Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: R1 Ob-434/2026-7

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Ana-Mariji Murić, kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Čakovec protiv protustranke PŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], Parag 328 i RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], Parag 285, uz sudjelovanje mlt. ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po posebnoj skrbnici PŽK, zaposlenici Centra za posebno skrbništvo, radi lišenja prava na roditeljsku skrb, nakon provedenog postupka dana 2. lipnja 2026., u prisutnosti punomoćnice predlagatelja, posebne skrbnice i 1. protustranake, a odsutnosti 2. protustranke, na ročištu, 2. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

DŽ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i PŽ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], lišavaju se prava na roditeljsku skrb u pogledu mlt. ĐŽ, rođenu **.**.2025., OIB: [osobni identifikacijski broj].

Obrazloženje

1. Dana 22. travnja 2026. predlagatelj je podnio ovome sudu prijedlog radi lišenja prava na roditeljsku skrb protustranaka RŽ i PŽ u odnosu na njihovo dijete ĐŽ. Navode da su DŽ i PŽ izvanbračnu zajednicu zasnovali tokom 2022.g. PŽ je tada napustila školu, odlazila kod RŽ i bježala od kuće. Matejini roditelji prijavljivali su njene bjegove Zavodu, no nakon razgovora s PŽ, jasno je kako se dugoročno ista ne može držati dogovora o boravku kod roditelja. PŽ i RŽ, tada oboje maloljetni, postali su roditelji po rođenju zajedničkog djeteta mlt. IŽ, r. **.**.2023. U navedenom pe riodu RŽ je odlučio zaraditi za dijete, no navodi kako je otac od njegova rada otuđio novac. Iz razgovora nije bilo jasno jesu li novci otuđeni ili zajednički potrošeni prilikom proslave, no činjenica je kako novac koji nije potrošen na dijete, nema svoje namjene i utrošen je nenamjenski. U vrijeme kada su oba roditelja bila maloljetna, obnašanje skrbnice za dijete IŽ, preuzela je Matejina majka te je ista odrađivala s djetetom sve potrebno i vodila računa o navedenom. Obzirom da su Matejina majka i RŽ često u sukobu, ista je i sama navela kako više neće brinuti o djetetu te neka brigu o tome preuzme RŽ. Postoji bojazan za skrb o djetetu, obzirom da ni RŽ ni PŽ ne pokazuju jasni interes roditeljstva i skrb za mlt. IŽ. Prijava nasilja od strane RŽ, a na štetu tada mlt. PŽ prijavljivana je nekoliko puta. Zbog ugroze djeteta koje je bilo s roditeljima (unatoč imenovanja skrbnice u vidu Matejine majke), svojim ponašanjem ugrozili su dijete te je isto trenutno povjereno Matejinom bratu. PŽ i RŽ su u pogledu mlt. IŽ lišeni prava na roditeljsku skrb. Sljedeća prijava nasilja koja je ugrozila i dijete i PŽ, prijavljena je **.**.2024.g. PŽ u navedenom trenutku nije imala dijete sa sobom, no sama se našla u situaciji nemoći i nemogućnosti da se pobrine za sebe. PŽ je i tom prilikom smještena u Sigurnu kuću Čakovec. PŽ boravkom u sigurnoj kući nije uspjela zadržati poželjna ponašanja ili ponašanja koja bi dovela do promjene. Naime, nakon što se početkom smještaja pokazala zainteresiranom za rad na sebi i promjene načina života, upisom u pučko učilište i potrebe završetka zanimanja; brzo se vraća starim oblicima ponašanja i funkcioniranja; nakon pismenih opomena iz sigurne kuće istoj je bilo nužno prekinuti uslugu smještaja. PŽ je od 20.9.2024.g. do 3.12.2024.g. bilo priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja