Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šet. dr. Ivše Lebovića 42

Poslovni broj: P-57/2023-59

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji Sanjani Zorinc, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Vjekoslava Kovačevića, u pravnoj stvari tužitelja VELIKI GRĐEVAC d.o.o. Veliki Grđevac, Kralja Tomislava 10, OIB: 93736614095, koga zastupa Marko Kallay, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Kallay & Partneri d.o.o. Zagreb, llica 1a/III, protiv tuženika SŽ iz [adresa], vlasnice obrta vučne službe "FILIPČIĆ", OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Damir Galetović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu GALETOVIĆ I GALETOVIĆ d.o.o. Zagreb, Palmotićeva ulica 3, uz sudjelovanje prvoumješača na strani tužitelja Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Vončinina ulica 3, OIB: 55545787885 i drugoumješača na strani tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, koga zastupa punomoćnica Katarina Ileković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica Varaždin, Zagrebačka 63, radi naknade štete, nakon javne i glavne rasprave zaključene 16. travnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika i punomoćnika drugoumješača na strani tužitelja, 1. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku MŽ iz [adresa], vlasnici obrta vučne službe "FILIPČIĆ", OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužitelju VELIKI GRĐEVAC d.o.o. Veliki Grđevac, Kralja Tomislava 10, OIB: 93736614095, iznos od 11.443,76 EUR (slovima: jedanaesttisućačetiristočetrdesettrieurasedamdesetšest eurocenti) zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 2. lipnja 2021. pa do 31. prosinca 2022. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do dana 31. prosinca 2023. prema stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 1. siječnja 2024. pa do isplate prema stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od petnaest dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim je naloženo tuženiku MŽ, vlasnici obrta vučne službe „FILIPČIĆ“ isplatiti tužitelju VELIKI GRĐEVAC d.o.o. zatezne kamate na iznos od 11.443,76 EUR (slovima: jedanaesttisućačetiristo četrdesettrieurasedamdesetšesteurocenti) preko stope dosuđene u točki I. izreke ove presude.

i

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj VELIKI GRĐEVAC d.o.o. povukao tužbeni zahtjev u iznosu od 4.774,18 EUR (četiritisućesedamstosedamdesetčetirieuraosamnaest eurocenti) zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 2. lipnja 2021. do isplate.

II. Nalaže se tuženiku MŽ, vlasnici obrta vučne službe „FILIPČIĆ“, naknaditi tužitelju VELIKI GRĐEVAC d.o.o. troškove parničnog postupka u iznosu od 6.007,56 EUR ( šest tisuća sedam eura pedeset šest eurocenta) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. lipnja 2026. pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja VELIKI GRĐEVAC d.o.o. za naknadu parničnog troška u iznosu od 187,50 EUR (stoosamdesetsedameura pedeseteurocenti) s pripadajućim zateznim kamatama.

IV. Nalaže se tuženiku MŽ, vlasnici obrta vučne službe „FILIPČIĆ“, naknaditi drugoumješaču na strani tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, troškove parničnog postupka u iznosu od 2.382,00 EUR (dvijetisućetristoosamdesetdvaeura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. lipnja 2026. pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev drugoumješaču na strani tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., za naknadu parničnog troška u iznosu od 62,50 EUR (šezdesetdvaeurapedeseteurocenti) s pripadajućim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu u kojoj navodi da je u prometnoj nezgodi koja se dogodila 1. lipnja 2021. za vrijeme transporta došlo do oštećenja tužiteljevog radnog stroja i to malčera, marke „Dondi Femac DOC 302”, broj šasije:

F200007D. Također, tužitelj navodi da je predmetni radni stroj prevozio tuženik te je prilikom prelaska transportnog vozila tuženika ispod nadvožnjaka, zaposlenik tuženika oštetio predmetni radni stroj. Tužitelj ističe da je za navedenu prometnu nezgodu isključivo odgovoran tuženik, jer isti zbog grube nepažnje nije pazio na visinu tereta prilikom prelaska ispod nadvožnjaka u [adresa], iako je na mjestu nezgode bio jasno postavljen prometni znak „ zabrane prometa vozila čija ukupna visina premašuje visinu od 4,5 m”. Tužitelj navodi da se s odštetnim zahtjevom obratio osiguranju tuženika Euroherc osiguranju d.d. Zagreb, koje je napravilo izvid štete i utvrdilo da je na tužiteljevom radnom stroju nastala totalna šteta, ali navedeno osiguranje je odbilo odštetni zahtjev tužitelja kao neosnovan s obrazloženjem da je do predmetne prometne nezgode došlo zbog grube nepažnje vozača tuženika. Tuženik ukazuje na to da je šteta na radnom stroju tužitelja procijenjena u ovlaštenom servisu te po ponudi BKL d.o.o. Rovišće te prema ponudi broj: 323 od 12. lipnja 2021. iznosi 122.194,06 kuna odnosno 16.217,94 EUR te da je prije pokretanja postupka podnio odštetni zahtjev tuženiku, no da isti osporava svoju odgovornost i poziva se na postupak osiguranja dokaza u izvanparničnom predmetu koji se vodio pred Općinskim sudom u Varaždinu, pod posl. brojem: R1-154/2021, a u kojem postupku tužitelj nije sudjelovao, niti je uopće bio obaviješten o istom. Tužitelj navodi da tuženik prigovora kako je utvrđena visina nadvožnjaka 4.49 m, a ne 4.50 m, no smatra da takva neznatna razlika od samo 1 cm nikako ne može tuženika osloboditi od odgovornosti za štetu prouzročenu tužitelju, a pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da je na predmetnom radnom stroju nastala totalna šteta, a ne primjerice ogrebotina, odnosno neznatna šteta. Slijedom svega iznesenoga, tužitelj predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te potražuje trošak.

2. Tuženik u svom odgovoru na tužbu i u podnesku od 2. studenog 2023. navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Tuženik priznaje nastanak štetnog događaja u kojem je sudjelovao tadašnji zaposlenik tuženika RŽ iz [adresa], međutim osporava svoju odgovornost u predmetnom štetnom događaju. Tuženik smatra da se tužitelj neosnovano poziva na odluku Euroherc osiguranja d.d. Zagreb od 23. lipnja 2021. kojim je odbijen odštetni zahtjev tuženika s obrazloženjem da je do štete došlo uslijed grube nepažnje tuženika. Tuženik smatra da se u konkretnom slučaju nije radilo o gruboj nepažnji tuženika, jer visina prevoženog tereta nije premašivala iznos od propisanih 4,5 m, a što može potvrditi suprug tuženice ČŽ, koji je vršio utovar i mjerenje visine. Tuženik ističe da je predmetni stroj bio visine 3,30 m, dok je teretno vozilo predlagatelja bilo visine 1,10 m, slijedom čega je ukupna visina 4,40 m. Također, tuženik ističe da tuženik prije prijevoza bilo kojeg tereta vrši mjerenje visine, te da u konkretnom slučaju visina prevoženog tereta nije premašivala 4,5 m, a što je izmjereno prije polaska. Tuženik napominje da se prilikom prijevoza dolaskom u Pavlovac, u smjeru Bjelovara, te dalje Đurđevca smjer Čakovec normalno vršio transport, te se nigdje nije zapinjalo, iako su kablovi i semafori na visini od 4,5 m. S obzirom na to da je dobio informacije kako Hrvatske ceste d.o.o. prilikom popravljanja ceste stavljaju nove slojeve asfalta zbog čega može doći do povisivanja razine ceste, tuženik je pokrenuo postupak osiguranja dokaza pred Općinskim sudom u Varaždinu, broj spisa: R1-154/21 u kojem je provedeno vještačenje radi utvrđenja visine nadvožnjaka. U navedenom vještačenju utvrđeno je da je nadvožnjak niže visine od navedenih 4,5 m, zbog čega tuženik smatra da se u konkretnom slučaju ne može raditi o njegovoj gruboj nepažnji i odgovornosti za nastalu štetu, već o odgovornosti Hrvatskih cesta d.o.o. koje su stavile neispravan znak. Tuženik navodi da je o navedenom postupku osiguranja dokaza koji se vodio pred Općinskim sudom u Varaždinu, pod brojem R1-154/21 bio obaviješten tužitelj, ali se nije odazvao na poziv suda na očevid koji je održan dana 15. prosinca 2021. Tuženik također osporava i visinu tužbenog zahtjeva, jer smatra da je PONUDA 323, koju je tužitelj priložio, apsolutno neosnovana i previsoka te da se u konkretnom slučaju radilo o vrlo starom stroju i dijelovi za njega ne mogu iznositi kao da se radi o novom stroju s time da tuženik ističe da tužitelj nije dokazao da je po navedenoj ponudi izvršio plaćanje. Slijedom svega navedenog tuženik predlaže da naslovni sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, te potražuje parnični trošak.

