REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovrv-64952/2025-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nikoli Raguzu, po prijedlogu sudskog savjetnika Marini Tojčić Kinjerovac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja MPM GRADNJA j.d.o.o., Vrpolje, Šamačka ulica 55A, OIB: 46837958645 , zastupanog po punomoćniku Tihomiru Kovačiću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, protiv ovršenika HVALJEN BUDI d.o.o., Zagreb, Bani 73, OIB: 81742701785, zastupanog po punomoćniku Timonu Sakomanu, odvjetniku u Zagrebu, radi ovrhe, 01. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika za ukidanjem potvrde pravomoćnosti i ovršnosti iskazane 21. srpnja 2025. na rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Alena Juroša, Zagreb, Hrvatskog proljeća 36, poslovni broj: Ovrv-64952/2025 od 13. lipnja 2025, a koje je rješenje svojstvo pravomoćnosti i ovršnosti steklo 02. srpnja 2025.

II. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog ovršenika za povrat u prijašnje stanje, podnesen 29. srpnja 2025.

III. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog ovršenika za obustavu ovrhe, podnesen 29. srpnja 2025.

IV. Odbacuje se kao nepravovremen prigovor ovršenika, podnesen 29. srpnja 2025. protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Alena Juroša od 13. lipnja 2025., poslovni broj: Ovrv-64952/2025.

V. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog ovršenika za ponavljanje postupka, podnesen 29. srpnja 2025.

VI. Nalaže se ovršeniku naknaditi ovrhovoditelju trošak postupka u iznosu od 2.500,00 EUR (slovima: dvijetisućepetstotina eura), u roku od 8 dana.

VII. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je 28. svibnja 2025. podnio ovom sudu prijedlog za ovrhu općenito na imovini ovršenika i na novčanoj tražbini ovršenika po računu kod banke te je predmet dodijeljen u rad javnom bilježniku Alenu Jurošu, kao povjereniku suda.

2. Javni bilježnik Alen Juroš donio je 13. lipnja 2025. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, posl.broj: Ovrv-64952/2025 (list 16 spisa), na kojem je rješenju o ovrsi imenovani javni bilježnik iskazao pravomoćnost i ovršnost s danom 02. srpnja 2025. (list 24 spisa).

3. 29. srpnja 2025. ovršenik je podnio zahtjev za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti izdane na rješenje o ovrsi, posl.broj: Ovrv-64952/2025. U zahtjevu ovršenik navodi da je mu nije uredno bila dostavljena obavijest javnog bilježnika o prijedlogu za ovrhu niti da mu je uredno dostavljeno predmetno rješenje o ovrsi te da je za ovrhu saznao nakon pljenidbe novčanih sredstava. Navodi da navedenu obavijest i rješenje o ovrsi nije zaprimila ovlaštena osoba za primanje pismena i da je zakonski zastupnik ovršenika za postojanje predmetnog rješenja o ovrsi saznao 22. srpnja 2025., nakon što su s bankovnog računa zaplijenjena novčana sredstva i nakon što je izvršen uvid u ovaj spis. Na navedene okolnosti predlaže saslušanje zakonskog zastupnika ovršenika i po potrebi provođenje dokaza grafološkim vještačenjem.

Istim podneskom od 29. srpnja 2025. ovršenik podnosi i prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog toga što o rješenju o ovrsi nije zakonito obaviješten odnosno, zbog pogrešne i neuredne dostave obavijesti o prijedlogu za donošenjem rješenja o ovrsi kao i samog rješenja o ovrsi, zbog čega da je propustio rok za podnošenje prigovora. Nadalje, ovršenik podnosi prigovor protiv predmetnog rješenja o ovrsi u cijelosti, iz svih zakonom dopuštenih razloga, ističući da tražbina ovrhovoditelja ne postoji. Predlaže se da i ovrha iz svih naprijed navedenih razloga obustavi a podredno podnosi i prijedlog za ponavljanje postupka, također zbog propuštanja dostave slijedom čega mu je onemogućeno raspravljanje pred sudom.