u kriznim situacijama u Sigurnoj kući Čakovec, no smještaj je prekinut te joj je priznato pravo na socijalnu uslugu organiziranog stanovanja u Centru PrInOS, no dana 17.12.2024.g. napustila je i taj smještaj. Navodi da su joj roditelji obećali da će je uzdržavati no da je to trajalo dokle je tata pio, kada se otrijeznio više nije mogla ostati tamo. PŽ je zapravo u prosincu zasnovala novu vezu s korisnikom iz Kuršanca kojeg je upoznala u organiziranom stanovanju, s njime napušta smještaj i određeno vrijeme borave zajedno u romskom naselju Kuršanec. Tada saznaje da je u drugom stanju. S PŽ je u navedenom trenutku obavljen razgovor oko zaštite i kako pobačaj ne predstavlja sredstvo zaštite za nju, zbog njene dobi i potrebe da se obavi pregled kod nadležnog ginekologa. Ista je upućena na pregled, pomoć u tome osigurana joj je kroz stručnu suradnju djelatnika ustanove, no unatoč tome P navedeno nije odradila i vratila se u kućanstvo u kojem živi RŽ. Dana 13.1.2025.g. ponovno je dala zahtjev za priznavanje prava na navedenu uslugu, a u međuvremenu će boraviti kod djeda UŽ. PŽ je s 17.1.2025.g. ponovno bila smještena u Centru PrInOS, do 17.2.2025.g., kada je usluga prekinuta, obzirom se PŽ vratila RŽ. Ista je u to vrijeme bila trudna 20 tjedana, sada navodi da je otac djeteta RŽ. Dana 14.4.2025.g. od bolnice se dobiva obavijest o tome kako se PŽ nalazi na liječenju, a nakon ozljeda nanijetih od strane RŽ, odnosno radi opservacije kontuzija i porezotina koje joj je nanio te traži mogući smještaj u sigurnu kuću, navodeći da će po otpustu prvih par dana boraviti kod majke. Dana 15.4.2025.g. obraća se Zavodu osobno zahtjevom za smještaj. Tada je ista smještena u Sklonište za žrtve obiteljskog nasilja Varaždin, no smještaj napušta s danom 23.7.2025.g. i vraća se GŽ. U daljnjim razgovorima navodi kako se RŽ promijenio i kako u njihovoj obitelji više nema prisutnosti nasilničkog ponašanja. Terenskim izvidom utvrđeno je kako prostorija u kojoj PŽ i RŽ borave nije adekvatno opremljena, higijenski je zapuštena, nema osnovnih potrepština za nerođeno dijete kojem je termin rođenja predviđen za dan **.**.2025.g. PŽ je dana 6.8.2025.g. na zapisnik upoznata kako će dijete po rođenju biti zbrinuto u udomiteljskoj obitelji. Upućen je dopis ŽB Čakovec o potrebi zbrinjavanja djeteta po rođenju te ŽB Čakovec obavještava Zavod da je PŽ rodila ĐŽ dana 28.8.2025.g. u 17:25 sati, težine 2610 g, dužine 47 cm, Apgar 10/10. Po otpustu je dijete zbrinuto u udomiteljskoj obitelji ZŽ iz [adresa], a radi potrebe praćenja obiteljske dinamike radi daljnjih postupanja u obitelji, roditeljima PŽ i GŽ izrečena je mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi u pogledu mlt. ĐŽ. Dana **.**.2025.g. PŽ je prijavila nasilničko ponašanje RŽ te je istog dana smještena u sigurnu kuću gdje se nalazila do veljače 2026. kada je svojevoljno napustila sklonište i vratila se živjeti kod RŽ. RŽ je kratko bio pritvoren, a dobio je 30 dana zatvorske kazne za nasilje u obitelji. Kontakti majke s ĐŽ odvijaju se jednom mjesečno u vremenskom trajanju do 60 minuta. Otac je dijete vidio samo jednom, a kasnije nije pitao za dijete. Iz sveobuhvatne obiteljske procjene izrađene za mlt. ĐŽ utvrđeno je da roditeljski kapaciteti roditelja nisu dostatni za samostalno i sigurno izvršavanje roditeljske skrbi. Prema listi roditeljskih snaga, roditelji u kontroliranim i strukturiranim uvjetima mogu pokazivati određenu