3. Tužitelj u podnesku od 18. listopada 2023. navodi da se protivi svim navodima istaknutim u odgovoru na tužbu, a posebno osporava navode kako se u konkretnom slučaju ne radi o gruboj nepažnji radnika tuženika, jer su same činjenice koje navodi tuženik u odgovoru na tužbu kontradiktorne utvrđenim činjenicama u postupku osiguranja dokaza. Naime, tužitelj ističe da tuženik navodi kako je mjerenjem prilikom utovara utvrđeno kako ukupna visina predmetnog stroja i teretnog vozila iznosi 4,40 m, dok je u postupku osiguranja dokaza utvrđeno kako visina nadvožnjaka iznosi 4,49 m, pa iz toga proizlazi kako su navodi tuženika kontradiktorni nalazu i mišljenju iz postupka osiguranja dokaza, jer u suprotnom do predmetne štete ne bi niti došlo. Stoga, tužitelj smatra da iz svih činjenica proizlazi kako je do predmetne štete moglo doći isključivo grubom nepažnjom vozača tuženika, a posebno kada se uzme u obzir da vozač tuženika nije osobno niti izmjerio ukupnu visinu prilikom utovara, odnosno prije samog polaska, već je prema navodima tuženika to učinio suprug tužene. Međutim, tužitelj ističe da, neovisno o samim visinama tereta i nadvožnjaka do predmetne nezgode i štete je isključivo moglo doći jedino zbog grube nepažnje vozača tuženika. U odnosnu na tuženikove prigovore o visini tužbenog zahtjeva odnosno da se radi o vrlo starom stroju, tužitelj ističe kako se radi o gotovo novom stroju, koji je u trenutku nezgode bio praktično nov, a da je predmetna ponuda popravka iz ovlaštenog servisa gdje je predmetni stroj kupljen od strane tužitelja.

4. Sud je dopisom od 20. listopada 2023. na prijedlog tuženika obavijestio o otpočetoj parnici Euroherc osiguranje d.d. Zagreb budući da je tuženik u vrijeme štetnog događaja imao važeću policu navedenog osiguranja i Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb zbog eventualnog sudskog postupka radi naknade štete te je raspravnim rješenjem na ročištu održanom 14. prosinca 2023. dopustio njihovo miješanje na strani tužitelja. Također, sud je na prijedlog tuženika o otpočetoj parnici obavijestio RŽ bivšeg zaposlenika i vozača tuženika zbog eventualnog sudskog postupka radi naknade štete, ali je navedeni na ročištu održanom 12. ožujka 2024. izričito odbio kao umješač sudjelovati u ovom postupku.

5. Prvoumješač na strani tužitelja Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb u svome podnesku od 26. listopada 2023. navodi da pristaje stupiti u parnicu na strani tužitelja odnosno ima pravni interes da tužitelj uspije u parnici te se pridružuje dosadašnjim navodima i pravnim radnjama tužitelja. Prvoumješač ističe da se radi o štetnom događaju u vezi kojega je proveden izvanparnični postupak osiguranja dokaza posl. br.: R1-154/21, pred Općinskim sudom u Varaždinu u kojem je izrađen nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke Aleksandra Samca, a iz kojeg proizlazi da je visina predmetnog nadvožnjaka iznosila 4,49 m u odnosu na postojeći znak zabrane prometa vozila viših od 4,50 m te da iz navedenog dokaza proizlazi činjenica da Hrvatske ceste d.o.o., kao upravitelj predmetne javne ceste, ni na koji način nije doprinio predmetnom štetnom događaju.

6. Drugoumješač na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb u podnesku od 30. listopada 2023. prijavljuje miješanje u parnicu na strani tuženika s obzirom na zaključeni ugovor o osiguranju – policu osiguranja od odgovornosti prijevoznika za robu primljenu na cestovni prijevoz broj 804269979 te navodi da su sastavni dio te police Uvjeti za osiguranje od odgovornosti vozara za robu primljenu na prijevoz u cestovnom prometu (10.03-2-1) i da su sva prava i obaveze osiguratelja za isplatom naknade štete oštećenicima po polici osiguranja /ugovoru/ regulirana navedenim Uvjetima. Drugoumješač osporava da bi opisan predmetni događaj predstavljao osigurani slučaj po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] pozivom na odredbu čl. 5. st.1. toč.1. Uvjeta jer osiguranje ne vrijedi za štete nastale neposredno zbog grube nepažnje osiguranika. Naime, drugoumješač navodi da je iz dostavljene dokumentacije nesporno kako je na mjestu nezgode-nadvožnjaku postavljen znak „Zabrana prometa vozila čija ukupna visina premašuje visinu 4,5 m, radi čega se osporava osnov i visina tužbenog traženja tužitelja.

7. Tužitelj je u svom podnesku od 28. siječnja 2026. očitujući se na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zlatka Totha dipl. ing. stroj. od 12. siječnja 2026. naveo da u skladu s navedenim nalazom i mišljenjem specificira tužbeni zahtjev odnosno djelomično povlači tužbu tako da na ime naknade štete nastale na radnom stroju – malčeru potražuje smanjeni iznos od 11.443,76 EUR uvećan za zatezne kamate počevši od 2. lipnja 2021.

8. S obzirom na to da je tužitelj podneskom od 28. siječnja 2026. djelomično povukao tužbu za iznos od 4.774,18 EUR s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 2. lipnja 2021., što predstavlja smanjenje tužbenog zahtjeva odnosno djelomično povlačenje tužbe, a tuženik je u podnesku od 11. veljače 2026. na navedeno povlačenje tužbe pristao, to je sud slijedom navedenog na temelju odredbe članka 193. stavka 2. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.; dalje ZPP-a) riješio kao pod točkom I. izreke rješenja, dok je za preostali iznos od 11.443,76 EUR s pripadajućom zateznom kamatom nastavio postupak.

9. Radi utvrđenja spornih činjenica u dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dopis od 23. lipnja 2021. (list 4 spisa), dopis Odvjetničkog društva Galetović i Galetović od 3. listopada 2022. (list 5 spisa), vještački nalaz i mišljenje osiguranje dokaza-utvrđivanje visine nadvožnjaka stalnog sudskog vještaka Aleksandra Samca dipl. ing. građ. iz [adresa] (list 6-11 spisa), odštetni zahtjev (list 12-13 spisa), Ponudu br. 323 (list 14-15 spisa), fotografije ceste D2 (list 27-32 spisa), Policu osiguranja od odgovornosti prijevoznika za robu primljenu na cestovni prijevoz broj: 804269979 (list 36-57 spisa), Račun-otpremnica 870/1/13 (list 41 spisa), Ponudu s specifikacijama br. 3881/2020 (list 42-45 spisa), Uvjete za osiguranje od odgovornosti vozara za robu primljenu na prijevoz u cestovnom prometu (list 58-65 spisa), DOC 302 teleskopska zadnja kosilica – 5.5m/6,0m – za traktore 80-110 ks (list 78-81 spisa), iskaz svjedoka RŽ na ročištu održanom dana 12. ožujka 2024. (list 86-87 spisa), iskaz svjedoka ČŽ na ročištu održanom dana 12. ožujka 2024. (list 87-89 spisa), iskaz svjedoka PŽ na ročištu održanom dana 16. travnja 2024. (list 92-93 spisa), iskaz zakonskog zastupnika tužitelja DŽ na ročištu održanom dana 16. travnja 2024. (list 93-94 spisa), Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet, strojarstvo, procjenu motornih vozila i plovila Zlatka Totha, dipl. ing. stroj. iz Zagreba (list 115-121 spisa), iskaz stalnog sudskog vještaka za cestovni promet, strojarstvo, procjenu motornih vozila i plovila Zlatka Totha, dipl. ing. stroj. iz Zagreba na ročištu održanom dana 26. ožujka 2025. (list 138-139 spisa), dopunski iskaz svjedoka RŽ na ročištu održanom na licu mjesta dana 9. listopada 2025. (list 153 -155 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet, strojarstvo, procjenu motornih vozila i plovila Zlatka Totha, dipl. ing. stroj. iz Zagreba (list 163-169 spisa), očitovanje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet, strojarstvo, procjenu motornih vozila i plovila Zlatka Totha, dipl. ing. stroj. iz Zagreba (list 190-193 spisa), izvod iz Zapisnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Zagreb, Građanski odjel (list 198 spisa), odluku VSRH Rev 2480/2010-2 od 14. siječnja 2014. (list 200-203 spisa), presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Pž-4810/2024-2 od 4. ožujka 2025. (list 206-211 spisa), u spis Općinskog suda u Varaždinu radi osiguranja dokaza poslovni broj: R1-154/2021. te iskaz stalnog sudskog vještaka za cestovni promet, strojarstvo, procjenu motornih vozila i plovila Zlatka Totha, dipl. ing. stroj. iz Zagreba datog na ročištu održanom dana 16. travnja 2026. (list 213-215 spisa).

10. S obzirom na to da su punomoćnik tuženika i punomoćnik prvoumješača na strani tužitelja naveli da nije potrebno provesti dokaz saslušanjem tužene MŽ zakonske zastupnice osobno kao stranke u postupku jer ista nema neposrednih saznanja o samom događaju i spornom utovaru, sud nije proveo prethodno predloženi dokaz, jer zakonska zastupnica nema saznanja o bitnim činjenicama za odlučivanje u ovom postupku.

