Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV-Knežev dvor 23250 Pag

Poslovni broj P-1638/2024-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sucu Ivi Peričić Pejar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja FH iz [adresa], CT 06378, Stonington, 43 Shawondassee Drive, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ivani Buljat, odvjetnici u Zadru, protiv tuženice BH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Moniki Grabovac Herceg, odvjetnici u Zadru, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 21. travnja 2026., u prisustvu punomoćnice tužitelja te punomoćnice tuženika, 2. lipnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj FH iz [adresa], CT 06378, Stonington, 43 Shawondassee Drive, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao valjani pravni osnov za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za cijelo, pa je slijedom toga ovlašten nakon pravomoćnosti ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na opisanoj nekretnini na svoje ime i u svoju vlasnost.

II Dužna je tuženica BH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tužitelju FH iz [adresa], CT 06378, Stonington, 43 Shawondassee Drive, OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročene parnične troškove u nosu od 4.468,41 Eura, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Odbija se prigovor prigovor dvostruke litispendencije kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi, kao i u tijeku postupka navodi kako je vlasnik i posjednik nekretnina oznake čest.513/2 i 518 k. o. [katastarska općina] i to za cijelo. Predmetne nekretnine u naravi predstavljaju dio proizvodno-poslovnog i skladišnog kompleksa bivše „Pagplastike“ d.d. u stečaju. Pravo vlasništva na predmetnim nekretninama tužitelj je stekao temeljem Kupoprodajnog ugovora koji je tužitelj sklopio sa Pagplastikom, a koji ugovor je ovjeren od strane javnog bilježnika Vere Marčina iz Zadra, dana 21. rujna 2005. godine pod brojem OV-9069/05. Nad prodavateljem „Pagplastika“ d.d. bio je otvoren stečajni postupak u kojem je na temelju javnog natječaja, tužitelj kupio sve nekretnine u vlasništvu prodavatelja-stečajnog dužnika. Obzirom društvo Pagplastika nije imala sređeno pravo vlasništva nekretnina koje su činile zemljište oko proizvodnog prostora, to se tužitelj gore navedenim ugovorom obvezao srediti pravo vlasništva nekretnina koje su predstavljale izvanknjižno vlasništvo prodavatelja – Pagplastike, na svoje ime. Nakon izvršene kupoprodaje tužitelj je stupio u posjed predmetne nekretnine, kao i preostalog kompleksa Pagplastike kojeg je kupio od Pagplastike d.d. u stečaju i od tada ga nitko nikad nije smetao niti mu osporavao njegovo pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, a pogotovo ne tužena koja nije u posjedu predmetnih nekretnina. Rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju od 26. svibnja 2000. godine klasa: UP/I-943-01/00-02/21, urbroj: 563-03-0201/02-2000-3 utvrđene su nekretnine koje su pretvorbom društvenog poduzeća Pagplastika s p.o. [adresa], procijenjene u vrijednosti društvenog kapitala, odnosno nekretnine koje su procijenjene u postupku pretvorbe, a sukladno važećim odredbama Zakona o privatizaciji i Pravilnika o visini naknade za izdavanje rješenja kojim se utvrđuju nekretnine. Tužitelj je što parničnim, što zemljišnoknjižnim postupcima sredio pravo vlasništva određenih nekretnina koje se navode u predmetnom ugovoru, međutim, u odnosu na predmetne nekretnine nije sredio pravo vlasništva pa je primoran pokrenuti ovaj postupak. Predmetne nekretnine odgovaraju katastarskoj čestici nove izmjere br. 13133/1 k. o. [katastarska općina] te je u katastarskoj evidenciji i to u posjedovnom listu br. 2814 k. o. [katastarska općina] kao posjednik upisana PAG-PLASTIKA d.o.o. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisani su tuženici koji ne polažu nikakva prava na predmetnu nekretninu.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu, te dalje u postupku navodi kako se u cijelosti protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, kao neosnovanom. Prvenstveno ističe da se pred istim sudom, zemljišno knjižnog odjela [adresa], po prijedlogu tužitelja vodi pojedinačni ispravni postupak koji je zabilježen u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u listu B pod brojem Z-2291/2016 od 05.02.2016.g.Obzirom da zemljišno knjižni ispravni postupak u kojem je punomoćnica tuženice bila na raspravi dana 9.listopada 2023.g., i koji postupak nije okončan, to tužena stavlja prigovor dvostruke litispendencije. Također ističe se da ovom tužitelju nije prvi put da pokreće parnični postupak /identično 2017.g. P-1692/2017/, dok u međuvremenu traje i aktivan je sudski postupak za iste nekretnine. Tužena, suprotno tvrdnjama tužitelja ističe da su čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] isključivo u vlasništvu i posjedu tužene i prije nje njenih prednika, te sporne nekretnine ona osobno niti njezini pravni prednici nikada nisu prodali kako tužitelju tako ni njegovom predniku. Tužitelj nikada nije bio u posjedu navedenih nekretnina, niti bi isti polagao prava vlasništva. Ističe se da su sporne nekretnine u većem dijelu ograđene, te na jednom dijelu po dozvoli tužene koristi građevinska tvrtka za odlaganje građevinskog materijala kao i manipuliranjem građevinskim strojevima – kamioni, bageri i sl. Isto tako, nesporno je i vidljivo na terenu da sporne nekretnine nikada nisu bile dio proizvodno-poslovnog i skladišnog kompleksa „Pagplastika“ u stečaju – koji prostor je u cijelosti ograđen žičanom ogradom. Nadalje, iz Rješenja od 26.svibnja 2000.g. Hrvatski fond za privatizaciju, razvidno je koje nekretnine su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala, što zasigurno nisu sporne nekretnine, pa tako niti čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Što se tiče Zaključka od 31.08.2001.g., Hrvatskog fonda za privatizaciju ističe se da isti nema pravnu osnovu niti nikakvu snagu, budući se razlikuje od Rješenja odnosno Odluke o izmjenama temeljnog kapitala, sve prema podacima iz sudskog registra od 24. kolovoza 2001.g. /uvid u spis St-67/02 i odluka skupštine vjerovnika od 6.5.2005 i 23.05.2005.g..

