REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] Š 5
Poslovni broj: Us I-243/2026-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice ŠU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi obnove postupka - izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 1. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II -361-05/23- 26/329, URBROJ: 531-03-25-6 od 26. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem Karlovačke županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo, KLASA: UP/I-361-03/23-09/1, URBROJ: 2133-07-02/16-23-3 od 29. lipnja 2023., odbačen je zahtjev tužiteljice za obnovom postupka rješenja o izvedenom stanju, KLASA: UP/I-361-03/13-07/12805, URBROJ: 2133-07-02/15-17-08 od 20. studenog 2017., koje je izdano po Upravnom odjelu za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Odsjeka za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Ozalj, izvršnog i pravomoćnog 13. prosinca 2017.
2. Tuženik je točkom 1. rješenja KLASA: UP/II-361-05/23-26/329, URBROJ: 531-03-25-6 od 26. svibnja 2025., poništio rješenje Karlovačke županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo, KLASA: UP/I-361-03/23-09/1, URBROJ: 2133-07-02/16-23-3 od 29. lipnja 2023., o odbacivanju zahtjeva za obnovom postupka donošenje rješenja o izvedenom stanju, dok je točkom 2. odbacio prijedlog tužiteljice od 28. veljače 2023., zaprimljenog u prvostupanjskom tijelu 2. ožujka 2023., za obnovom postupka okončanog izdavanjem rješenja Karlovačke županije o izvedenom stanju, KLASA: UP/I-361-03/13-07/12805, URBROJ: 2133-07-02/15-17-08 od 20. studenog 2017.,
3. Tužiteljica je ovom Sudu pravodobno podnijela tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome ističe da njezino zemljište graniči sa zemljištem na kojem je ozakonjena stambena zgrada, da nije bila pozvana na uvid u spis i izjašnjavanje o postupku ozakonjenja. Rješenje o izvedenom stanju i popratne dokumente da je dobila sudskim putem. Zbog toga da su sve činjenice koje navodi u prijedlogu za obnovu postupka nove činjenice, na koje nije mogla dati primjedbe u toku postupka ozakonjenja, kad nije znala da je postupak ozakonjenja u tijeku. Postupak ozakonjenja da se provodio u miru i tišini, jer je to išlo u prilog podnosiocu zahtjeva za ozakonjenje (investitoru). U Prijedlogu za obnovu postupka podnositeljica, sada tužiteljica, traži obnovu postupka jer je kod ozakonjenja stambenog objekta pogrešno utvrđeno činjenično stanje, ozakonjenje se temelji na neistinitim navodima podnosioca zahtjeva za ozakonjenje, kojim navodima da je podnosioc zahtjeva za ozakonjenje doveo u zabludu tijelo koje je vodilo postupak ozakonjenja, rješenje da se temelji na lažnoj ispravi. Sve da se ovo temelji na Zakonu o općem upravnom postupku članak 123. st. 1. toč. 1. i. 2. i st. 2. toč. 1. Nadalje, tužiteljica je u Prijedlogu za obnovu postupka ozakonjenja da je obrazložila činjenice i razloge za obnovu postupka, te ukazuje na nepravilnosti i nedostatke kod ozakonjenja, pa je time učinila vjerojatnim razloge za obnovu postupka članak 126. st. 1. ZOUP-a, a razlozi za obnovu postupka da su: 1. stambena zgrada na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da nema prilazni put kako je navedeno u dokumentaciji, već prilazni put upisan u zemljišne knjige k. č. [katastarska čestica], u vezi puta da traje sudski spor od prije nadnevka izdavanja Rješenja o izvedenom stanju, do danas. Podnositelj zahtjeva za legalizaciju da je to znao ali navodi neistinu. Time dovodi u zabludu službene osobe koje su provodile ozakonjenje ; 2. stranka u postupku, investitor ČU, [adresa], iako je znao za Rješenje o urbanističkim uvjetima izgradnje od 4. 