11. Također, sud nije provodio dopunsko vještačenje na okolnost visine prometne signalizacije na putu od [adresa] – [adresa] – [adresa] – [adresa] te podredno vještačenje po novom vještaku predloženo od strane tuženika na zaključnom ročištu održanom 16. travnja zato što je smatrao da je činjenično stanje u predmetu u dovoljnoj mjeri utvrđeno, zatim zato što je vještak detaljno i iscrpno odgovorio na pitanja i prigovore tuženika, te iz razloga ekonomičnosti postupka. Sud ukazuje i na to da je tuženik predložio provođenje dopunskog vještačenja na okolnost visine prometne signalizacije na putu od [adresa] – [adresa] – [adresa] – [adresa] – [adresa] nakon zaključenja prethodnog postupka, a u konkretnom slučaju sukladno članku 299. stavku 2. ZPP -a nisu postojali opravdani razlozi koji bi ukazivali da tuženik provođenje navedenog dokaza nije bez svoje krivnje mogao iznijeti odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka.

12. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno članku 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

13. Između stranaka nije sporno da je 1. lipnja 2021. za vrijeme transporta tužiteljevog radnog stroja – malčera došlo do oštećenja istog prilikom prolaska transportnog vozila tuženika ispod nadvožnjaka u [adresa] u [adresa] te da je na mjestu događaja postavljen prometni znak "Zabrana prometa vozila čija ukupna visina premašuje visinu od 4,5 m". Nije sporno niti da je tuženik odbio odštetni zahtjev tužitelja u postupku mirnog rješavanja spora te da je pred Općinskim sudom u Varaždinu proveden postupak osiguranja dokaza posl. br. R1 - 154/21 na okolnost utvrđenja visine nadvožnjaka.

14. Među strankama je sporna odgovornost za nastanak štetnog događaja, odnosno je li visina prevoženog tereta premašivala visinu od propisanih 4,5 metra i visina tužbenog zahtjeva.

15. Prema članku 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/2013., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/2020., 85/22. i 114/22.; dalje: ZSPC) iznad cijele širine kolnika javne ceste mora biti slobodan prostor u visini od najmanje 4,5 m, dok iznimno na mostovima, u tunelima, na galerijama i sličnim objektima na javnoj cesti, širina kolnika ne mora biti ista kao širina kolnika javne ceste.

16. Prema članku 1045., 1046. i 1086. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21., 114/22. i 156/22. ; dalje: ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, s time da se predmnijeva obična nepažnja, s time da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta), dok obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

17. Prema članku 1061. stavku 1. ZOO-a za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika.

18. Prema članku 1085. stavku 1. ZOO-a odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, dok će sukladno članku 1090. ZOO-a sud uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

19. Prema članku 12. stavku 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14.; dalje: ZOOP) odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva: 1. obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili 2. utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne, dok prema stavku 4. istog članka u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

20. Prema odredbi članka 219. stavka 1. ZPP-a, svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i priložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok je člankom 221.a ZPP-a propisano ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

21. Prema članku 492.a ZPP-a u postupku pred trgovačkim sudovima sud će, u pravilu, utvrditi odlučne činjenice na temelju isprava.

22. Sud je izvršio uvid u spis Općinskog suda u Varaždinu broj: R1 -154/21 u kojem je u postupku osiguranja dokaza provedeno građevinsko vještačenje radi utvrđenja visine nadvožnjaka te je od strane stalnog sudskog vještaka Aleksandra Samca utvrđeno da visina nadvožnjaka [adresa] u [adresa] na dan 15. prosinca 2021. na mjestu spornog događaja iznosi 4.49 m. 23. Uvidom u Odluku od 23. lipnja 2021. Euroherc osiguranja d.d. u predmetu broj: 210510590025 (list spisa 12-13) sud je utvrdio da je Euroherc osiguranje d.d. povodom odštetnog zahtjeva tužitelja od 2. lipnja 2021. donijelo odluku kojom je navedeni odštetni zahtjev po polici osiguranja od odgovornosti prijevoznika za robu primljenu na cestovni prijevoz broj: 804269979 povodom predmetne prometne nezgode pravno neosnovan.

24. Uvid u policu osiguranja od odgovornosti prijevoznika za robu primljenu na cestovni prijevoz broj: 804269979 od 6. travnja 2021. (list spisa 36) i Uvjete za osiguranje od odgovornosti vozara za robu primljenu na prijevoz u cestovnom prometu (list 58-65 spisa) sud je utvrdio da je za tuženika kao prijevoznika robe u cestovnom prometu ugovaratelj Zubak grupa d.o.o. sklopio predmetnu policu osiguranja s Euroherc osiguranjem d.d. radi osiguranja registrirane djelatnosti odnosno radi eventualne štete na primljenim pošiljkama u međunarodnom i domaćem cestovnom prometu.

25. Uvidom u oštećenja (list spisa 15) na vozilu od 2. lipnja 2021. sud je utvrdio da je ovlašteni procjenitelj Euroherc osiguranja d.d. procijenio da je nakon prometne nezgode na radnom uređaju Dondi Femac DOC 302 odnosno na tužiteljevom radnom stroju-malčeru nastala totalna šteta.

26. Uvidom u ponudu broj: 323 od 12. lipnja 2021. (list spisa 14-15) sud je utvrdio da je trgovačko društvo BKL d.o.o. Rovišće kao ovlašteni serviser poljoprivrednih strojeva izradilo ponudu tužitelju za popravak predmetnog radnog stroja-malčera u ukupnom iznosu od 122.194,06 kn odnosno 16.217,94 EUR.

27. Uvidom u račun otpremnicu broj: 870/1/13 od 24. lipnja 2020. stroja (list spisa 41 i 42) sud je utvrdio da je trgovačko društvo BKL d.o.o. Rovišće izdalo tužitelju za predmetni radni stroj-malčer račun za kupnju navedenog predmetnog radnog stroja-malčera na ukupan iznos od 135.250,00 kn odnosno iznos od 17.950,76 EUR.

28. U svome iskazu danom na ročištu održanom 12. ožujka 2024. svjedok i bivši zaposlenik tuženika RŽ vezano za sporni događaj navodi da su početkom lipnja 2021. u Pavlovcu (kraj [adresa]) gosp. ČŽ (suprug i zaposlenik tužene) i on utovarivali na kamion vučne službe traktor s priključenim malčerom u vlasništvu tužitelja. Nadalje, navodi da je prilikom utovara bio nazočan i zaposlenik tužitelja PŽ od kojega su preuzeli navedeni neispravni radni stroj i KŽ, pred čijom se je kućom nalazio neispravni radni stroj. Nakon što su utovarili navedeni stroj (traktor s priključkom/malčerom) na kamion povezali su i osigurali teret s gurtnama-trakama i lancima. Napominje da su prije polaska ČŽ i on pomoću metra izmjerili visinu tereta i ona je bila ispod 4,5 metra, ali se ne sjeća zbog proteka vremena kolike je visine bio sami stroj, a kolike je visine bilo vučno vozilo. Svjedok navodi da je stroj vozio na popravak u [adresa], a pri tome je bio sam u vučnom vozilu te da se do [adresa] kretao rutom

[adresa]. Nadalje, navodi da se dolaskom u [adresa] iz smjera istoka nakon prolaska kružnog toka prestrojio u lijevu traku i da je prilagođenom brzinom krenuo proći ispod željezničkog nadvožnjaka koji se nalazio neposredno iza kružnog toka te da je onda začuo jaki udarac od kojega je "ruka" malčera pala otraga na platformu kamiona vučne službe. Napominje da prije nadvožnjaka niti na nadvožnjaku nije bilo oznake zabrane kamionskog prijevoza, ali je bila istaknuta oznaka zabrane prometovanja vozila visine veće od 4,5 metra. Na posebno pitanje tužitelja navodi da su izmjeru vršili gosp. ČŽ i on tako da su izmjerili od zemlje (na čemu kotači stoje) pa do najviše točke tereta koji prevoze pomoću metra i u konkretnom slučaju visina nije prelazila 4,5 metara. Napominje da su visinu mjerili klasičnim savitljivim metrom u roli na izvlačenje koji se može kupiti u trgovini, a koliko se sjeća duljina konkretnog metra je bila duljine od 5 metara, a pri samom mjerenju, koliko se sjeća svjedok da je bio gore na vučnom vozilu, a gosp. ČŽ je metar pridržavao dolje na zemlji. Svjedok navodi da se na ruti prije ulaska u Koprivnicu također nalazi nadvožnjak za kojeg misli da je na istom istaknuta zabrana prometovanja vozilima višim od 4,5 metra, a ispod kojega je prošao bez problema, a također na putu do [adresa] prolazio je i ispod žica/kablova od struje koje prelaze preko ceste i niti za njih nije zapeo. Na posebno pitanje prvoumješača na strani tužitelja svjedok navodi da je mjerenje visine tereta izvršeno na autobusnoj stanici čija je podloga asfalt te da su prvo teret stavili na vučno vozilo pa su onda pristupili mjerenju, a on je bio taj koji je gore očitao vrijednost visine na metru. Nadalje, pojašnjava da su mjerenje nepravilnog objekta krana koji nema ravnu okomitu bočnu stranicu do visine najviše točke mjerenog objekta izvršili tako da su prvo izmjerili visinu od zemlje do platforme vozila vučne službe na kojem se stroj nalazi, a nakon toga od platforme mjeri do vrha stroja, time da je on mjerio tu gornju stranicu. Također, ukazuje da platforma vučnog vozila ima kosinu, odnosno niža je na dijelu gdje se nalaze kotači, a on je mjerio gdje je viši kraj platforme, a ne gdje je niži kraj odnosno gdje se nalaze kotači te da je on prilikom mjerenja radnog stroja stajao na stroju, odnosno malčeru. Svjedok ističe da je kod S i MŽ radio preko dvije godine te da prevozi strojeve dugi niz godina i ima iskustva u mjerenju visine i nikada do navedenog događaja nije mu se dogodilo ništa slično niti je igdje zapeo, a stroj koji je prevozio nije bio stari stroj već je prema njegovoj procjeni bio jednu ili dvije godine starosti.