4. Očitujući se na zahtjeve i prijedloga ovršenika, podnesene 29. srpnja 2025., ovrhovoditelj se istima u cijelosti protivi, u bitnom navodeći da je rješenje o ovrsi zakonito i uredno dostavljeno ovršeniku, da su prijedlozi za provođenje grafološkog vještačenja i saslušanje zakonskog zastupnika ovršenika nevažni i odugovlačeći slijedom čega ih predlaže odbiti dok druga pravna sredstva ovršenika predlaže odbaciti, podredno odbiti.

5. Zahtjev ovršenika za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti je neosnovan.

6. Odredbom članka 36. st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024; dalje u tekstu: OZ) određeno je da će potvrdu o ovršnosti za izdavanje koje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti ukinuti rješenjem isti sud, odnosno tijelo, na prijedlog ili po službenoj dužnosti. Odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a propisana je odgovarajuća podredna primjena Zakona o parničnom postupku dok je čl. 21. st. 2. OZ-a određeno da se na materijalnopravne pretpostavke i posljedice provedbe ovršnog postupka na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju obvezni odnosi.

7. Sud je povodom zahtjeva ovršenika za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti predmetnog rješenja o ovrsi održao ročište 20. travnja 2026., na kojem je ročištu saslušan zakonski zastupnik ovršenika, PV, direktor društva ovršenika. U svom iskazu PV navodi da je saznala da se vodi predmetni postupak kada su novci skinuti s računa, da papirologiju u društvu ovršenika obavljaju ljudi u društvu, da ŠV zaprima poštu ako ona nije tamo a da je ZV direktor prodaje društva. ŠV da je ovlaštena za zaprimanje običnih pošiljaka koje nisu preporučene i da u društvu ovršenika radi dugi niz godina. Dalje navodi da je adresa sjedišta društva ovršenika i njegova stvarna adresa i da društvo ima oko četrdeset zaposlenih osoba. PV jedina je osoba ovlaštena za zastupanje ovršenika i nema saznanja je li društvo ovršenika zatražilo od nadležnog tijela pravo pristupa informacijskom sustavu elektroničke komunikacije. Zakonski zastupnik ovršenika na ročištu je potvrdio da je na dostavnici s lista 22 spisa otisnut pečat društva ovršenika, iako izjavljuje da na istoj dostavnici nije njegov vlastoručni potpis.

8. Sud je službenim putem od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dopisom od 21. travnja 2026. zatražio očitovanje je li društvo ovršenika od tog tijela zatražilo pravo pristupa informacijskom sustavu e-komunikacije te ukoliko jest, kada je navedeno zatražilo. Dopisom od 19. svibnja 2026. navedeno je tijelo obavijestilo ovaj sud da društvo ovršenika nije uključeno u sustav elektroničke komunikacije. Navelo je i da se pravne osobe od 2024. godine same uključuju u e - Komunikaciju korištenjem sustava e-Ovlaštenja a da su se do tada podnosili zahtjevi navedenom tijelu.

9. Iz dostavnice koja prileži spisu (list 22 spisa) proizlazi da je predmetno rješenje o ovrsi uručeno ovršeniku na njegovu adresu sjedišta, što je potvrđeno pečatom društva ovršenika a i zakonski zastupnik ovršenika u svom je iskazu izričito naveo da je na dostavnici otisnut pečat društva. Činjenica da zakonski zastupnik tvrdi da potpis na dostavnici nije njegov nije relevantno za valjanost dostave rješenja o ovrsi. Naime, odredbom čl. 133. st. 5. Zakona o parničnom postupku (NN broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) određeno je, između ostalog, da se dostava pismena pravnim osobama obavlja u elektroničkom obliku ili na drugi odgovarajući način, dok je odredbom čl. 133. st. 6. ZPP određeno da će sud tim osobama, koje nisu zatražile ili im nije još dodijeljeno pravo pristupa informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima, dostavu prvog pismena obaviti poštom uz obavijest da će se sva daljnja pismena u postupku do dodjele prava pristupa informacijskom sustavu elektroničke komunikacije obaviti stavljanjem pismena na e - oglasnu ploču sudova i da će se smatrati da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na e-oglasnu ploču sudova.