8. 1976. da nije priložio Rješenje o urbanističkim uvjetima izgradnje od 4. 8. 1976.zahtjevu za legalizaciju, iz kojeg da je vidljivo, između ostalog, da stambena zgrada na k. č. [katastarska čestica] ne smije imati nikakvih otvora sa istočne strane. S te istočne strane da je kuća tužiteljice na k. č. [katastarska čestica], izgrađena prije izdavanja Rješenja od 4. 8. 1976, i ima otvore sa svoje zapadne strane; 3. utjecaj na okoliš i grijanje — legalizirana stambena zgrada da ima utjecaj na okoliš jer ima 4 dimnjaka koji da nisu pravilno sagrađeni i štete okolišu, naročito kući na k. č. [katastarska čestica], štetna emisija dima da pravi štetu na kući. Dimnjaci da nisu sagrađeni u skladu s Tehničkim propisima za dimnjake u građevinama, naročito dimnjak za centralno grijanje. Dimnjak za centralno grijanje sagrađen je naknadno (ali prije legalizacije i izdavanja Rješenja o izvedenom stanju), da nije u glavnom projektu, nisu predviđena tehnička svojstva dimnjaka, da nije predviđena i ispitana otpornost na požarno djelovanje. Položaj izlaznog otvora dimnjaka i njegova visina u odnosu na legaliziranu stambenu zgradu i da je nadvišena u odnosu na susjednu stambenu zgradu tužiteljice, te na prepreke koje se nalaze u prostoru utjecaja izlaznog otvora, nisu pravilno izvedeni. Emisija dima, čađe, čak i iskrenje iz dimnjaka štete okolišu i kući tužiteljice na k. č. [katastarska čestica]. Prije pristupanja gradnji dimnjaka nije provjeren položaj (visina, udaljenost i dr.) postojećih prepreka dimnim plinovima odnosno nadvišenja okolnih građevina — kuće na k. č. [katastarska čestica], koje se nalaze u prostoru utjecaja izlaznog otvora dimnjaka, čl. 27. Tehnički propis za dimnjake u građevinama. Podnosioc zahtjeva za legalizaciju (tada ČU, umro u 5.mj.2025.- sada žena ČU ŠU) koristi dimnjak za centralno grijanje i ljeti i zimi, uslijed najvećih ljetnih vrućina i toplinskih valova, vije se dim iz dimnjaka, crni, neugodnog mirisa, vuče se po tlu, zabija se u kuću tužiteljice, ulazi u kuću kroz zatvorene prozore. Navodi da pale (navodno) smeće i da je tu zapravo nemoguće živjeti, a ne samo da je kvaliteta života tužiteljice i okolnih stanovnika smanjena. Druga 2 dimnjaka, podnosioc zahtjeva za legalizaciju koristi zimi (naročito 1), a 4. dimnjak , podnosioc zahtjeva za legalizaciju, pretvorio je u odzračnik izWC-a,tako da osim dima tu su i drugi neugodni mirisi. Svi ti dimnjaci sagrađeni su prije legalizacije, a nema ih niti u jednom listu Snimke o izvedenom stanju - niti u opisnom dijelu, niti u grafičkom prikazu, samo je jedan dimnjak u dokumentaciji prikazan. Navedeni nedostaci i nepravilnosti da se moraju otkloniti i tek zatim se može pristupiti ponovnom postupku legalizacije stambenog objekta. Navedeni nedostaci i nepravilnosti da štete okolišu i nisu u skladu s propisima o zaštiti okoliša, nisu u skladu sa propisima o protupožarnoj zaštiti, uništavaju okolne objekte, naročito kuću tužiteljice na k. č. [katastarska čestica], utječu na kvalitetu življenja u okolnim obiteljskim kućama, naročito u kući i dvorištu tužiteljice ; 4. tlocrt prizemlja i kata i vjerojatno potkrovlja da ne odgovara stvarnom stanju, naročito dograđeni dio sa južne strane; 5. iz dokumentacije da nije jasno kolika je visina potkrovlja odn. kata kako se barata u dokumentaciji, kolika je visina do krovnog vijenca i sl. koliko je stambenih jedinica itd.; 6. stambena zgrada da je nadograđivana s južne strane - nadograđena je garaža, od zapadne prema istočnoj strani izravnan je zid i krov, nadograđen je i prozor s istočne strane na garaži, sve nakon postupka ozakonjenja, grafički prikaz u dokumentaciji