29. U dopunskom iskazu svjedok RŽ na očevidu na mjestu predmetnog štetnog događaja na adresi [adresa], M [adresa] održanom 9. listopada 2025. u odnosu na sporni događaj u lipnju 2021. navodi da je upravljajući labudicom s natovarenim traktorom i malčerom ušao u grad [adresa] s istočne strane te da se nakon izlaska s kružnog toka prestrojio u lijevu traku i nastavio kretati brzinom u sklopu ograničenja brzine i pokušao proći ispod nadvožnjaka, ali je čuo udarac. Navodi da je na labudici bio natovaren traktor s priključnim malčerom sklopljen u transportnom položaju. Kada se svjedoku predočio nalaz i mišljenje vještaka od 30. prosinca 2024., svjedok navodi da je malčer bio u položaju kao na slici 2.4.3. na stranici 6. nalaza odnosno na visini od 4,52 do 4,60 m. U odnosu na sporni događaj odnosno udar u nadvožnjak svjedok navodi da se nakon udara uplašio, zatim prešao ispod nadvožnjaka te nakon desetak metara zaustavio labudicu s traktorom i priključnim strojem. Nakon toga se bio popeo na obližnji rizol kako bi što manje ometao promet te izašao iz labudice i vidio da je malčer odnosno ruka malčera spuštena na desnu stranu odnosno na bok. Napominje da je malčer ostao na traktoru odnosno nije pala ruka dolje i to upravo onako kako je prikazano na slikama odnosno listu spisa 31 i 32. Također, svjedok napominje da nakon udara malčera u nadvožnjak nije pozvao policiju, već je nazvao šefa ČŽ, ali da se sadržaja telefonskog razgovora zbog proteka vremena ne može prisjetiti. Nakon toga je kao na slici 32 spisa povezao malčer s gurtnama kako ne bi pao na kolnik te je nakon osiguranja malčera nastavio dalje cestom kroz [adresa] te odvezao traktor s malčerom u servis.

30. U svome iskazu svjedok ČŽ, suprug i zaposlenik tužene vezano za sporni događaj navodi da se ne sjeća točnog dana kada je pozvan na intervenciju odnosno na utovar radnog stroja (traktor + malčer) u mjesto Pavlovac po pozivu djelatnika lokalnog komunalca, PŽ koji je javio da je radni stroj u kvaru i da ga je potrebno odvesti na servis. Napominje da se stroj u kvaru nalazio na autobusnoj stanici u Pavlovcu na kojoj je podloga asfalt te da su prilikom utovara bili prisutni PŽ, vozač vučnog vozila RŽ i on, s time da su sami utovar, povezivanje i izmjeru visine izvršavali isključivo vozač RŽ i on. Također, napominje da traktor s priključnim malčerom po riječima djelatnika komunalca nije bilo moguće razdvojiti (skinuti malčer s traktora) s obzirom na prirodu kvara, odnosno malčer nije bilo moguće spustiti, pa su traktor i malčer zajedno s dizalicom utovarili na vučno vozilo. Svjedok navodi da s obzirom na svoje višegodišnje iskustvo transporta različitih oblika i veličine tereta i radnih strojeva prije svake vožnje uvijek provjeri gabarite i težinu tereta koju tvrtka tuženika prevozi, kako bi se mogla odrediti cijena prijevoza, ali i radi sigurnosti i načina prijevoza. U konkretnom slučaju naglašava da je on sam uzeo mjere odnosno visinu platforme vučnog vozila u voznom stanju od 105 cm, visina traktora od 285 cm i visina malčera od 50 cm iznad kabine traktora te da čak ima i poruku gore navedenog djelatnika komunalca PŽ u kojoj je tražio od njega da mu prethodno izmjeri visinu traktora. Bez obzira na prethodno utvrđene visine ističe da su nakon utovara stroja (traktora i malčera) na vučno vozilo još jednom gosp. RŽ i on izmjerili ukupnu visinu tereta i ona je koliko se sjeća iznosila 4,40 metara. Napominje da je metar kojim su mjerili visinu bio obični rastezljivi, kakvih ima nekoliko uvijek u kamionu, te da su mjerenje vršili u segmentima. S obzirom na to da u kamionu ima više takvih rastezljivih metara ne zna kolika je bila maksimalna duljina konkretnog metra kojim su mjerili, ali misli da je bio kraći. Svjedok navodi da su gosp. RŽ i on zajednički mjerili visinu tereta s time da se gosp. RŽ popeo na malčer kako bi utvrdio najvišu visinu s obzirom na to da je on mlađi i vitalniji od njega. Napominje da se poslom transporta vozila i većih tereta bavi 18 godina te da se nikada nije dogodilo da je došlo do prometne nezgode ili oštećenja tereta koji su prevozili zbog pogrešne izmjere visine. U konkretnom slučaju nisu kontaktirali nadležnu cestarsku službu jer je teret bio visine manje od 4,5 metra. Na posebno pitanje tužitelja svjedok navodi da se teret mjeri u segmentima te da se prvo mjeri od podloge do najviše točke platforme kamiona, s time da napominje da se prvo utovari teret i nakon utovara se iznivelira kamion uz pomoć zračnih jastuka i tek se onda pristupa mjerenju. Mjerenje se vrši tako da se mjeri prvo od podloge do najviše točke platforme, a onda od platforme prema gore te se gleda najviša točka stroja koji voze. Na najvišoj točki platforme vučnog vozila stoje i traktor i malčer jer su oni spojeni jedno pokraj drugoga. Navodi da se zbog kvara stroja malčer nije mogao spustiti te da je hidraulika traktora bila je na najvišoj visini i zato su mjerili koliko malčer strši iznad kabine traktora. Ističe da je prije intervencije već znao visinu svog vučnog vozila i visinu traktora, a na licu mjesta su još morali utvrditi visinu malčera, ali su na samom licu mjesta sve još jednom ponovno izmjerili od podloge do najviše točke platforme vučnog vozila nakon što je isto iznivelirano, a nakon toga od platforme do najviše točke malčera. Ističe da je gospodin RŽ prilikom izmjere stajao negdje gore na stroju jer na stroju uvijek ima nešto na što se možete popeti. Koliko zna gosp. RŽ nije stajao na kabini traktora prilikom mjerenja, a prilikom izmjere bio je prisutan zaposlenik komunalca PŽ koji je samo gledao što su radili, ali nije vršio konkretnu izmjeru. Svjedok također navodi da je bio upoznat s rutom kojom se vozač vučnog vozila RŽ kretao, ali da se zbog proteka vremena ne može sjetiti o kojoj se točno ruti radilo. Navodi da iz osobnog iskustva ne zna da je ranije dolazilo do nekog štetnog događaja u smislu zapinjanja za električne kablove ili nadvožnjak, ako je ukupna visina vučnog vozila i tereta na ruti od Pavlovca do [adresa] bila veća od 4,5 metra, ali nikada nije mjerio visinu električnih kablova i nadvožnjaka/podvožnjaka na navedenoj ruti. Na posebno pitanje punomoćnika prvoumješača na strani tužitelja svjedok navodi da su na licu mjesta mjerili od platforme vučnog vozila do najviše točke krana, a najviša točka platforme je negdje oko zadnjeg kotača.

31. Svjedok PŽ zaposlenik tužitelja na radnom mjestu vozača traktora vezano za sporni događaj navodi da je u Pavlovcu ostao u kvaru s traktorom s priključenim malčerom u vlasništvu tužitelja i parkirao na parkiralištu ispred kuće gosp. KŽ. Koliko se sjeća iza 12 sati došla je vučna služba po njega i to vozač po imenu RŽ i gazda ČŽ. Napominje da su oni "navukli" traktor na kamion vučne službe, koji je bio većih dimenzija te su isti povezali nekakvim lancima ili gurtnama. Nakon toga su se rastali, a prema njegovim saznanjima navedeni vozač i gosp. ČŽ su otišli u ovlašteni servis u koji je traktor trebao ići na popravak. Napominje da su navedeni vozač i gazda ČŽ natovarili traktor, isti povezali i napustili mjesto utovara traktora, ali da tom prilikom nitko nije ništa mjerio te naglašava da je on cijelo vrijeme bio tamo i vidio kad su isti odlazili. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika navodi da je utovar trajao možda 20 minuta, da je bio cijelo vrijeme tamo i da nitko nije ništa mjerio. Također, svjedok nadvodi da mu prije samog utovara gosp. ČŽ nije slao nikakve sms poruke, a koliko se sjeća prethodno su komunicirali gosp. ČŽ i njegov direktor DŽ. Svjedok napominje da mu se tek nakon spornog događaja (prometne nezgode) javio gosp. ČŽ putem mobitela (zvao ga je) te ga je tražio da se izmjeri kolika je visina stroja odnosno traktora s malčerom. Nadalje, svjedok navodi da je traktor s malčerom izmjerio u krugu firme i to nakon što se dogodila nesreća i nakon što je sporni traktor s malčerom popravljen i vraćen u firmu te da je telefonskim putem javio gosp. ČŽ visinu stroja – traktora s malčerom, ali se ne sjeća točne visine stroja koju je javio gosp. ČŽ jer je tada prošlo dosta vremena. Svjedok izričito navodi da je malčer u vrijeme spornog događaja bio novi, možda 2 ili 3 mjeseca star te da tada malčer nije bio u kvaru, nego samo traktor. Također, svjedok navodi da kada se traktor pokvario da je malčer bio sklopljen kako i mora biti za transport odnosno prijevoz na cesti, te da je tako bio i dignut na kamion vučne službe.