3. Tužitelj se navode tuženice očitovao, ističući kako nije točno da se pred istim sudom vodi pojedinačni ispravni postupak pod posl. br: Z-2291/2016 od 5. veljače 2016. Istina je da je taj postupak tužitelj pokrenuo, ali dana 26. srpnja 2024. godine dostavio je sudu podnesak kojim povlači prijedlog u navedenom pojedinačnom ispravnom postupku. Stoga, nije osnovan prigovor tuženice o dvostrukoj litispendenciji. Nadalje, netočno je da su predmetne nekretnine u vlasništvu i posjedu tužene i njezinih prednika. Predmetne nekretnine vlasništvo su tužitelja, a prije njega iste su bile vlasništvo i posjed Pag Plastike te su bile dio proizvodno poslovnog kompleksa Pag Plastike. Da je tome tako proizlazi i iz Kupoprodajnog ugovora sklopljenog između tužitelja i Pag Plastike, ovjeren od strane javnog bilježnika Vere Marčina u Zadru, dana 21. rujna 2005. godine pod brojem OV-9069/05. Naime, u članku 2. točki 3. navedenog ugovora popisane su čestice koje su u mirnom posjedu stečajnog dužnika Pag Plastike i to od 1981. godine, odnosno popisane su nekretnine koje predstavljaju njegovo izvanknjižno vlasništvo, a između ostalog navode se i predmetne nekretnine. Također, ističe se da su u odnosu na predmetne nekretnine vođeni stečajni postupci, a tuženica nikad u tim postupcima nije poduzela bilo kakvu radnju niti je istakla da bi te nekretnine bile njezino vlasništvo. Predmetne nekretnine dio su proizvodnog pogona Pag Plastike i to od njezinog osnivanja pa sve do privatizacije. Iste su korištene isključivo od strane Pag Plastike i njezinih djelatnika tijekom 26 godina koliko se odvijala tadašnje proizvodnja. Nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora tužitelj je odmah stupio u posjed svih nekretnina koje su nekad činile kompleks Pag plastike pa tako i predmetnih nekretnina. Što se tiče odlaganja građevinskog materijala na predmetne nekretnine radi se o neovlaštenom odlaganju za koje građevinska tvrtka nema nikakve dozvole, a tužitelj je takvo stanje zatekao po dolasku iz SAD-a te ostao neugodno iznenađen zatečenim stanjem. Nadalje, nije točan navod tuženice da Rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju od 26. svibnja 2000. godine nisu obuhvaćene predmetne nekretnine pa tako ni čest 13133/1 k. o. [katastarska općina]. U navedenom rješenju u procjeni vrijednosti društvenog kapitala navedena je čest. 13133 površine 21.782 m2. Čest. 13133/1 nije niti mogla biti navedena jer je ista nastala parcelacijom od matične čest. 13133 i to 2001. godine, odnosno nakon donošenja navedenog rješenja. Znači suprotno navodima tuženice predmetne nekretnine obuhvaćene su navedenim rješenjem jer su iste bile dio čest. 13133 k. o. [katastarska općina]. Također, iz dostavljene povijesti posjeda jasno je da je predmetna čest. 513/2 dio čest. 13133/1 k. o. [katastarska općina], a isto proizlazi i iz službene identifikacije čestica izdane od strane Odjela za katastar nekretnina Pag, klasa: 930- 04/24-04/301, urbroj: 541-24-03/3-24-2, od 12. prosinca 2024. godine. Znači čest. 513/2 k. o. [katastarska općina] stare izmjere odgovara u cijelosti je dio nekretnini oznake čest. 13133/1 k. o. [katastarska općina] izmjere, a na kojoj nekretnini je u katastarskom operatu kao posjednik upisan prednik tužitelja Pag plastika. Slijedom svega navedenog, razvidno je da su predmetne nekretnine unutar kompleksa [adresa] plastike te da tuženica nema nikakvih prava na istima, već su predmetne nekretnine u posjedu i vlasništvu tužitelja za cijelo od izvršene kupoprodaje. Iz dostavljene povijesti posjeda razvidno je da predmetna čest. 518 k. o. [katastarska općina] odgovara nekretnini u novoj izmjeri označenoj kao čest. 13133 k. o. [katastarska općina] na kojoj je kao posjednik bio evidentira prednik tužitelja Pag plastika. Tek 2015. godine tuženica, bez saznanja tužitelja, provodi parcelaciju na način da je od čest. 13133 k. o. [katastarska općina] nastala čest. 13133/10 k. o. [katastarska općina]. Kako je tužitelj već isticao u Rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju od 26. svibnja 2000. godine navedena je nekretnina oznake čest. 13133 k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina prema dostavljenoj povijesti obuhvaća i predmetnu čest. 518 k. o. [katastarska općina]. Slijedom svega navedenog, razvidno je da su predmetne nekretnine unutar kompleksa [adresa] plastike te da tuženica nema nikakvih prava na istima, već su predmetne nekretnine u posjedu i vlasništvu tužitelja za cijelo od izvršene kupoprodaje, a prije toga iste su bile u posjedu i vlasništvu njegovog prednika Pag plastike. Prednik tužitelja Pag plastika kao posjednik na predmetnim nekretninama upisao se u postupku nove izmjere za k. o. [katastarska općina]. Taj postupak se provodio tako da je geodetska uprava s posjednicima na licu mjesta označila njihove posjede. Potom su stranke pozivane i da izjave prigovore na novi katastarski plan i upisane posjednike. Znači niti tuženica niti njezini prednici u postupku nove izmjere nisu pristupili na lice mjesta i označili kao njihov posjed k. č. [katastarska čestica] koja prema dostavljenoj identifikaciji obuhvaćaju predmetne nekretnine, a niti su podnijeli prigovor na upis prednika tužitelja. To sve iz razloga što su njome raspolagali u korist Pag plastike te su znali da nemaju nikakvih prava na istima. Nadalje, predmetne nekretnine s oznakom nove izmjere obuhvaćene su rješenjem i zaključkom Hrvatskog fonda za privatizaciju, a ovim putem dostavlja se očitovanje Centra za restrukturiranje i prodaju, klasa: 990-01/235-04/2, urbroj: 360-04-02/05-2025-2, od 16. siječnja 2025. godine, a kojim očitovanjem se potvrđuje da dostavljeno rješenje i zaključak javne isprave kojima izdavatelj potvrđuje činjenice o kojima vodi službenu evidenciju, donosno činjenice dokumentirane u spisu provedbe pretvorbe.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem dokumentacije koja prileži ovom spisu i to: posjedovni list za predmetne čestice (l.s.4-5), izvod iz katastarskoga plana(l.s.6), zk izvadak za predmetne čestice (l.s.7-8), Kupoprodajni ugovor zaključen između tužitelja i Pag Plastike, ovjeren od strane javnog bilježnika Vere Marčina u Zadru, dana 21. rujna 2005. godine pod brojem OV-9069/05 (l.s.9-12), Rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju od 26. svibnja 2000. godine klasa: UP/I-943- 01/00-02/21, urbroj: 563-03-0201/02-2000-3 (l.s.14-15), uvjerenje o identifikaciju predmetnih čestica (l.s.16-17), zaključak Hrvatskog fonda za privatizaciju od 31.8.2001. (l.s.18-19), povijesni zk izvadak za predmetne čestice (l.s.30-31), identifikacija predmetnih čestica ( l.s.43-449), povijest promjena za predmetne čestice (l.s.47), povijest promjena za predmetne čestice (l.s.50-51), dopis Centra za restrukturiranje i prodaju od 16.1.2025. (l.s.59), rješenje ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i stambeno-komunalne djelatnosti, Uprave za geodetske i katastarske poslove od 27.12.1991, (l.s.60-61), zatim je izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika, te saslušao stranke(l.s.77-81), pročitao nalaz i mišljenje vještaka geodeta i pregledao skicu lica mjesta s fotodokumentacijom sudskog očevida (l.s.104-114), saslušao svjedoke NH, AH, VH, IH, SH i GH (l.s.116-1120, 126-130, 137-139), pregledao dopunu skice sudskog očevida(l.s.148), pribavio ovosudne spise posl.br. Z-2291/16, P-1692/17, te spis Trgovačkog suda u Zadru broj St-67/02.

5. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

7. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja da se utvrdi kako je stekao valjani pravni osnov za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za cijelo, pa je slijedom toga ovlašten nakon pravomoćnosti ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na opisanoj nekretnini na svoje ime i u svoju vlasnost.

8. U konkretnom slučaju među strankama nije sporan identitet predmeta spora kako je isti prikazan na skici lica mjesta koja prileži spisu, pri čemu je izgled lica mjesta utvrđen prilikom očevida uz sudjelovanje vještaka mjernika na kojem je ujedno utvrđeno da čest. zem. [katastarska čestica] sare izmjere u naravi predstavlja zemljište jednim dijelom prekriveno razbacanim krupnim materijalom i otpadom, dok zapadni dio predstavlja u naravi pašnjak, te da čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere u naravi predstavlja zemljište obraslo visokim raslinjem-trstikom, nalazi se većinom unutar obuhvata ograđenog žičanom ogradom i betonskim stupovima, kao što je to razvidno i iz fotodokumentacije sudskog očevida.

9. Nadalje nije sporno, a slijedi iz isprava u spisu, da je na čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasnica upisana ovdje tuženica za cijelo, dok je kao posjednik u posjedovnom listu broj 2814 k. o. [katastarska općina] na čestici nove izmjere br. 13133/1 k. o. [katastarska općina] evidentiran prednik tužitelj Pag Plastika d.o.o.

10. Sporno je da li tužitelj ima valjani pravni osnov za uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama, odnosno da li su iste bile obuhvaćene u stečajnom postupku koji se vodio pred Trgovačkim sudom u zadru pod. posl.br. St-67/02.