10. Iz naprijed navedenog proizlazi da je ovršeniku rješenje o ovrsi uručeno u skladu s navedenim zakonskim propisima, kojima se uređuje dostava sudskih pismena. Ovršenik je pravna osoba, koja je u pravnom prometu dužna postupati povećanom pažnjom, pažnjom dobrog stručnjaka te ju nepoznavanje prava i nepridržavanje prisilnih zakonskih propisa ne ispričava niti ju može ispričavati. Obzirom je nesporno utvrđeno da ovršenik nema pravo pristupa informacijskom sustavu elektroničke komunikacije, što je njegova zakonska obveza, temeljem čl. 133. st. 5. ZPP, u konkretnom slučaju nije postojao drugi način dostave predmetnog rješenja o ovrsi nego putem pružatelja poštanskih usluga, što je uredno i učinjeno od strane javnog bilježnika, kao povjerenika suda. Pritom valja istaknuti da to što javni bilježnik uz rješenje o ovrsi nije uputio ovršeniku obavijest iz čl. 133. st. 6. ZPP ne utječe na valjanost dostave jer je navedeno ovršeniku moglo samo ići u korist jer, da je bilo potrebno dostavljati još koje pismeno u postupku, postojala bi obveza tijela koje dostavlja pismeno ponovno ga dostavljati prema pravilima o dostavi pismena, a ne odmah putem sudske e-oglasne ploče.

U odnosu na tvrdnju da potpis na dostavnici s lista 22 spisa nije potpis zakonskog zastupnika također nije od utjecaja na valjanost dostave, i to prvenstveno temeljem odredbe čl. 149. st. 6. ZPP prema kojoj će dostavljač od osobe kojoj predaje pismeno zatražiti da dokaže svoju istovjetnost, ako dostavu ne obavlja državnom tijelu ili pravnoj osobi. Iz navedene odredbe proizlazi da osoba, koja zaprima pismeno u ime pravne osobe, nije dužna dostavljaču dokazivati istovjetnost niti ju je dostavljač dužan isto tražiti. Budući u konkretnom slučaju na dostavnici postoji pečat društva ovršenika s datumom primitka pismena, nije uopće relevantno čiji je konkretno potpis na toj istoj dostavnici. Osim što navedeno proizlazi iz navedenih zakonskih odredbi, treće osobe nisu dužne ulaziti u internu organizaciju određenog pravnog subjekta i istraživati tko je ili nije ovlašten za koje poslove već je to stvar isključivo internih akata te hijerarhijskih i odnosa povjerenja unutar nekog pravnog subjekta, pa tako i ovršenika. Isto tako, osoba koja je raspolagala službenim pečatom društva ovršenika očito uživa povjerenje odgovorne osobe ovršenika te se nakon preuzimanja pismena daljnji odnosi unutar nekog pravnog subjekta ne tiču više niti jedne treće osobe. Sve naprijed utvrđeno, osim što potvrđuje da je rješenje o ovrsi na zakonom valjani način dostavljeno ovršeniku predstavlja i razlog zbog kojeg je sud zaključkom na raspravi održanoj 20. travnja 2025. odbio provođenje dokaza grafološkim vještačenjem . Iz istih je razloga sud zabranio i pitanje punomoćniku ovršenika koje je glasilo: „Ostavlja li poštar pismena u sjedištu društva a da o njima nemate saznanja?“, temeljem čl. 302. ZPP u vezi s čl. 21. OZ jer se, obzirom na raniji iskaz zakonskog zastupnika ovršenika, radi o pitanju koje se ne odnosi na činjenice relevantne za utvrđivanje činjeničnog stanja.