razinu emocionalne topline prema djetetu te sudjelovati u primjerenim aktivnostima za dijete, međutim navedeno je uočeno isključivo tijekom promatranja i uz prisutnost stručnih djelatnika. U prirodnim, svakodnevnim uvjetima funkcioniranja, navedena ponašanja nisu održiva niti dosljedna. Roditelji verbalno iskazuju svijest o potrebi promjene i verbaliziraju namjeru poboljšanja roditeljskog funkcioniranja, no izostaje aktivno sudjelovanje i provedba konkretnih promjena u praksi. Dosadašnje iskustvo pokazuje da se izražena motivacija pojavljuje situacijski, bez kontinuiteta i bez dugoročnog učinka. Uzimajući u obzir kroničnost navedenih obrazaca ponašanja, izostanak uvida u vlastitu odgovornost te nepostojanje trajnih promjena unatoč višestrukim intervencijama sustava, procjenjuje se da roditelji nisu u mogućnosti osigurati stabilno, sigurno i razvojno poticajno okruženje za dijete. Sukladno navedenom mišljenje stručnog tima je da je u najboljem interesu djeteta osigurati daljnju zaštitu izvan primarne obitelji, uz nastavak provedbe mjera obiteljsko -pravne zaštite i donošenje odluka koje će djetetu osigurati trajnu sigurnost i stabilnost. Prema listi roditeljskih rizika: na temelju procjene prema listi rizika utvrđeno je postojanje višestrukih, kumulativnih i dugotrajnih rizičnih čimbenika koji značajno ugrožavaju sigurnost, zdravlje i razvoj djeteta. Kod roditelja je prisutan nedostatak uvida u rizičnost vlastitog ponašanja, osobito u kontekstu nasilničkih odnosa, neprimjerenih životnih uvjeta i izlaganja djeteta situacijama koje predstavljaju izravnu ugrozu zdravlja i sigurnosti. Roditelji verbalno umanjuju ozbiljnost rizika te ne prepoznaju povezanost vlastitih postupaka s posljedicama za dijete. Uočena je nestabilnost roditeljskog funkcioniranja, uz ponavljane obrasce nasilja, prekida i ponovnog uspostavljanja odnosa bez vidljivih promjena. Dijete je time kontinuirano izloženo nepredvidivim i nesigurnim okolnostima. Majka pokazuje sklonost stupanju u odnose s osobama koje imaju povijest nasilnog, kaznenog ili asocijalnog ponašanja, čime se dodatno povećava rizik za dijete. Izostaje zaštitna roditeljska funkci ja, osobito u situacijama kada je potrebno jasno i odlučno zaštititi dijete od ugroze. Prisutni su i socijalni i okolišni rizici, uključujući siromaštvo, neadekvatne stambene uvjete, nedostatak stabilnih prihoda te ograničenu podršku proširene obitelji. Unatoč dosadašnjim mjerama i intervencijama, nije došlo do smanjenja razine rizika, već se isti ponavljaju i održavaju kroz dulje vremensko razdoblje. Slijedom navedenog, procjenjuje se da je razina rizika za dijete visoka te da trenutni obiteljski uvjeti ne omogućuju sigurno i razvo jno poticajno okruženje. Dijete se nalazi u udomiteljskoj obitelji koja joj osigurava stabilne, sigurne i razvojno poticajne uvjete za život, osigurana je kontinuirana svakodnevna skrb, uključujući prehranu, higijenu, zdravstvenu zaštitu i emocionalnu toplinu, uspostavljanje sigurne privrženosti. Dijete nije izloženo nasilju između roditelja, zanemarivanju niti neadekvatnim uvjetima stanovanja. Rani smještaj u udomiteljsku obitelj značajno je povećao mogućnost zdravog psihofizičkog razvoja. U razgovoru sa udomiteljicom doznaje se kako je dijete izrazito živahno i aktivno, povremeno ima grčeve (trenutno radi promjene prehrane). Dijete funkcionira primjereno dobi. Na udomiteljicu reagira primjereno, nema posebne zahtjeve ni teškoće.