11. Iz provedenog postupka, a temeljem izvedenih dokaza isčitavanjem priloženih isprava i provedenog geodetskog vještačenja, rezultate kojeg tuženik nije osporio, sud nalazi i cijeni utvrđenim da:

- je tužitelj (njegov pravni prednik) predmetne nekretnine stekao unosom istih u temeljni kapital prilikom pretvorbe društvenog vlasništva temeljem rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 26. svibnja 2000. godine klasa: UP/I-943-01/00-02/21, urbroj: 563-03-0201/02-2000-3, te Zaključka Hrvatskog fonda za privatizaciju od 31.8.2001.,

- da su u trenutku donošenja predmetnog rješenja predmetne čestice nosile oznake koje je tužitelj naznačio u historijatu svoje tužbe.

12. Prema sadržaju povijesti posjedovanja proizlazi kako kat. čest. [katastarska čestica]/10k.o [adresa] odgovora čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da su od I. revizije posjedovnog stanja 1956. se dio k. č. [katastarska čestica] vodila kao oranica sa površinom 1615 m2 u posjedu ĆH, godine 1966. dio od 300 m2 prelazi u posjed RH. Luke, dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vodila se kao oranica površine 1076 m2 u posjedu RH ud. Luke, godine 1983 u dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisuju se ZH p. FHĐ, MH p. FHĐ, ČH p. FHĐ, godine 1985. cijeli dio prelazi u posjed HH. Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i stambeno – komunalne djelatnosti, Uprave za geodetske poslove za dio k. o. [katastarska općina] Kl: 932-07/91- 01/126 od 27. prosinca 1991, a koji je na snazi od 1. siječnja 1992, dotadašnji katastarski operat sa stavlja van snage, a između ostalih čestica i od navedene kat. čestice se formira k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se vodi kao otvoreno skladište površine 21782 m2 te se upisuje u posjed Društveno vlasništvo, korisnik R.O: [adresa]-plastika , godine 2015. prijavnim listom KL:932-07/201-02/140 k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se cijepa i nastaje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja odgovara čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine 2584 m2, te se posjed vodi na BH.

13. Iz kupoprodajnog ugovora od 21. rujna 2005. zaključenog između Pagplastika d.d. u stečaju, zastupano po stečajnom upravitelju GH kao prodavatelju i FH kao kupca proizlazi da su predmet kupoprodaje i predmetne čestice, kao izvanknjižno vlasništvo prodavatelja.

14. Iz zaključak Hrvatskog fonda za privatizaciju od 31.8.2001. Klasa: UP/I-943- 01/00-02/21 proizlazi kako se u dispozitivu Rješenja ovog fonda Klasa: UP/I-943- 01/00-02/21, urbroj: 563-03-0201/02-2000-3 od 26.5.2000., o iskazu nekretnina procijenjenih u postupku pretvorbe društvenog poduzeća Pagplastika s.p.o. [adresa], ispravlja greška te se u iskazu o nekretninama koje su procijenjene u postupku pretvorbe navodi i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

15. Iz uvjerenja o identifikaciju predmetnih čestica proizlazi da predmetne nekretnine odgovaraju katastarskoj čestici nove izmjere br. 13133/1 k. o. [katastarska općina].

16. U odnosu na prigovor dvostruke litispendencije, uvidom u ovosudni spis poslovni broj Z- 2291/2016 utvrđeno je kako je navedeni postupak pokrenut po prijedlog za pojedinačni ispravni postupak radi ispravka zk stanja u odnosu i na predmetne čestice, te da je podneskom od 26.srpnja.2024. predlagatelj, ovdje tužitelj povukao prijedlog. Kako je tužba u ovom postupku podnesena 26. srpnja 2024., navedeni prigovor smatra se neosnovanim.

17. Iz nalaza i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića od 9. svibnja 2025. proizlazi kako sporna nekretnina predstavlja čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere u površini od 2584 m2 koja odgovara cijeloj kat. Čest. zemlje [katastarska čestica] nove izmjere u površini 2854 m2 k. o. [katastarska općina]. Kat.čest,13133/10 nova izmjera formirana je geodetskim elaboratom broj GE39/2015 na skici sudskog očevida obojano žutom bojom. Kat. čestica [katastarska čestica] satre izmjere na dan zaključenja kupoprodajnog ugovora 21.9.2005 odgovara dijelu kat. čestice [katastarska čestica] nova izmjera k. o. [katastarska općina]. Nadalje, sporna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] stara izmjera u površini 166 m2 koja odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] nova izmjera za k. o. [katastarska općina] koja na dan izrade elaborata, kao i na dan zaključenja kupoprodajnog ugovora 21.9.2005 odgovarala je dijelu kat. čest. [katastarska čestica] nova iz mjera , na skici sudskog očevida obojana plavom bojom. Iz dopune skice sudskog očevida od 20.11.2025. proizlazi da se iste nalaze unutar obuhvata [adresa] plastike koji je s dvije strane bio omeđen cestama (s jedne strane Ulicom braće Fabijanića - čest. 61167 k. o. [katastarska općina] izmjere, a s druge strane asfaltni put na skici označen kao čest. 8491 k. o. [katastarska općina] stare izmjere koji odgovara čest. 15301 k. o. [katastarska općina] izmjere) te sve protezao do velikog nogometnog igrališta, uključujući to igralište koje je [adresa] plastike i izgradila, odnosno sve do javne ceste na skici označene kao čest. 8492/1 k. o. [katastarska općina].