se razlikuje PRILOG: 4 Isto tako, nakon ozakonjenja, produžen je krov sa sjeverne strane, tako da sada u kući tužiteljice nema dovoljno zraka, a kamo li sunca i svjetla, zakriveni su prozori krovom. (ovo je predmet Građevinske inspekcije; 7. na krov stambene zgrade da je ugrađen krovni prozor s istočne strane, isto nakon izdane dokumentacije o legalizaciji od 20.studeni 2017., iako s istočne strane ne smiju biti nikakvi otvori; 8. postojeći manji prozor s istočne desne strane da je napravljen uz suglasnost pok. vlasnika k. č. [katastarska čestica], s time da to bude fiksni prozor sa zamagljenim staklima, to je predložio sam investitor — kako je rekao: samo da bude svjetla u prostoriji. Taj je prozor WC-a, točno nasuprot prozoru od kuhinje tužiteljice! Veći prozor napravljen je na silu, bez pitanja i dogovora. Sada su to prozori sa staklima da se vidi iznutra van, izvana se ne vidi unutra, dakle stakla nisu zamagljena, prozori nisu fiksni, služe im kao „osmatračnice” prema kući i prozorima tužiteljice. To da se treba ispraviti. Na pročelju s istočne strane ugradili su naknadno još jedan prozor (poslije legalizacije). To sve treba ispraviti prema urbanističkim uvjetima gradnje i Rješenju od 4. 8. 1976. U dokumentima o ozakonjenju „fotografija stambene zgrade s prozorima s istočne strane, da ne odgovara grafičkom prikazu te iste istočne strane — fotografija je lažna isprava, umetnuta je naknadno, kao da je prozor postojao u trenutku ozakonjenja stambene zgrade. PRILOG: 5. Iz gore navedenih razloga legalizacija ove stambene zgrade na k. č. [katastarska čestica] da nije moguća, na način na koji je napravljena, jer iz dokumentacije o legalizaciji nisu jasne ključne stvari i odlučne činjenice, načinjene su nepravilnosti i nedostaci. Dokumentacija ne odgovara stvarnom stanju u naravi i da se vodi sudski spor u vezi prilaznog puta do k. č. [katastarska čestica]. na kojoj je stambena zgrada. Tuženik, ne samo da je bio dužan prihvatiti Prijedlog tužiteljice za obnovu postupka ozakonjenja stambene zgrade, već da je morao to narediti prvostupanjskom tijelu, po službenoj dužnosti, jer je tužiteljica i ranije ukazivala, prijavama, na nezakonitu legalizaciju ovog stambenog objekta. Zbog svega naprijed navedenog, tužiteljica ŠU predlaže da Upravni sud u Rijeci poništi Rješenje o izvedenom stanju i da predmet vrati na ponovni postupak, da ukaže, tuženiku, a time i prvostupanjskom tijelu Karlovačke županije za ozakonjenje, da se otklone sve nepravilnosti i da se poprave nedostaci u vezi 4 dimnjaka, naročito u vezi dimnjaka za centralno grijanje, da se otklone otvori sa istočne strane koji su sagrađeni poslije ozakonjenja stambene zgrade (krovni prozor i prozor na garaži). Da postojeća dva prozora budu fiksna, sa zamagljenim staklima kao do legalizacije ili da se ugradi staklena cigla, da se poštuje Rješenje o urbanističkim uvjetima od 4. 8. 1976, da se napravi nova dokumentacija za legalizaciju, jer sadašnja dokumentacija je kao puko crtanje i opisivanje nepravilnog i na zakonu neosnovanog izvedenog stanja. Neki dokumenti su i lažni, naknadno umetnuti, da je potrebno da se završi sudski spor u vezi prilaznog puta za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj se nalazi stambena zgrada.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.
5. U sporu je provedena rasprava na ročištu održanom 25. svibnja 2026. u prisutnosti tužiteljice osobno, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime je strankama, u smislu odredbe članka 6. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, 39/26, u nastavku teksta: ZUS), omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.