32. Zakonski zastupnik tužitelja DŽ, vezano za sporni događaj navodi da je dobio informaciju da je radnik PŽ ostao u kvaru s traktorom i pripadajućim malčerom prilikom košnje zelenih površina u mjestu Pavlovac. S obzirom na to da je traktor većih dimenzija i kvar je bio takav da se sa traktorom nije moglo dalje voziti odnosno nije se mogao odvesti u servis dogovorili su prijevoz s tvrtkom Filipčić jer se ista bavi prijevozom specijalnih tereta. Napominje da nije osobno dogovarao s gosp. ČŽ sporni prijevoz traktora i malčera, već da ga je kontaktirao BŽ, načelnik općine [adresa] koji je znao za tuženika i da se bavi takvom vrstom prijevoza. Napominje da nema neposrednih saznanja o konkretnom slučaju te da nije bio prisutan prilikom utovara traktora s malčerom na vučnu službu te da zna samo da je traktor s priključkom trebao biti odvezen na popravak u dogovoreni ovlašteni servis u [adresa]. Ostala saznanja za sporni događaj su ona koja su se dogodila poslije štetnog događaja. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika navodi da je malčer bio star par mjeseci te da je nakon štetnog događaja stroj popravljen odnosno da je tužitelj platio popravak te da se dalje radi s njim jer nisu imali drugi takav. Zakonski zastupnik tužitelja pojašnjava da je traktor popravljen u servisu i da je isti dovezen natrag na kotačima, a da je malčer dovezen nakon štetnog događaja u firmu u kojoj je kupljen BKL Rovišće gdje je rađena procjena te im je rečeno da bi se trebalo čekati na popravak, pa su odlučili popraviti malčer na drugom mjestu s time da ne zna koliko je popravak koštao.

33. Sud prihvaća iskaz svjedoka PŽ i RŽ u dijelu u kojem suglasno navode na koji je način utovaren traktor sa strojem - malčerom na teretno vozilo - labudicu i u kojem je položaju malčer stajao nakon utovara traktora s malčerom na teretno vozilo (ukupna visina teretnog vozila i traktora s malčerom od 4,52 m do 4,60 m), dok nije prihvatio iskaz svjedoka TŽ u dijelu kojem navodi u kojem je položaju malčer stajao nakon utovara traktora na teretno vozilo kao i u dijelu u kojem navodi da je ukupna izmjerena visina teretnog vozila s natovarenim traktorom i malčerom iznosila 4,40 m s obzirom na to da navedene tvrdnje nisu u skladu s izvedenim dokazima tijekom postupka, dok je pri tome TŽ kao supružnik zakonske zastupnice tuženika po stavu suda pristran i zainteresiran za uspjeh u sporu. Sud ukazuje na činjenicu da je svjedok RŽ u svome dopunskom iskazu prilikom održavanja očevida 9. listopada 2025. iskazivao odnosno pokazao da je traktor s malčerom bio transportiran teretnim vozilom u položaju u kojem je utvrđena visini od 4,52 m do 4,60 m, dok je ročištu održanom 12. ožujka 2024. iskazivao da visina tereta nije prelazila 4,5 metra.

34. Radi utvrđenja spornih činjenica i to maksimalne visine utovarenog traktora marke FENDIT s kranskim strojem malčer Dondi Femac DOC 302 na teretno vozilo IVECO u vlasništvu tuženika, zatim dinamike nastanka prometne nezgode, zatim slobodne visine ispod nadvožnjaka, te visine štete na radnom stroju – malčeru sud je proveo kombinirano strojarsko-prometno-tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za strojarstvo, cestovni promet i procjene motornih vozila i plovila ZLATKU TOTHU, dipl.ing.stroj., iz Zagreba s očevidom na licu mjesta utovara traktora s malčerom na vučno vozilo u mjestu Pavlovcu i s očevidom na mjestu sporne prometne nezgode u gradu [adresa].

35. Vještak u svome nalazu i mišljenju od 30. prosinca 2024. navodi da je prilikom očevida održanog u mjestu Pavlovac na autobusnoj stanici radi utvrđivanja maksimalne visine utovarenog traktora marke FENDIT s kranskim strojem malčerom Dondi Femac DOC 302 na teretno vozilo IVECO u vlasništvu tuženika prvo izmjerio visinu najviše točke krana malčera do tla, a zatim je nakon utovara traktora s malčerom na platformu teretnog vozila vozač teretnog vozila regulirao minimalnu i maksimalnu visinu platforme vozila. Nakon toga na platformu teretnog vozila utovareni traktor s malčerom se prednjima kotačima nalazio se u nižem položaju dok su stražnji kotači traktora bili na povišenom djelu platforme (iznad kotača vozila) te je u tom položaju traktor bio ukošen prema naprijed i zbog ukošenosti s nešto povišenim stražnjim dijelom i kranom malčera. Nadalje vještak navodi da su na utovarenom traktoru prisutni svjedoci PŽ i ČŽ, a koji su bili 1. lipnja 2021. prilikom utovara traktora s malčerom na teretno vozilo, iskazivali otklone krana malčera i time dvije različite visine najviše točke krane malčera od tla, a što je izmjereno. Dakle, nakon izvršenih izmjera po iskazanim položajima nagiba krana malčera utovarenog na platformu teretnog vozila od strane svjedoka PŽ (3,57m) i ČŽ (3,13 m), a uz moguće oscilacije zbog zračnog ovjesa teretnog vozila (0,95 m do 1,03 m), vještak daje mišljenje da najviša točka krana utovarenog malčera od tla iznos 4,52 m do 4,60 m po iskazu PŽ, a 4,08 m do 4,16 m po iskazu ČŽ.

36. Na ročištu održanom 26. ožujka 2025. vještak na pitanje punomoćnika prvoumješača na strani tužitelja da li se platforma konkretnog vučnog vozila -kamiona u prijevozu automatsku nivelira neovisno od volje vozača navodi da s obzirom na to da je vozilo opremljeno zračnim ovjesom, te da u vrijeme vožnje visina platforme oscilira ako je uključen automatski rad te da je vozilo pomoću ručice moguće staviti ili u maksimalno niski ili maksimalno visoki položaj, a što je na uviđaju utvrđena razlika od 8 cm kako je navedeno u nalazu i mišljenju. Također, vještak navodi da je funkcija zračnog ovjesa da ublaži udare ovjesa obzirom na konfiguraciju ceste, a zbog toga prilikom vožnje i oscilira visina platforme. Osim navedenog, vještak navodi da nije uobičajeno voziti teret na minimalnoj visini ovjesa jer u tom slučaju se udarci od prelaska preko neravnina direktno prenašaju na karoseriju odnosno šasiju teretnog vozila. Također, vještak pojašnjava da je prilikom mjerenja malčer (radni stroj s priključenim malčerom) stavljen na platformu teretnog vozila u položaj kakav je bio prilikom transporta i tom položaju prednji kotači malčera (radni stroj s priključenim malčerom) su na nižem mjestu platforme, a stražnji kotači na povišenom. Slijedom toga vještak navodi da je u takvom položaju malčer (radni stroj s priključenim malčerom) ukošen prema naprijed, a to podrazumijeva da je najviša točka malčera (radni stroj s priključenim malčerom) na stražnjoj strani nešto viša u odnosu kada malčer (radni stroj s priključenim malčerom) stoji na potpuno ravnoj površini.