18. Osim uvida u isprave i dokumentaciju u spisu u ovoj pravnoj stvari izveden je dokaz saslušanjem svjedoka NH, AH, VH, IH, SH i GH, kao i stranaka.

19. Ocjenjujući iskaze saslušanih svjedoka ovaj sud nalazi da su činjenične navode tužitelja potvrdili svjedoci NH, AH, EH, te GH.

20. Tako je svjedok NH iskazao da je iz Vlašića i dolazio je u [adresa] i čuo da je [adresa] plastika uzeo čestice od jedne ceste do druge i igralište. Zna što je [adresa] plastika držao, ali ne zna gdje se nalaze predmetne čestice, otprilike bi možda mogao pogoditi. Ne zna točno tko je koristio predmetne čestice, ali je čuo da mu je jedan F rekao da mu je FH dozvolio da čuva ovce. Ne zna da bi netko drugi koristio te čestice. FH mu je rekao da je te čestice kupio od Pag plastike kada je išla u stečaj. Navodi da mu je FH rekao da kada bude išao u [adresa] da pogleda te čestice i on je to radio kao i da je držao kamione u tom dvorištu. Kada spominje čestice misli na čestice od ceste do ceste i dole do igrališta, i igralište. Ne zna točno koja je osoba čuvala ovce, ne zna da li je to ĐH ali da čovjeka vidi bi se sjetio. Poznaje JH i DH i nakon što je FH kupio kompleks nije nikoga viđao u tom kompleksu pa ni njih. Navodi da čovjeka koji je čuvao ovce viđao i ovce viđao oko dvorišta gdje su držali kamione jer je polje oko toga. Ne zna da li je cijelo to imanje koje je FH kupio bilo omeđeno. Navodi da su on i gospodin FH poznanici , da su im neke šukunbabe rodbina te da mu se zato obratio i da na [adresa] zna njegovu obitelj. Kada je gospodin FH kupio taj kompleks misli da igralište tada nije bilo izgrađeno. Prije mirovine njegovo zadnje radno mjesto je bilo u njegovoj firmi i nije nikada bio djelatnik Pag plastike. Nije nikada čuo da bi pok. JH u blizini imao svoju nekretninu.

21. Svjedok AH je iskazao kako zna da je [adresa] plastika od kojeg je FH kupio čestice imao veći broj čestica, cijeli kompleks, a to zna jer je radio u katastru u [adresa]. Kompleks se pretezao iznad tvornice u pravcu Zadru do ceste pa sve dolje do igrališta. Kompleks je omeđen sa dvije strane cestom i to s jedne strane je cesta koja je asfaltirana i to je siguran da je međa dok je s druge strane put za koji nije siguran da je međa i koji je sada na terenu te se proteže sve čini mi se do igrališta odnosno blizu igrališta. FH je predmetne čestice stekao kupoprodajnim ugovorom od Hrvatskog fonda za privatizaciju prije cca 15-ak godina. Koliko je njemu poznato nitko drugi nije koristio te čestice. Također dodaje da je u starim katastarskim planovima iz Austro – ugarske u mjerilu 1:2904 vidljivo kako su rubne međe [adresa] plastike podebljane čini mu se olovkom. Svjedok dodaje kako misli da ukoliko su u kupoprodajnom ugovoru navedene predmetne čestice pretpostavlja da su vlasništvo tužitelja. Navodi da mu je JH poznat , misli da je pokojni a što se tiče prava na polaganju na nekretninama to mu nije poznato. Kada je bila nova izmjera 1989. zakon nalaže svima i svi su bili dužni da obilježe svoje parcele. Također dodaje da u sudu egzistiraju stari brojevi još od Austro-ugarske te da novi brojevi još nisu zaživjeli. Nema saznanja da bi gospodindin FH imao problema s određenim privatnim osobama vezano za ove čestice. Navodi kako je katastarski plan postojao prije nego je on počeo raditi u katastru u Pagu 1989./1990. te da nije bio na terenu odnosno na predmetnoj čestici.