2. Rješenjem ovog suda od 30. travnja 2026. mlt. djetetu je imenovana posebna skrbnica u osobi PŽK, zaposlenice Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Varaždin.

3. Na ročištu 2. lipnja 2026. 1. protustranka je navela kako niti ona niti 2. protustranka nisu poduzeli nikakve radnje koje bi dovele do promjene situacije, ali bi htjela da joj se omogući viđanje djeteta. Protustranka DŽ nije dao odgovor na prijedlog niti je pristupio na ročište određeno radi saslušanja dana 2. lipnja 2026.

4. Posebna skrbnica istaknula je kako je suglasna s prijedlogom obzirom da opravdanost istog proizlazi iz dostavljene dokumentacije.

5. Iz dokumentacije koja prileži u spisu vidljivo je da su ovdje protustranke u izvanbračnoj zajednici od 2022. te je u toj zajednici rođeno dvoje djece mlt. IŽ (**.**.2023.) te mlt. ĐŽ (**.**.2025.). s time da su u vrijeme rođenja mlt. IŽ oba roditelja bila maloljetna zbog čega je i skrbništvo nad mlt. IŽ preuzela baka. Veza između protustranaka obilježena je nasiljem od strane RŽ prema PŽ, zbog čega je ista u više navrata smještavana u skloništa za žrtve nasilja, no koje je samoinicijativno napuštala i uporno se vraćala ovdje 2. protustranci. Po rođenju mlt. ĐŽ ista je smještena kod udomiteljske obitelji, a uz suglasnost 1. protustranke i 2. protustranke. Roditeljima je izrečena mjera stručne pomoći i potpore u trajanju od 6 mjeseci (od 13. 10. 2025. do 13. 4. 2026.). Kako je 1. protustranka opetovano prijavila nasilje od strane 2. protustranke i to dana 1. studenog 2025., istoj je priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja u kriznim situacijama u Udruzi Hera, Križevci, da bi zatim bila premještena u sklonište za žrtve obiteljskog nasilja Iris Bjelovar. Dana **.**.2026. DŽ kod Zavoda izjavio kako je u kontaktu s PŽ nakon čega je ista napustila sklonište. Napominje se kako je mlt. IŽ u prosincu 2025. zbrinuta institutom posvojenja.

6. Odredbom čl. 170. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" 103/15, 98/19 , 156/23, dalje ObZ) propisano je da će sud lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kada utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, prava i dužnosti. Odredbom čl. 171. st. 1. ObZ propisano je da će osim u slučaju iz čl. 170. ObZ sud u izvanparničnom postupku roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb između ostalog ako je napustio dijete, ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji, ako na temelju izvješća Centra za socijalnu skrb proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava ili dobrobiti djeteta prethodno donio Centar za socijalnu skrb ili sud ili ako na temelju izvješća i procjene Centra za socijalnu skrb proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj.

7. Valja navesti kako je postupak lišenja prava na roditeljsku skrb složen i posebno osjetljiv s aspekta prava na poštivanje obiteljskog života roditelja zajamčenog odredbom članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99, 14/02 i 1/06, dalje: EKLJP) i članka 35. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14, dalje: Ustav), ali i s aspekta obveze države da u okolnostima konkretnog slučaja osigura ostvarivanje najboljih interesa djeteta u skladu s odredbom članka 3. Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 12/92, dalje: Konvencija) imajući na umu i načelnu zabranu odvajanja djeteta od roditelja u skladu s odredbom članka 9. Konvencije koje je dopušteno samo iznimno, i to uz uvažavanje najboljih od interesa djeteta.

8. Lišenjem prava na roditeljsku skrb sud se kao tijelo javne vlasti na sasvim izravan i vrlo ozbiljan način miješa u pravo roditelja na njihov obiteljski život jer je smisao ove mjere potpuno onemogućiti roditelja u njegovoj skrbi za dijete kada je njegovo postupanje štetno za dijete i kada je to nužno za zaštitu djetetovih najboljih interesa jer je najbolji interes djeteta temeljno načelo u pitanju odlučivanja o pravima djeteta. Određivanje takve mjere je, međutim, prihvatljivo jedino ukoliko je nužno, pa je u tom smislu u ovom postupku potrebno naći pravičnu ravnotežu između pojedinačnog interesa roditelja, s jedne strane i interesa države da zaštiti najbolji interes djeteta, s druge strane.