37. Radi utvrđenja spornih činjenica odnosno na okolnost u svrhu utvrđivanja dinamike nastanka nezgode, slobodne visine ispod nadvožnjaka i visine štete na radnom stroju – malčeru sud je proveo strojarsko-prometno-tehničko vještačenje po vještak Zlatku Tothu iz Zagreba. U svome nalazu i mišljenju od 30. prosinca 2025. vještak stalni sudski vještak je nakon pregleda priložene dokumentacije i očevidom na licu mjestu predmete prometne nezgode prilikom koje došlo do udara krana malčera u nadvožnjak u [adresa] u [adresa] uz prisustvo svjedoka RŽ vozača teretnog vozila i jedinog sudionika predmete prometne nesreće, zaključio u svome nalazu i mišljenju da se teretno vozilo kretalo u pravcu centra [adresa] lijevom trakom kolnika te da je na platformi vozila bio utovaren traktor s priključenim malčerom, sklopljenim u transportni položaj i da je nailaskom na nadvožnjak došlo do udara najvišeg dijela – ruke malčera u betonsku konstrukciju nadvožnjaka. Vještak nadalje u mišljenju navodi da je mjerenjem utvrđeno da slobodna visina za prolaz ispod nadvožnjaka iznosi 4,49 m, a da je uzrok predmetne prometne nezgode bilo zapinjanje, odnosno udar najvišeg dijela utovarenog malčera u betonsku konstrukciju nadvožnjaka jer je visina malčera na teretnom vozilu bila viša od slobodne visine ispod nadvožnjaka za oko 0,11 m. Vještak, nadalje navodi da je preklop od 0,11 m bio dovoljan da uslijed udarca izazove lom ruke malčera i pad glave malčera na kolnik, a što se u konkretnim okolnostima i dogodilo, a da bi prometna nezgoda bi bila izbjegnuta u slučaju da je najviša visina utovarenog malčera na vozilu bila unutar visine do 4,49 m. U odnosnu na štetu nastalu na malčeru prilikom predmete prometne nezgode, vještak navodi da popravak oštećenog malčera nije bio ekonomski opravdan i da nastalu štetu treba obračunati kao totalnu štetu. Kako je tržišna vrijednost neoštećenog malčera iznosila s uključenim PDV-om,15.258,35 EUR, vještak vrijednost ostataka oštećenog malčera procjenjuje na 3.814,59 EUR, dok je stvarna šteta na malčeru s uključenim PDV-om iznosila 11.443,76 EUR.

38. Vještak u svome očitovanju od 11. ožujka 2026. u odnosu na prigovore tuženika navodi da je sukladno zadatku vještačenja mjerenjem utvrđena najveća visina utovarenog malčera, kao i slobodna visina prolaza ispod nadvožnjaka te da je prilikom mjerenja najveće visine malčera uzete u obzir oscilacije visine zbog djelovanja zračnog ovjesa na vozilu, a da je prema utvrđenoj dinamici nastanka nezgode neosporno utvrđeno da je došlo do zapinjanja najvišeg dijela malčera u betonsku konstrukciju nadvožnjaka te loma i pada ruke i pada glave na kolnik. U odnosu na tuženikove navode teoretskih dinamičkih prometnih uvjeta vještak nema realnih podataka koji bi se odnosili baš na predmetnu prometnu nezgodu i većinu nije moguće teoretski pretpostavljati. Naime, vještak ukazuje da je na mjestu ispod nadvožnjaka kolnik ravan i da je pri mjerenju visine malčera uzeta u obzir oscilacije zračnog ovjesa, ali ostali navodi se ne mogu pretpostaviti. Međutim, vještak navodi da i pored svih navedenih teoretskih prometnih uvjeta najveća visina utovarenog malčera ne bi smjela prelaziti visinu od 4,5 m, a najviši dio malčera bio je viši i zapeo je za betonsku konstrukciju nadvožnjaka. Nadalje, vještak navodi da je malčer bio fiksno priključen na stražnjem dijelu traktora i u fiksiranom položaju za transport te da o eventualnim mogućim pomacima nema podataka, a po vještakovom mišljenju nije realno očekivati da bi u vožnji došlo do privremenog povećanja najviše točke tereta. Također, vještak navodi da na prigovor tuženika nema podatak je li zbog naknadnog mjerenja, odnosno zbog prolaza vremena od trenutka nezgode došlo do promjene razine kolnika i ne može se izjasniti. S time da naglašava da je mjerenje slobodne visine ispod nadvožnjaka obavljeno u traci kolnika po kojoj se kretalo teretno vozilo, a u toj traci obavljena su tri mjerenja, te su provedena mjerenja utvrdila slobodnu visinu ispod nadvožnjaka od 4,49 m. Nadalje, vještak navodi da zadatak vještaka nije bio utvrđivanje mogućnosti prolaza vozila s malčerom po trasi u smjeru Bjelovara, Đurđevca i Čakovca, kao ni po tuženiku navedenu rekonstrukciju trase, tako da se o nadzemnoj infrastrukturi i prolazu vozila na toj trasi ne može izjasniti. Vezano za prigovor korištenja objektivnih činjenica i pravila struke, vještak navodi da osim iskaza vozača, zaključci u nalazu i mišljenju su utvrđeni na temelju činjenica s mjesta nezgode. Nadalje, vještak u svome očitovanju navodi i to da fotografije na stranicama spisa broj 31. i 32. potvrđuju da je došlo do udara najvišeg dijela – ruke malčera u betonsku konstrukciju nadvožnjaka te se na navedenim fotografijama vidi da je glava malčera odbijena od malčera i da je pala na kolnik i djelomično lijevo na razdjelni otok te da bi došlo do takvog zapinjanja u nadvožnjak evidentno je da je najviši dio malčera morao biti viši od 4,49 m. U odnosu na visinu štete vještak navodi da procjena stvarne štete s uključenim PDV-om iznosi 11.443,76 EUR, a bez PDV-a 9,155,01 EUR, Po opsegu oštećenja na fotografijama i ponudi za popravak vještak zaključuje da popravak oštećenog malčera nije ekonomski opravdan i nastalu štetu treba obračunati kao totalnu štetu te naglašava da pregled oštećenog malčera nije bio moguć, te da je visinu štete trebalo procijeniti na temelju raspoložive dokumentacije u spisu i uvida u stanje tržišta. Vještak pojašnjava da je primijenjena metodologija i tablice tržišnog pada vrijednosti za traktorske priključke objavljena na 8 Kongresu sudskih vještaka u Zagrebu te za priključne radne strojeve stare 6 mjeseci utvrđen je pad vrijednosti od 15 %, dok je za novonabavnu cijenu nakon uvida u stanje tržišta prihvatio priloženi račun za nabavu stroja, a spašeni dijelovi, navedeni u nalazu, procijenio je na 25 % (prodaja u kompletu).

39. Na ročištu održanom 16. travnja 2025. vještak navodi da ostaje kod nalaza i mišljenja od 30. prosinca 2025. vezano za dinamiku prometne nezgode i visinu štete na priključnom radnom stroju kao i kod očitovanja 11. ožujka 2026. te na posebno pitanje punomoćnika tuženika je li prilikom izrade uzeo o obzir dinamičke uvjete kretanja teretnog vozila, vibracije tereta odnosno da li su uobičajene vertikalne vibracije pri vožnji, vještak navodi da je na navedeno pitanje odgovorio u očitovanju u toč. Ad 1 i 2. a podataka za pretpostavku nekih oscilacija visine teretnog vozila nema. Po iskazu vozača on je samo iskazao da je kod nailaska ispod nadvožnjaka došlo do zapinjanja gornjeg dijela ruke malčera o donji betonski dio nadvožnjaka, dakle iz tog proizlazi da se vozilo kretalo kontinuirano i nailaskom na nadvožnjak došlo je do zapinjanja. Na pitanje punomoćnika tuženika zašto vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja uzimao u obzir zračni ovjes, a ne i druge utjecaje (vibracije i opterećenja), vještak navodi u svom nalazu i mišljenju od 30. prosinca 2024. da je izmjereno osciliranje visine teretnog vozila zbog zračnog ovjesa pri čemu je utvrđeno da je maksimalna visina ruke malčera iznosila 4,52 m do 4,60 m, pri tome obje visine prelaze slobodnu visinu prolaza ispod nadvožnjaka. Potrebno je reći da prilikom vožnje teretnog vozila nikada zračni ovjes nije na minimumu jer bi tada došlo do oštećenja elemenata ovjesa vozila. Prema tome prilikom vožnje najveća visina ruke malčera bi bila u tom području navedene visine, ali nikako na minimumu. Dakle u nalazu i mišljenju računato je sa utjecajem zračnog ovjesa, a o kakvim vibracijama tuženik misli nije mu poznato. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika da li može isključiti da je uzrok nezgode nedostatna visina nadvožnjaka, odnosno da li je razlika od 1 cm (4,50 m - 4,49 m) utjecala na uzrok nezgode, vještak navodi da prilikom zapinjanja najveća visina gornjeg dijela ruke malčera je bila 4,60 m. Razlog zapinjanja je upravo ta visina koja je veća od 4,49 m slobodne visine nadvožnjaka, dakle postavljeno pitanje od 1 cm ne bi spriječilo da dođe do zapinjanja i nastanka predmetne nezgode. Na posebno pitanje pun. tuženika je li moglo doći do pomicanja visine ruke malčera uslijed vibracija prilikom prijevoza u konkretnom slučaju, vještak navodi u konkretnom slučaju traktor je bio fiksno vezan za platformu teretnog vozila. Na navedeno pitanje uslijed eventualnih oscilacija visine platforme teretnog vozila ne može se isključiti da je uslijed elemenata ovjesa traktora došlo do nekih vertikalnih pomaka. Međutim, po iskazanoj dinamici vozilo se pri naletu na nadvožnjak kretalo kontinuirano bez nekih poremećaja u vožnji u vidu kočenja ubrzavanja tako da nije izvjesno očekivati da bi u trenutku zapinjanja vozilo, traktor bio u nekom vertikalnom pomaku. Na posebno pitanje pun. tuženika kako vještak objašnjava činjenicu da tijekom cijele trase kretanja vozila nije zabilježeno nikakvo zapinjanje tereta, vještak navodi da se u očitovanju na stranici 3. pod toč. 2 u četvrtom odlomku izjasnio o navedenom istom pitanju jer je u vještačkom zadatku nije bilo navedeno utvrđivanje tih činjenica na trasi Bjelovar-Đurđevac-Čakovec. Nadalje na posebno pitanje pun. tuženika je li svoj zaključak o totalnoj šteti isključivo temeljio na ponudi za popravak vještak navodi da oštećeni priključni stroj nije bilo moguće vidjeti te da smatra da je ponuda tvrtke BKL d.o.o. iz Rovišća koja se bavi prodajom i popravkom predmetnih radnih strojeva i koja je specijalizirana za tipove predmetnog priključnog stroja, korektno izrađena te ju je koristio samo za utvrđivanje kriterija da li je popravak ekonomski opravdan ili ne. Dakle, uvidom u opseg troškova popravka vještak je zaključio da on ekonomski nije opravdan i da štetu treba obračunati metodom totalne štete. Prilikom obračuna totalne štete s obzirom na neoštećene dijelove vještak je procijenio i vrijednost spašenih dijelova tako da je mogao izračunati i stvarnu štetu. Navedeno vještak je proveo na temelju raspoloživih podataka i dokumentacije u spisu, a što je bilo jedino na raspolaganju. Na posebno pitanje pun. tuženika zašto vještak nije pribavio eventualno i druge ponude za popravak priključenog radnog stroja, vještak navodi da je po priloženoj ponudi evidentno da popravak stroja nije ekonomski opravdan i da je potrebno štetu riješiti obračunom totalne štete. Na posebno pitanje pun. tuženika zašto vještak nije proveo samostalno procjenu vrijednosti popravka, vještak navodi da bi se utvrdile cijene pojedinih dijelova potrebno je da stručna radionica, a koja raspolaže katalozima za predmetni stroj odredi cijene po pojedinim pozicijama. Navedeno nije moguće da odredi vještak jer ne raspolaže sa tvorničkim podacima i cijenama, već je potrebno da to učini specijalizirana trgovina i servis, a što je u ovom slučaju i učinjeno. Vještak navodi da je već ranije naveo da se tvrtka BKL d.o.o. bavi prodajom i servisiranjem predmetnih strojeva te je ovlaštena za potrebne iskaze cijena dijelova. Na posebno pitanje pun. tuženika koje je konkretne izvore vještak koristio prilikom izračuna visine štete malčera s obzirom na to da je u nalazu i mišljenju stranici 7 toč. 2.5.1. naveo "nakon uvida u stanje tržišnih cijene", vještak navodi da je za predmetne tipove strojeva izvršio uvid u ponudu na tržištu strojeva i to na veći broj ponuda te da je te informacije koristio za zauzimanje mišljenja oko tržišne vrijednosti stroja. Vještak napominje da navedeni podaci njemu služe za odgovarajuću procjenu tržišne vrijednosti stroja. Na posebno pitanje pun. tuženika zašto je zaključio zašto je došlo do totalne štete na predmetnom radnom stroju iako su brojni dijelovi navedenog stroja neoštećeni i spašeni, vještak navodi da bi se visina štete određivala metodom totalne štete tada je potrebno da troškovi popravka iznose 75% tržišne vrijednosti stroja. U ovom slučaju to je evidentno da popravak radnog stroja iznosi više od 75% tržišne vrijednosti, te je bilo potrebno primijeniti obračun totalne štete. Prilikom procjene spašenih dijelova uzimaju se u obzir dijelovi koji nisu oštećeni. Pri tome se ne uzima pojedinačna vrijednost svakog neoštećenog dijela već se tako oštećeni stroj procjenjuje kao jednokratni poslovni događaj, a što znači da je netko spreman za taj iznos preuzeti kompletan oštećeni stroj.

