod utjecajem alkohola i da je postojala bojazan da ne nanese štetu sebi ili drugima. Suglasno s iskazom okrivljenika, svjedokinja je izričito potvrdila da okrivljenik nije primijenio fizičku silu prema ocu. Svjedokinja je u svom iskazu opisala i širi obiteljski kontekst, a to je da je kroz dugi niz godina upravo žrtva VB bio osoba sklona nasilničkom ponašanju u obitelji pod utjecajem alkohola. Ovaj podatak nije zanemariv te on u potpunosti mijenja sliku obiteljske dinamike koju je optužni prijedlog prikazivao, oslikavajući okrivljenika isključivo kao agresora. Iskaz svjedokinje BB sud ocjenjuje uvjerljivim, životnim, emotivno snažnim i u bitnome sukladnim iskazu okrivljenika. Između ova dva iskaza ne postoje proturječnosti u pogledu ključnih činjenica, naime, u pogledu toga je li okrivljenik primijenio fizičku silu prema ocu. Oba iskaza suglasno i nedvosmisleno odgovaraju negativno, a to je da fizičkog nasilja nije bilo. Sud je svjestan da je svjedokinja majka okrivljenika te da u tom smislu nije nezainteresirana osoba. Međutim, sama ta okolnost ne umanjuje dokaznu vrijednost njezinog iskaza, tim više što je njezin iskaz poduprt logičnim i životno uvjerljivim opisom zbivanja koja se uklapaju u dugotrajan obrazac obiteljskog ponašanja kakav je svjedokinja opisala.

    4.3. Uz iskaze okrivljenika i svjedokinje, sud je imao na raspolaganju samo optužni prijedlog koji opisuje konkretne radnje fizičkog nasilja. Međutim, optužni prijedlog temelji se isključivo na iskazu sada preminulog VB danom pred policijom. Taj iskaz sud nije mogao neposredno izvesti kao dokaz s obzirom da u zapisniku nisu navedena potrebna upozorenja svjedoku o blagodati nesvjedočenja s obzirom na činjenicu da je otac okrivljenika. Kako VB nije živ, nije ga moguće saslušati, nije ga moguće podvrgnuti unakrsnom ispitivanju, niti je moguće provesti suočenje s okrivljenikom.

    4.4. U spisu ne postoji niti jedan materijalni dokaz koji bi potvrdio da je do fizičkog nasilja zaista došlo. Optužba počiva isključivo na policijskom spisu koji se temelji na iskazu osobe koja više nije živa i koja stoga nije mogla biti podvrgnuta kontradiktornom ispitivanju pred sudom. Teret dokazivanja u prekršajnom postupku leži na tužitelju. Tužitelj je dužan dokazati svaku zakonsku pretpostavku prekršaja, u ovom slučaju, primjenu fizičke sile. Tu obvezu tužitelj nije ispunio jer nije pristupio raspravi, nije predložio dodatne dokaze, a nije osporio niti iskaze okrivljenika i svjedokinje.

    4.5. Sukladno članku 84. Prekršajnog zakona, svatko je nedužan dok mu se pravomoćnom odlukom ne utvrdi krivnja. Sukladno članku 3. stavku 3. Zakona o kaznenom postupku, koji se na odgovarajući način primjenjuje i u prekršajnom postupku, dvojbu o postojanju činjenica koje tvore obilježja prekršaja sud je dužan razriješiti na način koji je povoljniji za okrivljenika. U ovom predmetu, na jednoj strani stoji optužni prijedlog koji se temelji na iskazu osobe koja je preminula i koja nije bila podvrgnuta kontradiktornom ispitivanju, bez ijednog materijalnog dokaza koji bi potvrdio navode optužbe, uz izostanak tužitelja s rasprave. Na drugoj strani stoje usklađeni, životni i uvjerljivi iskazi okrivljenika i jedine dostupne neposredne svjedokinje, koji suglasno negiraju svaku primjenu fizičke sile. Ovakvo stanje dokazne situacije ne ostavlja prostora za zaključak o dokazanoj krivnji. Dvojba nije samo teorijska, ona je stvarna, sadržajna i neotklonjiva.

    5. Sud stoga smatra da nije dokazano da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se optužuje.

    6. Zbog toga je okrivljenika valjalo osloboditi od optužbe da bi počinio optuženi prekršaj.

    7. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članka 140. stavka 1. i 2. PZ.

    8. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

    U Rijeci 02. lipnja 2026. godine

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Ivana Džafić

    Lejla Rašidkadić

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

    Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

    DNA:

    1. ovlašteni tužitelj

    2. okrivljenik ZB

    3. u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.