22. Svjedok EH u svom iskazu je naveo kako je tužitelj bio njegova stranka dugi niz godina i zastupao ga je u postupcima utvrđenja prava vlasništva. On je kao odvjetnik zastupao društvo Pag plastika u vrijeme kada je direktor bio CH, gospodin JH i VH, ne sjeća se imena i to upravo za upis prava vlasništva za društvo za nekretnine na kojima je izgrađen pogon tvornice Pag plastika s industrijskim dvorištem, skladišta i okolišem koji je pripadao jedinstvenoj cjelini. Sjeća se da je komunicirao s gđom PH koja je radila u računovodstvu Pag plastike, a u odnosu na isplate kupljenih čestica odnosno svu dokumentaciju koja se odnosila na stjecanje čestica u vlasništvu Pag plastike te da je ona rekla da sve čestice na kojima je u katastru upisan Pag plastika su vlasništvo Pag plastike te da su raniji vlasnici isplaćeni ili da su dobili zamjenske nekretnine od općine [adresa]. On je kao odvjetnik zastupao Pag plastiku i riješio je vlasništvo za Pag plastiku na mnogim česticama, misli da ih je bilo oko 50-ak, ali nije uspio riješiti par koji su ostali sporni. Ne zna da li su predmetne čestice u tim spornim česticama. Njega je tužitelj kontaktirao i zamolio da li mu može riješiti vlasništvo čestica koje je on kupio od Pag plastike na što mu je on rekao da ugovor koji ima je neprovediv ukoliko nije upisana [adresa] plastika u stečaju na predmetnim česticama. On je veliki broj čestica riješio strankama putem PIP a samo ih je nekoliko ostalo sporno te su iste u postupku. Ne zna da li su od tih spornih predmetne čestice. Gospodin FH živi u [adresa] i dolazi jednom do dva puta godišnje te mu je pretprošli put kada je došao rekao da mu je netko micao žičane ograde i odlagao otpad. On ga je pitao da li je to maknuo, rekao mu je da je, te ga je uputio da bi mogao pokrenuti tužbu zbog smetanja posjeda ako sam ne makne na što mu je on rekao da ne zna koga bi tužio jer ne zna tko to radi. Ne zna da li se to odnosi na ove predmetne čestice ali zna da mu je spominjao VH koji je maloprije to svjedočio i rekao da možda i on odlaže taj otpad na tu česticu. Zna da tužitelj sve ove godine to drži u svom vlasništvu i posjedu jer smatra da je vlasnik istih jer je iste kupio od Pag plastike u stečaju te mu je sam stečajni upravitelj rekao da je to njegovo. Zna da se taj kompleks protezao sve dole do ceste uključujući i nogometno igralište koje je uredio grad [adresa] nedavno. Navodi da je u vrijeme kada je sređivao vlasništvo Pag plastike uglavnom raspolagao s ugovorima o kupoprodaji zaključenim s Pag plastikom te ugovor o zamjeni nekretnina bilješke rukom pisane od gđe VH u kojima je bilo navedeno koliko je bilo isplaćeno nekima od prijašnjih vlasnika. U to vrijeme je na snazi već bila nova katastarska izmjera te da je katastar i tada izgledao kao danas uz jednu dozu rezerve odnosno ne može sa sigurnošću tvrditi. Zna da je Pag plastika kao dioničko društvo prodala dio koji je bio skladište na temelju podataka iz Katastra. Kada je dolazio tamo to je bila sredina 90-ih, zna da je Pag plastika radila punom parom i da je sve bilo zatrpano cijevima odnosno one su se nalazile svugdje odnosno sve do ceste. Sjeća se s nekih očevida da su postojali neki betonski stupovi i ograde na terenu ali ne zna da li su i sada. Navodi da kako je u vrijeme dok je rješavao papire za [adresa] plastiku imao uvida u stare austro-ugarske mape odnosno to je bio stari z. k. upis, izgleda kao mreža. Ne postoji nikakva službeni ucrt [adresa] plastike u katastru nego kada je on sređivao pojedine čestice je on obilježavao na toj staroj mapi. Poznat mu je AH, on je bio djelatnik katastra i bio je puno puta u katastru zbog Pag plastike. On je kod njega dolazio sa zahtjevima vezano za sređivanje vlasništva Pag plastike. Navodi da se ne može sjetiti da je bilo spornih situacija, možda 4-5 u odnosu na čestice na kojima je [adresa] plastika evidentirana kao posjednik. Navodi kako je na [adresa] počeo raditi kao odvjetnik 1992. a prije toga je na sudu radio vježbenik te s obzirom na nesređeno stanje u zemljišniku, ljudi su smatrali da je onaj tko je upisan u katastru kao posjednik stvarni vlasnik čestice.

23. Svjedok GH u svom iskazu, te nakon štio mu je pokazana skica sudskog očevida navodi da su mu poznate predmetne čestice, da je kao stečajni upravitelj Pag plastike d.d. u stečaju naručio geodetski elaborat i poduzimao sve radnje sukladno skupštini vjerovnika. Zna da je bilo nekoliko neuspješnih prodaja čestica i da su iste na kraju prodane gospodinu FH koji je naš državljanin, ali je tada živio u [adresa]. To je prodavano u stečajnom postupku po stečajnom zakonu, prodaja je izvršena prikupljanjem najpovoljnije ponude i najpovoljnija ponuda je bila od gospodina FH, moguće da je bila i jedina, ne sjećam se, ali je prihvaćena kao valjana i sklopljen je kupoprodajni ugovor. Sjeća se da su predmet kupoprodaje bile više čestica stečajnog dužnika od kojih su neke bile u knjižnom vlasništvu stečajnog dužnika, a neke u izvanknjižnom vlasništvu i misli da je tako i ugovor sklopljen. Ne sjeća se da li su predmetne čestice bile u knjižnom ili izvanknjižnom vlasništvu. Misli da su sve čestice koje su bile obuhvaćene geodetskim elaboratom, a koje su predstavljale stečajnu masu stečajnog dužnika prodane. Da bi se to točno utvrdilo trebalo bi se izvršiti uvid u odluku skupštine vjerovnika o prodaji, u geodetski elaborat mislim da ga je radio ACES i u sam kupoprodajni ugovor. Čestice bi se morale nalaziti i u odluci skupštine vjerovnika i kupoprodajnom ugovoru, te nije moguće da se nalaze u kupoprodajnom ugovoru ukoliko nisu u odluci skupštine vjerovnika, ukoliko se ne bi nalazile moralo bi se raditi o nekoj grešci. Na što mu nitko do danas nije ukazao da se radilo o nekakvoj grešci. navodi da se sjeća što je bilo u posjedu Pag plastike, da je nešto bilo ograđeno, a nešto neograđeno, odložen materijal, nepokošena trava odnosno dosta neuredno te bez geodetskog elaborat nije bilo moguće utvrditi što se sve nalazi u posjedu stečajnog dužnika. Kada se radio geodetski elaborat utvrđivalo se stvarno stanje na terenu u odnosu na posjed. Nakon što mu je pokazana skicu sudskog očevid navodi kako ne može točno reći koje su predmetne čestice jer mu ni djelatnici stečajnog dužnika nisu mogli sa sigurnošću pokazati koje bi čestice ušle u stečajnu masu te je to bilo tek moguće po izradi geodetskog elaborata. Svjedok navodi kako nije siguran da li je u vrijeme stečajnog postupka postojala betonara, misli da je ali ne može sa sigurnošću tvrditi. Također navodi da ne bi mogao sa sigurnošću pokazati na terenu o kojim se česticama radi jer je prošlo previše godina.