40. S obzirom na to da je vještak na temelju raspoloživih podataka, pregleda i izmjere visine ukupnog tereta na transportnom vozilu i visine nadvožnjaka odgovorio na sva dodatna pitanja stranaka u postupku i suda, a nakon kojega stranke nisu na nalaz i mišljenje više imale posebnih prigovora, osim općenitih prigovora tuženika čiji je zahtjev za dopunskim vještačenjem i podredno novim vještačenjem sud odbio iz razloga navedenim u točki 11. obrazloženja, sud je nalaze i mišljenja vještaka Zlatka Totha ocijenio objektivnim, stručnim, uvjerljivim, razumljivim i logičnim, a posebice u dijelu u kojem vještak navodi kako je izmjerio ukupnu visinu traktora s malčerom i teretnog vozila te dinamiku prometne nesreće i utvrdio visinu štete na malčeru, slijedom čega nalaz i mišljenje vještaka Zlatka Totha od 30. prosinca 2024 i njegovu dopunu danu na ročištu održanom 26. ožujka 2025., kao i nalaz i mišljenje istog vještaka od 30. prosinca 2025. te očitovanje od 11. ožujka 2026. i njegovu dopunu na ročištu od 16. travnja 2026 u cijelosti prihvaća.

41. Nakon provedenog cjelokupnog dokaznog postupka te nakon uvida u priloženu dokumentaciju u spisu, sud smatra da je tužitelj tijekom postupka dokazao sve pretpostavke za utvrđivanje izvanugovorne odgovornosti tuženika za nastalu štetu na kranu tužitelja prilikom prijevoza traktora s malčerom u ovlašteni servis. Dakle, tijekom postupka tužitelj je dokazao da vučna služba tuženika odgovora kao štetnik za propuste u izvršenju svoje registrirane djelatnosti odnosno konkretno odgovara zbog krajnje nepažnje svojih radnika prilikom izmjere najviše točke tereta, a što je imalo uzročno-posljedičnu vezu da vozač prilikom ulaska u grad [adresa] udari u nadvožnjak i ošteti malčer tako da je na istom nastala totalna šteta.

42. S obzirom na to da je sud tijekom postupka utvrdio da postoje sve osnovne pretpostavke za dosuđenje naknade štete tužitelju zbog propusta tuženika prilikom izvršenja svoje profesionalne djelatnosti, sud je sukladno nalazu i mišljenju vještaka kojeg je u cijelosti prihvatio utvrdio visinu štete koja u predmetnoj prometnoj nezgodi nastala na radnom stroju-malčeru u visini od 11.443,76 EUR. Za naglasiti je da u imovinsku štetu nastalu za tužitelja treba uključiti i porez na dodanu vrijednost jer je sukladno članku 1085. stavku 1. ZOO-a i članku 1090. ZOO-a odgovorna osoba tuženika dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala i to u svoti koja je potrebna da se materijalna situacija tužitelja kao oštećenika dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje. Dakle, tužitelj kao oštećenik ima pravo na naknadu totalne štete koja je nastala na njegov radnom stroju, a koja prema stavu suda uključuje i PDV odnosno gore utvrđeni ukupni iznos od 11.443,76 EUR-a.

43. Slijedom navedenog, sud smatra da iz dokumentacije koja prileži spisu, nalaza i mišljenja vještaka te iskaza svjedoka jasno proizlazi da sukladno članku 1061. stavku 1. ZOO-a u vezi članka 1045. i članka 1046. ZOO-a tuženik kao poslodavac u obavljanju svoje profesionalne djelatnosti odgovara tužitelju za nastalu imovinsku štetu na njegovom radnom stroju-malčeru zbog propusta njegovih radnika koji su iz krajnje nepažnje prije transporta pogrešno i na neadekvatan način utvrdili odnosno izmjerili ukupnu visinu tereta.

44. Za naglasiti je da za odlučivanje o odgovornosti za štetu u ovom konkretnom predmetu nije od značaja činjenica što je nakon provedenih dokaza i mjerenja sud utvrdio da je slobodni prolaz ispod nadvožnjaka u Ulica Mihaela Pavleka Miškine 4,49 m odnosno 1 cm manje od 4,50 m kako je propisano člankom 9. ZSPC-a te da se s vrlo velikom sigurnošću može zaključiti da je na nadvožnjaku odnosno na mjestu prometne nezgode bio postavljen prometni znak "Zabrana prometa vozila čija ukupna visina premašuje visinu od 4,5 m“, jer kako je navedeno u nalazu i mišljenju vještaka Zlatka Totha uzrok predmetne prometne nezgode bilo je zapinjanje, odnosno udar najvišeg dijela utovarenog malčera u betonsku konstrukciju nadvožnjaka s obzirom na to da je visina malčera na teretnom vozilu bila viša od slobodne visine ispod nadvožnjaka za oko 0,11 m. Dakle, sve da je konkretni nadvožnjak u trenutku prometne nezgode bio propisane visine odnosno da je slobodan prolaz ispod nadvožnjaka iznosio propisanih 4,5 m sukladno zaključku vještaka čije je nalaze i mišljenja sud u cijelosti prihvatio došlo bi do udara utovarenog malčera na teretno vozilo u nadvožnjak te do nastanka totalne štete na istom, jer razlika u visini od 1 cm ne bi spriječila da dođe nastanka predmetne nezgode.

45. Kako tuženik nije podmirio prouzročenu štetu po dospijeću na temelju odredbe članka 12. stavka 4. ZOOP-a te odredbe članka 1086. ZOO-a i članka 29. stavka 1. i 2. ZOO-a dužan je platiti tužitelju i zakonsku zateznu kamatu tekuću od 2. lipnja 2021. na iznos utvrđene imovinske štete od 11.443,76 EUR odnosno od dana kada je tužitelj podnio odštetni zahtjev osiguravatelju tuženika EUROHERC osiguranju d.d. i prijavio štetu na predmetnom radnom stroju malčeru, pa do isplate.

46. Zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate po stopi koja se određuje na odnose iz trgovačkih ugovora na utuženi iznos nije osnovan, jer se u konkretnom slučaju radi o izvanugovornom odnosu tužitelja i tuženika koji se ne mogu smatrati trgovačkim ugovorom u smislu odredbe članka 29. st. 1. i 2. ZOO -a. Stoga je tužiteljev zahtjev zakonskih zateznih kamata na utuženi iznos osnovan samo do visine navedene u točki I. izreke ove presude odnosno do visine zatezne kamate koja se određuje u ostalim odnosima.

47. Iz navedenih razloga valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja te odbiti za visinu stope zatezne kamatne stope i odlučiti kao u točki I. i II. izreke presude.

48. O troškovima parničnog postupka sud je odlučivao na temelju odredbi iz članka 151. stavka 1., članka 154. stavka 2. i članka 155. ZPP -a, odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23; dalje: OT) i odredbi Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/2018. i 51/2023.; dalje: ZSP)

49. Budući da je konačni tužbeni zahtjev za isplatu iznosa na ime imovinske štete prihvaćen u iznosu od 11.443,76 EUR-a, a tužba je povučena za zatraženi iznos imovinske štete u iznosu od u iznosu od 4.774,18 EUR na što se je tuženik pristao, sud je utvrdio da je do djelomičnog povlačenja tužbe tužitelj uspio u sporu u pogledu osnove 100 %, a u pogledu visine štete u omjeru od 70,56 % odnosno ukupno 85,28 % (100 + 70,56 / 2), dok je tuženik do djelomičnog povlačenja tužbe uspio u pogledu osnove 0 %, a u pogledu visine štete u omjeru od 29,44 % odnosno ukupno 14,72 % (0 + 29,44 / 2).

50. Nakon smanjenja tužbenog zahtjeva tužitelj je uspio u sporu skoro u cijelosti u pogledu osnove i visine zahtjeva odnosno nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu u odnosu na stopu zatezne kamate pa je stoga na temelju odredbe članka 154. stavka 5. ZPP-a tuženik dužan nadoknaditi sve troškove koje je tužitelj imao nakon djelomičnog povlačenja tužbe.

51. Stoga je, kao potrebne troškove za vođenje parnice, u smislu odredbe iz članka 155. stavka 1. ZPP-a u vezi stavka 2. istog članka, tužitelju valjalo priznati trošak sastava tužbe 500,00 EUR-a (Tbr. 7. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 18. ožujka 2023. i od 7. veljače 2025. u iznosu od 500,00 EUR -a za svaki podnesak (Tbr. 8. t. 1. OT) ), trošak pristupa na ročišta održana 14. prosinca 2023., 12. ožujka 2024., 16. travnja 2024. i 26. ožujka 2025. u iznosu od 500,00 EUR za svako ročište (Tbr. 9. t. 1. OT) i trošak nazočnosti na očevidu održanom 13. prosinca 2024. i 9. listopada 2025. u iznosu od 500,00 EUR-a za svaki očevid (Tbr. 9. t. 7. Tarife) što uvećano za PDV u iznosu od 1.125,00 EUR (Tbr. 46. OT) i za sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 208,63 EUR u skladu s uspjehom tužitelja u sporu od 85,28 % do povlačenja tužbe ukupno iznosi 4.974,92 EUR. Nakon smanjenja tužbenog zahtjeva u smislu odredbe iz članka 155. stavka 1. ZPP-a u vezi stavka 4. istog članka, valjalo je tužitelju u cijelosti priznati i trošak sastava podneska od 28. siječnja 2026. i podneska od 2. travnja 2026. svaki u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t.1. OT) i troškove pristupa na ročište održana 16. travnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR za svako ročište (Tbr. 9. t.1. OT), što uvećano za PDV u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 46. OT) i za sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 160,89 EUR, a što ukupno iznos od 910,89 EUR. Dakle, uzimajući navedene troškove tužitelja prije djelomičnog povlačenja tužbe u iznosu od 4.974,92 EUR i nakon djelomičnog povlačenja tužbe u iznosu od 910,89 EUR sud je tužitelju priznao i troškove vještačenja u iznosu od 800,00 EUR i u iznosu od 1.000,00 EUR, kao i materijalne troškove prijevoda dokumentacije u iznosu od 33,75 EUR za koje troškove sud smatra čije je provođenje odnosno prijevod bili potrebni za utvrđivanje bitnih činjenica u ovom postupku, tako da ukupni troškovi tužitelja u ovom postupku iznose 7.719,56 EUR.

52. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak podneska od 22. srpnja 2025. uvećan za pripadajući PDV u ukupnom iznosu od 62,50 EUR, a u kojem tužitelj obavještava sud o uplati predujma za vještačenje i dostavlja potvrdu koji po stavu ovog suda ne može ići na teret tuženika.

53. Kako sudu u vrijeme pisanja presude nije poznato hoće li punomoćnik tužitelja pristupiti na ročište za objavu presude, sud tužitelju taj trošak u iznosu od 125,00 EUR nije dosudio, a ukoliko punomoćnik tužitelja pristupi na ročište za objavu presude, sud će o tom trošku odlučiti dopunskim rješenjem.

54. Budući da je tuženik djelomično uspio u sporu od povlačenja tužbe sud je kao potrebne troškove za vođenje parnice, u smislu odredbe iz članka 155. stavka 1. ZPP-a u vezi stavka 2. istog članka, tuženiku do povlačenja tužbe priznao trošak odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 2. studenog 2023., 2. travnja 2024., 17. siječnja 2025. i 28. siječnja 2026. u iznosu od 500,00 EUR-a za svaki podnesak (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak pristupa na ročišta održana 14. prosinca 2023., 12. ožujka 2024., 16. travnja 2024. i 26. ožujka 2025. u iznosu od 500,00 EUR za svako ročište (Tbr. 9. t. 1. OT) i trošak nazočnosti na očevidu održanom 13. prosinca 2024. i 9. listopada 2025. u iznosu od 500,00 EUR-a za svaki očevid (Tbr. 9. t. 7. Tarife) što uvećano za PDV u iznosu od 1.375,00 EUR (Tbr. 46. OT) u skladu s uspjehom tužitelja u sporu od 14,72 % do povlačenja tužbe ukupno iznosi 1.012,00 EUR. Uz navedeni iznos od 1.012,00 EUR sud je tuženiku priznao i trošak vještačenja u iznosu od 700,00 EUR čije provođenje je bilo potrebno za utvrđivanje bitnih činjenica u ovom postupku, tako da ukupni troškovi tužitelja u ovom postupku iznose 1.712,00 EUR. U preostalom iznosu od 1.875,00 EUR odnosno za troškove tuženika nakon djelomičnog povlačenja tužbe sukladno uspjehu u sporu zatraženi trošak tuženika odbijen kao neosnovan.

55. Slijedom navedenog, proizlazi da tuženiku pripada trošak u iznosu od 1.712,00 EUR, dok tužitelju pripada pravo na trošak postupka nakon u iznosu 7.719,56 EUR-a. Prebijanjem navedenih troškova dolazi se do iznosa od 6.007,56 EUR koji je tuženik dužan platiti tužitelju.

56. S obzirom da je tužitelj uspio u sporu do djelomičnog povlačenja tužbe u omjeru 85,28 %, a nakon djelomičnog povlačenja tužbe u cijelosti, tuženik je dužan nadoknaditi i troškove drugomješača na strani tužitelja EUROHERC osiguranje d.d , a koji se odnosi na odgovor na tužbu u iznosu od 500,00 EUR-a (Tbr. 8. t. 1. OT) i trošak pristupa na ročišta održana 14. prosinca 2023., 16. travnja 2024. i 26. ožujka 2025. u iznosu od 500,00 EUR za svako ročište (Tbr. 9. t. 1. OT), što uvećano za PDV u iznosu od 500,00 EUR sukladno uspjehu u sporu tužitelja ukupno iznosi 2.132,00 EUR. Navedenom iznosu od 2.132,00 EUR sud je drugoumješaču u cijelosti priznao trošak pristupa na ročište održano 16. travnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), što uvećano za PDV u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 46. OT) ukupno iznos od 2.382,00 EUR.

57. Drugomješaču na strani tužitelja tužitelju nije priznat zatraženi trošak podneska od 11. ožujka 2024. uvećan za pripadajući PDV u ukupnom iznosu od 62,50 EUR, a u kojem drugoumješač na strani tužitelja samo obavještava sud da zbog službene spriječenosti nije u mogućnosti pristupiti na zakazano, koji trošak po stavu ovog suda ne može ići na teret tuženika.

58. Na ukupno dosuđeni trošak tužitelju i drugomješaču na strani tužitelja dosuđene su zatezne kamate koje teku od 1. lipnja 2026. do isplate, sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a, po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a.

59. Stoga je sud odlučio kao pod točkom II., III., IV. i V. izreke rješenja.

U Bjelovaru 1. lipnja 2026.

Sutkinja

Sanjana Zorinc

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka ili objave presude na e -Oglasnoj ploči suda, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u 3 primjerka.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik Vjekoslav Kovačević.