REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Borelli 9, Zadar
Poslovni broj: Pp-161/2024-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sucu Teodori Projić-Škovrlj, uz sudjelovanje Anelle Mišolongin kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice BR (sada ER) , zbog djela prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne Novine" br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), a povodom optužnog prijedloga PU zadarske, Policijske postaje Zadar, u Klasi: 211- 07/24-5/836, Urbroj: 511-18-07-24-1 od 10. siječnja 2024., nakon provedenog postupka, dana 1. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 – dalje u tekstu: Prekršajni zakon)
Okrivljenica: BR (sada ER) OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. B i E, rođena **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, VŠS, odgajateljica predškolske djece, zaposlena, rastavljena, majka dvoje djece, prekršajno nekažnjavana,
k r i v a j e
što je dana 9. siječnja 2024. (utorak) oko 19,00 sati u [adresa], u stanu, počinila psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje kćeri BRŽ (rođ. 2005.) na način da ju je verbalno napala odnosno vrijeđala raznim pogrdnim riječima: "nesposobna si, balavice, stoko glupa, idi od mene ako ti ne paše, ne moraš živjeti sa mnom" i slično, te je potom uhvatila FR za lijevu ruku, a kad joj je UR u više navrata rekla da je pusti, to je i učinila, čime je prestalo daljnje nasilje u obitelji, te je ovakvim svojim ponašanjem kod svoje kćeri BRŽ prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti,
dakle, počinila je psihičko nasilje u obitelji prema svojoj kćeri,
II. čime je okrivljena BR počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
III. Temeljem cit. propisa okrivljenica se
o s u đ u j e
na novčanu kaznu u iznosu od 300,00 € (tristo eura),
s time da se okrivljenici temeljem čl. 40. st. 1. Prekršajnog zakona u izrečenu kaznu uračunava vrijeme zadržavanja provedeno po djelatnicima PP Zadar, temeljem Izvješća o uhićenju, i to nadnevka 9. siječnja 2024. u 23,00 sati do 10. siječnja 2024. u 09,50 sati koje se računa kao dva dana zadržavanja, a računajući jedan dan zadržavanja kao 39,82 € (trideset i devet eura i osamdeset i dva centa) novčane kazne (čl. 40. st. 2. Prekršajnog zakona), tako da je okrivljenici ostalo za platiti još 220,36€ ( dvjesto dvadeset eura i trideset i šest centi).
IV. Okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 60 dana po pravomoćnosti presude u korist Republike Hrvatske, na račun Državnog proračuna RH.
V. Temeljem odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona a u svezi primjene čl. 3. st. 2. istog Zakona, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine naprijed izrečene novčane kazne u roku od 60 dana po pravomoćnosti ove presude.
VI. Temeljem odredbe čl. 138. i čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 € (dvadeset eura), u korist Republike Hrvatske, na račun Državnog proračuna RH u roku od 60 dana po pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
1. Policijska uprava, Policijska postaja Zadar, u Klasi: 211-07/24-5/836, Urbroj: 511-18-07-24-1 od 10. siječnja 2024., podnijela je ovom sudu optužni prijedlog protiv okrivljenice, a zbog djela prekršaja opisanog u pravorijeku.
2. Okrivljenica BR navodi kako se ne smatra krivom za prekršaj za koji se tereti. U svojoj obrani, u bitnom navodi kako je UR njena kći i njihov odnos je narušen. Ona je njen, tada suprug RR ne stanuju zajedno. Ona živi s kćerima BRŽ i IR. Starija kćer UR je pod utjecajem oca i njegovih roditelja. Tako kad se vrati od bake i dide zna je nazivati pogrdnim riječima kao npr. da je "Kurvetina", na što ona ne reagiram. Toga dana su njih dvije normalno razgovarale, a nakon čega je došlo do rasprave zbog njezinog neprimjerenog ponašanja. Namjeravala je BRŽ objasniti da baka i djed manipuliraju s njom. UR je digla ton na nju, kao i ona na nju, i u jednom trenutku joj je rekla da je "koza neodgojena". Poriče da bi joj upućivala ove pogrdne riječi koje se navode u optužnom prijedlogu. Nije točno da je fizički nasrnula na svoju kćer već je ona digla ruku na nju, a ona je njenu ruku spustila. Navodi i kako ju je BRŽ već jednom prijavila policiji radi nasilja u obitelji, a sutradan joj je rekla da su je ucijenili baka i djed s očeve strane i ona se rasplakala, a ona joj nije ništa prigovorila. Ovaj događaj je trajao svega par minuta, a s obzirom da je FR trebala voziti negdje u grad, ona je demonstrativno izašla iz kuće i otišla na neki sastanak Udruge u koju je učlanjena. BRŽ joj uvijek kaže gdje ide, ali nije htjela da je vozi te prigode jer su se posvađale. Tada je u kući bila i mlađa kći IR, međutim ne zna je li ona bila prisutna cijelo vrijeme dok je trajala ta rasprava s obzirom da su BRŽ i ona sjedile za kuhinjskim stolom, a IR je povremeno ulazila i izlazila iz te prostorije.
U međuvremenu BRŽ se odselila, ne žive više skupa i nisu ni u kakvom kontaktu.