24. Analizirajući iskaze saslušanih svjedoka i dovodeći ih u vezu s ostalim izvedenim dokazima u ovoj pravnoj stvari sukladno odredbi čl. 8. ZPP, ovaj sud poklanja vjeru iskazima svjedoka NH, AH, EH i GH, nalazeći ih uvjerljivima, logičnima i međusobno u odlučnim dijelovima suglasnima. Nasuprot tome, ne poklanja se vjera svjedocima IH i VH, budući da isti nemaju neposrednog saznanja o predmetu.

25. Tako svjedok IH u svom iskazu navodi kako mu je majka uvijek govorila da je čestica do njihove vlasništvo JH. Njegova žena se zove B. Znao ih je viđati na toj parceli i oni su se kao djeca igrali na tim parcelama. Nije na tim parcelama viđao FH. Navodi kako zna da je njegovu zemlju i zemlju od Kurilića koristio VH jer on ima bagere i tu je ostavljao kamione, prikolice i zemlju odnosno iskop. I sada su tamo brodovi, bio je brod. On to koristi u dogovoru sa njim i njegovom sestrom za njegovu parcelu. A koliko zna koristi i ovu do njega. Ne zna kako je Pag plastika stekla te nekretnine. Zna da ima puno parcela, ali ne zna točno koje su to parcele, zna samo za ovu svoju i susjednu. Poznavao je JH i ženu mu, ne zna da li je na njoj nešto radio jer je on bio mali. Kada su bili mali i kada su se kako djeca igrali na tim parcelama ne zna da li je on to obrađivao. Ne zna da li su njegovi prednici sudjelovali u novoj izmjeri k. o [katastarska općina] 1989. Ne zna da li je obitelj BH sudjelovala u izmjeri.

26. Svjedok VH navodi kako ne zna kako je FH stekao predmetnu česticu, mislim da je do uvijek bila od BH odnosno JH. Kada se prodavalo zemljište Pag plastike da je bilo tri ponuđača, prvi je bio jedan N, on je bio drugi a treći je bio FH, te da misli da nikada nisu riješeni vlasničko pravni odnosi, čak ni gore kod hale i misli da nisu ni danas. Koliko je njemu poznato ovo zemljište se nije prodavalo i nije bilo u procjeni. Navodi kako ne zna i kako se ne razumije u pravna pitanja te ne zna da li je [adresa] plastika bio upisan u katastru ili u novoj izmjeri. Ne zna kako je Pag plastika stekla nekretnine, ne zna da li je kupovala od A nekretnine. U odnosu na česticu 513/2 navodi kako ne zna točno gdje je ta čestica.

27. Tuženica u konkretnom slučaju svoje protivljenje tužbenom zahtjevu, temelji na tvrdnji da je ona na ovoj nekretnini upisana kao vlasnik u zemljišnim knjigama, te da su predmetne nekretnine isključivo u vlasništvu i posjedu tužene i prije nje njezinih prednika.

28. Stoga je ovdje navesti da je točno da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta, a zemljišne knjige, zemljišnoknjižni izvaci i sl. uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava (čl.

8. st. 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama - „Narodne novineˮ, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje u tekstu: ZZK), pa je u ovoj pravnoj stvari teret dokaza da upis u zemljišnoj knjizi nije istinit, bio na tužitelju, a što je isti, po ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju dokazao.

29. Navedeno stoga što je, prema pravnom shvaćanju i ocjeni ovog suda tužitelj (njegov pravni prednik), dakle nesporno predmetne nekretnine stekao unosom istih u temeljni kapital prilikom pretvorbe društvenog vlasništva temeljem navedenog rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, a imajući u vidu kontekst činjenice da su se predmetne nekretnine nalazile u režimu društvenog vlasništva. Nadalje, u situaciji kao što je konkretna kada je Hrvatski fond za privatizaciju izdao rješenje prema kojem su predmetne nekretnine procijenjene u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe prednika tužitelja, ovaj sud je mišljenja da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

30. Kako to proizlazi iz provedenog geodetskog vještačenja riječ je dakle o nekretninama koje su se kao takove (nesporno) nalazile u izvanknjižnom vlasništvu, odnosno u poštenom, istinitom i zakonitom posjedu (pravnog prednika) tužitelja.