9. Pritom valja imati na umu da se ova krajnja mjera ograničavanja roditelja na ostvarivanje prava na roditeljsku skrb određuje u slučajevima u kojima aktivnosti i mjere svih nadležnih tijela prema roditelju nisu polučile rezultat koji bi zadovoljio zahtjeve najboljeg interesa djeteta jer određivanje ove mjere znači da roditelji doista ne izvršavaju sadržaj roditeljske skrbi na način na koji su dužni to činiti. U tom smislu lišenje prava na roditeljsku skrb nije sankcija roditelju nego mjera kojom se štiti najbolji interes i dobrobit djeteta.

10. U ovom slučaju roditeljima su izricane mjere iz nadležnosti Zavoda, a isto tako i mjera lišenja prava na roditeljsku skrb u odnosu na starije dijete mlt. IŽ. Roditeljska skrb obuhvaća emocionalnu skrb, odgoj, stabilno okruženje te zaštitu svih djetetovih potreba, odnosno roditeljstvo je prvenstveno funkcionalna, a ne imovinska kategorija zbog čega i eventualno poboljšanje uvjeta života (a što je kod protustranaka izostalo) ne predstavlja isključivu pretpostavku za povrat djece već samo kao dodatak procjeni roditeljskih kompetencija roditelja. U toj procjeni sud vodi računa o sposobnosti roditelja da razumiju potrebe djece, zatim kakva je njihova emocionalna dostupnost, kako surađuju sa stručnim službama, prihvaćaju li ili ne savjete te u konačnici kakva je njihova spremnost za promjenu svog načina funkcioniranja.

11. Ako se predmetno uzme u obzir u kontekstu činjenice da je kod protustranaka prisutno kontinuirano nasilje, da su oba roditelja sniženih kognitivnih sposobnosti, time da je kod majke izražena emocionalna nezrelost i stihijski način života, da se opetovano vraća nasilnom partneru, da stavlja partnerski odnos ispred potreba djeteta, ne verbalizira mogućnost bilo kakve promjene u načinu funkcioniranja, dok kod oca je uočena zlouporaba alkohola, nasilničko ponašanje prema partnerici, nezaposlenost, bez redovnih prihoda te u konačnici i izostanak želje za viđanjem djeteta (dijete je posjetio svega jednom), uz potpunu pasivnost 2. protustranke u ovome predmetu, sud nalazi prijedlog predlagatelja u cijelosti osnovanim.

12. Iako je mjera lišenja prava na roditeljsku skrb krajnja mjera i najstroža mjera obiteljsko-pravne zaštite, sud smatra kako je ista u cijelosti u najboljem interesu djeteta budući da roditelji i nadalje iskazuju potpuno neshvaćanje što čini sadržaj roditeljske skrbi (zadovoljenje materijalnih potreba, kao i odgojnih, obrazovnih, zdravstvenih, emocionalnih i ostalih potreba mlt. djeteta), niti su poduzimali korake radi poboljšanja tih svojih roditeljskih kompetencija (nisu osigurali primjerene stambene uvjete, redovan izvor prihoda radi uzdržavanja djeteta, ne posustaju u prakticiranju neprihvatljivih oblika ponašanja – od strane 2. protustranke u vidu nasilja i konzumacije alkohola, stihijskog načina života, a kod 1. protustranke u vidu stavljanja svojih potreba i potreba partnera ispred djetetovih potreba, uporno vraćanje u zajednicu obilježenu nasiljem, ne poduzimanjem bilo kakvih koraka u promjeni načina funkcioniranja), a obveza je društva u cjelini pružiti mogućnost djetetu za odrastanje u okruženju koje će poduzimati sve potrebno kako bi ista imala priliku za kvalitetan život. Kako bi predmetno omogućili, valjalo je lišiti roditelje prava na roditeljsku skrb, s time da se pravo na roditeljsku skrb može roditelju vratiti na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu skrb, ako prestanu razlozi zbog kojih roditelj bio lišen prava na roditeljsku skrb, osim ako dijete prije toga bude posvojeno.

13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Varaždinu 2. lipnja 2026.

Sutkinja

Ana-Marija Murić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 3 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Čakovec

2. PŽ, [adresa] 328

3. DŽ, [adresa]

4. Posebni skrbnik – PŽK

5. Matični ured Čakovec, po pravomoćnosti

6. Ministarstvo pravosuđa, za očevidnik, po pravomoćnosti