11. Ovršenikovo isticanje da mu obavijest u povodu prijedloga nikada nije dostavljena ne utječe niti na zakonitost ni na valjanost dostave rješenja o ovrsi. Iz E - spisa proizlazi da je obavijest javni bilježnik otpremio 28. svibnja 2025., u skladu s čl. 281. st. 3. OZ a kako je predmetno rješenje o ovrsi donio 13. lipnja 2025., isto je doneseno nakon proteka roka iz 281. st. 4. OZ.

12. Slijedom svega navedenog, sud je temeljem čl. 133. st. 5. ZPP, čl. 133. st. 6. ZPP i čl. 149. st. 6. ZPP, u vezi s čl. 36. st. 3. OZ odlučio kao u toč. I. izreke rješenja.

13. Prijedlog za povrat u prijašnje stanje od 29. srpnja 2025. nije dopušten.

14. Odredbama čl. 12. st. 2. OZ- a povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor. Nadalje, čl. 117. st. 1. ZPP-a propisano je da, ako stranka propusti rok za poduzimanje kakve radnje, te zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje u postupku, sud će joj na njen prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju, ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuštanje. Čl. 117. st. 2. ZPP-a propisano je da povrat u prijašnje stanje nije dopušten ako se propuštanje stranke može pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek.

15. Ovršenik se u prijedlogu za povrat u prijašnje stanje poziva na to da o rješenju o ovrsi nije zakonito obaviješten odnosno, podnosi prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog pogrešne i neuredne dostave obavijesti o prijedlogu za donošenjem rješenja o ovrsi kao i samog rješenja o ovrsi, zbog čega da je propustio rok za podnošenje prigovora. Povreda pravila o dostavi odnosno propuštanje dostave rješenja o ovrsi je bitna povreda postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek te je slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavak 2. ZPP-a sud odlučio kao u točki II. izreke rješenja.

16. Prijedlog za obustavu ovrhe nije dopušten. Naime, odredba čl. 72. st. 1. OZ-a propisuje uvjete za obustavu ovrhe po službenoj dužnosti, odredba čl. 72. st. 2. OZ-a propisuje obvezu suda da ovrhu obustavi zbog nemogućnosti provedbe, dok odredba čl. 40. st. 1. i 2. OZ-a, propisuje uvjete za obustavu ovrhe sukladno prijedlogu ovrhovoditelja. Dakle, odredbe OZ-a propisuju u čl. 72. st. 4. OZ-a jedini razlog obustave ovrhe na prijedlog ovršenika, a to je ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za žalbu provedbom ovrhe zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o ovrsi, a izuzeti su od ovrhe ili je mogućnost ovrhe na njima ograničena. Kako ovršenik nije naveo razloge koji bi se mogli podvesti pod zakonsku odredbu čl. 72. st. 4. OZ-a, radi kojeg je razloga dopušteno ovršeniku podnositi sudu prijedlog za obustavu ovrhe, već se ovršenik poziva na sasvim druge razloge, radi kojih prema stavu ovog suda, nije ovršeniku dopušteno podnositi prijedlog za obustavu ovršnog postupka , tako je primjenom odredbe čl. 72. st. 4. OZ sud odlučio kao u toč. III. izreke rješenja.