31. Temeljem čl. 166. st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014., 81/15., onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svog stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju. Predmnijevani vlasnik treba, umjesto dokazivanja vlasništva, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnijeva njegovo vlasništvo (st. 4.) što je tužitelj s uspjehom učinio, a tuženik nije niti ponudio dokaze za suprotno. Nadalje, navedenim vještačenjem utvrđeno je da su predmetne nekretnine na dan zaključenja Kupoprodajnog ugovora odgovarale dijelu čest. 13133/1 k. o. [katastarska općina] izmjere, a koja nekretnina je obuhvaćena rješenjem i zaključkom Hrvatskog fonda za privatizaciju. Iz dopune skice je vidljiv točan položaj predmetnih nekretnina i to da se iste nalaze unutar obuhvata [adresa] plastike koji je s dvije strane bio omeđen cestama, te sve protezao do velikog nogometnog igrališta, uključujući to igralište koje je [adresa] plastike i izgradila, odnosno sve do javne ceste na skici označene kao čest. 8492/1 k. o. [katastarska općina].

32. Člankom 390.a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) propisano je da je trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenog vlasništva, vlasnik nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile: - društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća i - koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i - čije je vrijednost procijenjena u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva; a nadležno tijelo za donošenje rješenja kojim se utvrđuju nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala u smislu čl. 42. Zakona o privatizaciji ("Narodne novine" broj 21/96, 16/98, 71/97, 73/00 - dalje: ZP), je Hrvatski fond za privatizaciju iz čijeg rješenja proizlazi da je u postupku pretvorbe društvenog poduzeća prednika tužitelja, a temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća ("Narodne novine" broj 19/91, 26/91, 45/92, 83/92, 84/92, 18/93, 94/93, 2/94, 9/95, 42/95, 21/96, 118/99, 99/03), predmetne nekretnine procijenjene u vrijednost društvenog kapitala tužitelja.

33. U smislu odredbe članka 2. stavka 1. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća ("Narodne novine" broj 19/91, 26/91, 83/92, 18/93, 94/93, 2/94, 9/95, 42/95, 99/03, dalje: Zakon o pretvorbi) društveni kapital je razlika između vrijednosti sredstava (ukupne aktive) poduzeća i vrijednosti obveza poduzeća, uključujući obveze prema pravnim i fizičkim osobama na temelju njihovih trajnih uloga u poduzeće, kao nadležnom za davanje suglasnosti i donošenje rješenja kojim se utvrđuju nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala u smislu spomenute odredbe članka 42. Zakona o privatizaciji.

34. Postupak pretvorbe počinje donošenjem odluke o pretvorbi koju u smislu članka 10. tog Zakona donosi organ upravljanja poduzeća, a koja se s prilozima (između ostaloga i podacima o pravu korištenja nekretnina) dostavlja Fondu za privatizaciju.

35. Obzirom da su predmetne nekretnine, koje odgovaraju katastarskoj čestici nove izmjere br. 13133/1 k. o. [katastarska općina] procijenjene u postupku privatizacije, po ocjeni ovoga suda tužitelj je dokazao da su predmetne nekretnine u trenutku kada ih je kupovao od prodavatelja Pagplastika d.d. u stečaju bile vlasništvo prodavatelja, koji je pravni slijednik društvenog poduzeća Pagplastika s p.o. [adresa]

36. Prema odredbi čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV), propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

37. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću predstavlja originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona posjedovanjem određene stvari kroz zakonom određeno vrijeme i pod uvjetom da takav posjed ima određenu kakvoću.

38. Dakle, u konkretnom slučaju iz izvedenih dokaza slijedi da je tužitelj dokazao neprekinuti valjani pravni slijed načina stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama, te da je s uspjehom oborio predmnjevu upisa prava vlasništva tuženice, pa je, temeljem citiranih odredbi, valjalo prihvatiti postavljeni tužbeni zahtjev i odlučiti kao pod toč. I. i II. izreke ove presude.

39. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

40. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, a u skladu s Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23. i 107/25. dalje Tarifa) a prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva. Tako je tužitelju zastupanom po punomoćniku iz reda odvjetnika priznat kao osnovan trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 Eura, sastav podneska od 31.5.2024. i 29.11.2024., 18.3.2025, 10.7.2025., svaki u iznosu od 50,00 eura, sastav podneska od 18.12.2024., 20.12.2024., 13.3.2025., 24.6.2025., 3.12.2026.,2.2.2026.,svaki u iznosu od 200,00 Eura, zastupanje na ročištu od 17.3.2025., 11.6.2025., 1.7.2025., 13.10.2025., 4.2.2026., 21.4.2026, svaki u iznosu od 200,00 Eura, zastupanje na očevidu od 10.4.2025. u iznosu od 200,00 Eura, a što iznosi 3.000,00 Eura, sve uvećano za PDV od 25 % u iznosu od 750,000 Eura, predujam za očevid u iznosu od 665,31 Euro, te sudske pristojbe na tužbu i presudu, svaki u iznosu od 26,55 Eura, što sveukupno iznosi 4.468,41 Eura.

Pag, 2. lipnja 2026.

Sudac

Iva Peričić Pejar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude. Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćnici,

2. Tuženici po punomoćnici.