3. Saslušana je tijekom postupka i ERŽ, kći okrivljenice koja navodi kako su u to vrijeme ona i sestra živjele s majkom u istom domaćinstvu. Ove prigode došlo je do svađe između nje i majke, odnosno konflikt koji je trajao mjesecima. Do ove svađe je došlo zato što je majka mjesecima rušila ugled oca i cijele obitelji. Majka ju je ove prigode vrijeđala pogrdnim riječima da je "glupa, nesposobna, krava" i izbacila je iz stana. U jednom trenutku je digla i ruku na nju, ali je nije udarila, samo je krenula s rukom kao da bi je udarila. Nakon ovog događaja ona više ne živi s majkom i nisu u kontaktu. Ovaj događaj ju je emocionalno iscrpio bila je umorna, razorena od istog. Majka je te prigode inicirala konflikt sa svojim uvredama, a ona se nastojala distancirati. Bile su same u kuhinji, a majka je započela svađu, ona joj nije uzvratila nikakve pogrdne riječi već se pokušala obraniti. Prije ove svađe majka je bila pasivno agresivna i nije htjela razumjeti njenu stranu. Prije svađe između njih nije bio ugodan razgovor bile su to tenzije kad je ona htjela nešto "izvući od mene", a taj razgovor je bio o situaciji u kući i obitelji, a dio razgovora se odnosio i na razvod mojih roditelja. Majka ju je pri kraju ovog događaj uhvatila za ruku, a kontakt je završi tako što se ona odmakla.
3.1. Za napomenuti je kako je svjedokinja tijekom cijelog svjedočenja vidljivo ustrašena i ukočena, te kako ista i svoj iskaz je davala tihim glasom.
4. U daljnjem tijeku postupka sud vrši uvid i čita obavijest temeljem čl. 109.a Prekršajnog zakona, izvješća PP Zadar, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, Izvješće o uhićenju, Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, obavijest žrtvi nasilja u obitelji, obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, obrazac o provedenom postupke pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom, izvadak iz prekršajne evidencije.
5. Cijeneći sve navedeno, utvrđeno je da je ista počinila djelo prekršaja koje joj se stavlja na teret, te da je optužni prijedlog bio osnovan.
6. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji određuje pojam nasilja u obitelji i krug osoba na koje se ovaj zakon primjenjuje, te među njima su i srodnici po krvi u ravnoj lozi (roditelji, djeca) (čl.8. st.1.).
7. Materijalnom odredbom čl. 10. ovog Zakona propisano je kako je nasilje u obitelji:
1) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda,
2) tjelesno kažnjavanje ili drugi način ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,
4) spolno uznemiravanje,
5) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobni radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, 6) zanemarivanje potreba osoba s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
8. Kaznenom odredbom čl. 22. st. 1. istog Zakona propisano je kako će se punoljetni član obitelji koji počini nasilje u obitelji kazniti će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
9. Analizom svih provedenih dokaza kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, te dovođenjem tih dokaza u svezu s obranom okrivljenice, ovaj sudac je utvrdio kako je ista počinila djelo prekršaja za koje se tereti a na opisani način. Naime, okrivljenica je počinila psihičko nasilje u obitelji prema svojoj kćeri ERŽ (rođ. 2005.) na način da ju je verbalno napala odnosno vrijeđala raznim pogrdnim riječima: "nesposobna si, balavice, stoko glupa, idi od mene ako ti ne paše, ne moraš živjeti sa mnom" i slično, te je potom uhvatila FR za lijevu ruku, a kad joj je UR u više navrata rekla da je pusti, to je i učinila, čime je prestalo daljnje nasilje u obitelji, te je ovakvim svojim ponašanjem kod svoje kćeri BRŽ prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti. Nesporno je kako su navedene riječi, a i slične podobne da kod osobe izazovu povredu dostojanstva i uznemirenost, pogotovo kod mlađe osobe, naime UR je tada imala 19. godina.
10. Dakle, analizom svih provedenih dokaza kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, te dovođenjem tih dokaza u svezu s obranom okrivljenice ovaj sudac je utvrdio kako je ista počinila djelo prekršaja za koje se tereti.
11. Ovakvo ponašanje okrivljenice nije društveno prihvatljivo i podložno je kažnjavanju.
12. Uvažavajući dosadašnju nekažnjavanost okrivljenice za istovrsne prekršaje, a drugih olakotnih niti otegotnih okolnosti na strani okrivljenice ovaj sud nije našao, to je odlučio kako će u ovom konkretnom slučaju okrivljenici izreći minimalnu novčanu kaznu za navedeni prekršaj, držeći kako će i navedena novčana kazna djelotvorno utjecati na okrivljenicu na način da ista ubuduće neće činiti ovakva djela prekršaja. Sud smatra da će se i na ovaj način postići svrha kažnjavanja.
13. U navedenu kaznu zatvora se temeljem čl. 183. st. 1. toč. 5. Prekršajnog zakona okrivljeniku se uračunava i razdoblje u kojem je bio lišen slobode a temeljem Izvješća o uhićenju.
14. Trošak postupka je određen u paušalnom iznosu a obzirom na trajanje i složenost postupka te imovne prilika okrivljenice.
15. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zadru, 1. lipnja 2026.
Sutkinja
Teodora Projić-Škovrlj
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranka ima pravo u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka putem ovog suda te prosta od pristojbe.
DNA:
1. Tužitelj PU zadarskoj, PP Zadar,
2. Okrivljenica ER
3. Branitelj: Ivan Petrus, odvjetnik u Zadru
4. Pismohrana – ovdje
Po pravomoćnosti:
Oštećenica ERŽ