17. Prigovor ovršenika je nepravovremen. Odredbom čl. 57. st. 1. OZ-a određeno je da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršenik može podnijeti prigovor u roku od osam dana. Iz stanja spisa proizlazi da je ovršeniku rješenje o ovrsi od 13. lipnja 2025. uredno uručeno 23. lipnja 2025. (list 22 spisa). Temeljem čl. 112. st. 2. ZPP-a rok za izjavljivanje prigovora ovršeniku je počeo teći 24. lipnja 2025. te je zadnji dan za izjavljivanje prigovora protiv rješenja o ovrsi bio 01. srpnja 2025., prema odredbi čl. 57. st. 1. OZ-a. Odredbom čl. 358. st. 1. ZPP određeno je da će nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu rješenjem odbaciti sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta. Odredbom čl. 358. st. 2. ZPP-a određeno je da je žalba nepravovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnošenje. Zbog navedenog, prigovor je nepravovremen te je temeljem čl. 358. st. 1. i 2. ZPP, u vezi s čl. 21. OZ odlučeno kao u toč. IV. izreke rješenja.

18. Prijedlog za ponavljanje postupka nije dopušten. Odredbom čl. 12. st. 2. OZ -a određeno je da ponavljanje postupka nije dopušteno, osim u slučaju iz čl. 58. st. 7. OZ. Odredbom čl. 58. st. 7. OZ propisano je da, ako ovršenik ne podnese prigovor protiv dijela rješenja o ovrsi kojim mu je naloženo da namiri tražbinu, protiv tog dijela rješenja može tražiti ponavljanje postupka prema pravilima parničnog postupka. Osim što je prigovor ovršenika protiv rješenja o ovrsi podnesen nepravovremeno, isti je podnesen u cijelosti protiv rješenja o ovrsi, s tim da ovršenik navodi da tražbina ovrhovoditelja uopće ne postoji, slijedom čega proizlazi da je podnesen i protiv dijela rješenja o ovrsi kojim mu je naloženo da namiri tražbinu. Zbog navedenog, prijedlog za ponavljanje postupka nije dopušten te je temeljem odredbe čl. 12. st. 2. u vezi s čl. 58. st. 7. OZ odlučeno kao u toč. V. izreke rješenja.

19. Odredbom čl. 151. st. 2. ZPP-a određeno je da parnični troškovi obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu. Tbr. 52. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023, 107/25; dalje: OT) propisano je da kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

Odredbom čl. 155. st. 1. ZPP određeno je da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Odredbom čl. 154. st. 1. ZPP određeno je da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Ovrhovoditelju, zastupanom po punomoćniku odvjetniku, priznati su kao opravdani troškovi trošak sastava podneska od 21. listopada 2025., kojim se očituje na pravna sredstva ovršenika, u iznosu od 500 bodova, temeljem Tbr. 11. toč. 1. OT. Dalje je ovrhovoditelju, temeljem Tbr. 12. toč. 1. OT priznat kao opravdani trošak trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 20. travnja 2026, u iznosu od 500 bodova. Ovrhovoditelju je, dakle, priznat trošak u ukupnom iznosu od 1.000,00 bodova, što uz vrijednost 1 boda od 2,00 eura, iznosi 2.000,00 eura, što uvećano za iznos PDV-a 25%, temeljem Tbr. 46., iznosi ukupno 2.500,00 eura. Obzirom ovršenik nije uspio s pravnim sredstvima podnesenim u ovom postupku a ovrhovoditelju je prouzročio daljnji trošak aktivnog sudjelovanja u postupku radi zaštite svojih prava i interesa, sud je temeljem čl. 14. st. 4. OZ u vezi s čl. 154. st. 1 ZPP i čl. 155. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 21. OZ odlučio kao u toč. VI. izreke rješenja, dok je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 21. OZ odlučio kao u toč. VII. izreke rješenja.

U Zagrebu, 01. lipnja 2026.

Sudac:

Nikola Raguz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu pisano u dovoljnom broju primjeraka, u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje županijski sud.

Nacrt odluke izradio sudski savjetnik:

Marina Tojčić Kinjerovac

DNA:

1. Ovrhovoditelju, po punomoćniku

2. Ovršeniku, po punomoćniku

3. Javnom bilježniku Alenu Jurošu-na znanje

4. Spis