6. Tužiteljica je ustrajala je kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva i smatra kako je trebala biti pozvana, odnosno da je trebala sudjelovati kao stranka u upravnom postupku prilikom donošenja rješenja o izvedenom stanju, a isto rješenje da je dobila naknadno od strane nadleženog tijela i u roku od 30 dana da je podnijela pri jedlog za obnovu postupka i priložila je u spis podnesak od 25. svibnja 2026. kao prilog zapisniku o onome o čemu je govorila na raspravi i predlaže da se dopusti obnova postupka kao jedini način da se isprave nezakonitosti rješenja o izvedenom stanju.
7. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem su donesena osporavana rješenja tuženika, te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta ovog upravnog spora.
8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
9. Odredbom članka 123. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09, 110/21, dalje: ZUP), propisani su razlozi i rok za obnovu postupka, pa je tako u stavku 1. točka 1. istog članka propisano da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku. Stavak 2. točka 4. propisuje da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja ako se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tom je pitanju kasnije odlučilo u bitnim točkama drukčije. Stavkom 3. istog članka propisano je da stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.
10. Sukladno odredbi članka 126. stavak 1. ZUP-a, kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem. Iako prvostupanjsko tijelo nije postupilo po navedenoj odredbi odnosno nije odbacilo prijedlog za obnovu postupku zbog nepravodobnosti, već je isti prijedlog odbio, to ne predstavlja razlog za poništenje rješenja obzirom da ne utječe na ishod ovog upravnog spora.
11. Odredbom članka 17. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim građevinama („Narodne novine“ broj: 86/2012, 143/2013, 65/2017, 14/2019), propisano je da prije donošenja rješenja o izvedenom stanju nadležno upravno tijelo dužno je stranki pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja (stavak 1.). Stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju je podnositelj zahtjeva za donošenje tog rješenja (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada (stavak 2.). Poziv za uvid u spis radi izjašnjenja dostavlja se strankama javnom objavom na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od osam dana (stavak 3.). Stranka koja se nije odazvala pozivu za uvid u spis predmeta radi izjašnjenja ne može zbog toga tražiti obnovu postupka (stavak 5.).
12. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je tužiteljica 2. ožujka 2023. podnijela prijedlog za obnovu postupka u kojem je izdano rješenje o izvedenom stanju na ime ČU.
13. Svi prigovori koje je tužiteljica iznijela u tužbi se odnose na zakonitost izdanog rješenja o izvedenom stanju, a koji razlozi za obnovu postupka nisu sadržani u odredbi članka 123. ZUP-a. Ukoliko tužiteljica smatra da je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili je posljedica kakvog kaznenog djela, to mora i dokazati i što bi jedino bilo relevantno da bi se obnova postupka dopustila.
14. Tužiteljica također ustraje i kod navoda da je trebala biti pozvana kao stranka u upravnom postupku. Stranka može tražiti obnovu postupka ako dokaže da joj je kao susjedi (čiji su interesi ugroženi otvorima na zgradi) bilo onemogućeno sudjelovanje zbog proceduralne pogreške tijela (npr. nepravilan poziv, izostavljanje čestice iz poziva). Međutim, ako je upravno tijelo provelo proceduru javnog poziva putem oglasne ploče sukladno članku 17. ZPNIZ-a, a stranka se na taj poziv nije odazvala, sudovi u pravilu odbijaju zahtjev za obnovu postupka, smatrajući da je mogućnost sudjelovanja bila pružena, ali nije iskorištena.
15. U konkretnom slučaju javni poziv je objavljen za prisustvovanje uvidu u spis, snimku izvedenog stanja i drugu dokumentaciju radi izjašnjenja i to u prostorijama Upravnog odjela i Odsjeka u Ispostavi Ozalj, za dan 24. prosinca 2016. s početkom u 9,00 sati, a kojem pozivu se tužiteljica nije odazvala.
6. Stoga ovaj Sud smatra kako nisu ispunjeni uvjeti za obnovu upravnog postupka, a što je izričito i navedeno u članku 17. stavak 5. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim građevinama.
17. Slijedom navedenog, proizlazi da je pobijano rješenje tuženika utemeljeno na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, pa je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.
U Rijeci 1. lipnja 2026.
S u t k i nj a
Danica Vučinić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).
Dostaviti:
- tužiteljici ŠU iz [adresa]
- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb,
Ulica Republike Austrije 20