Poslovni broj: R1-88/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Mariji Gugić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja: DA (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marija Šeparović, odvjetnica u Blatu, protiv protustranke: TA (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Aldo Mirošević, odvjetnik u Veloj Luci, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 1. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Prekida se predmetni postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina.
II. Upućuje se protustranka da u roku od 30 dana po pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnični postupak protiv predlagatelja radi utvrđenja da točno određeni dio kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja isključivo vlasništvo protustranke.
III. Prekid postupka trajat će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka iz točke II/ izreke ovog Rješenja.
IV. O pokretanju parničnog postupka iz točke II izreke ovog Rješenja dužan je protustranka obavijestiti ovaj sud dostavom primjerka tužbe, a pozivom na gornji broj spisa.
V. Ako u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja protustranka ne pokrene parnični postupak na koji je upućen točkom II izreke ovog Rješenja, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućen na parnicu iz točke II izreke ovog rješenja te će predmetni postupak biti nastavljen.
Obrazloženje
1. Dana 31. srpnja 2024. zaprimljen je prijedlog predlagatelja radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
2. U odgovoru na prijedlog iznesenom na pripremnom ročištu održanom 24. srpnja 2024. protustranka je izjavio kako je s predlagateljem vodio pregovori oko fizičke podjele predmetnih nekretnina po kojim pregovorima su stranke u najvećoj mjeri postigle sporazum. Međutim, ukoliko predlagatelj ustraje u prijedlogu ističe da je svojim sredstvima i temeljem suglasnost danas pok. ĆA, bake stranaka, na predmetnim nekretninama izgradio građevinu koja predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu. Stoga, a to u situaciji da se između stranaka ne nastavi pokušaj sporazumnog rješenja o diobi predmetnih nekretnina, protustranka osporava suvlasničke omjere u smislu da je protustranka isključivi vlasnik točno određenog dijela kčbr. [katastarska čestica]. Za ostali dio tako označene nekretnine kao i za kčbr. [katastarska čestica] dvorište 8 m2 kvadratnih ne osporavaju se suvlasnički omjeri.
3. Očitujući se na navode protustranke predlagatelj je potvrdio kako su se među njima vodili pregovori na način da bi protustranci pripalo nešto više od 60%, a predlagatelju onda manje od 40%. Međutim, da je protustranka nakon toga tražila neke dodatne prilaze, ulaze, a bilo je potrebno platiti troškove koji su plaćeni po polovinu, ali je protustranka zaustavila provođenje elaborata u zemljišniku, pri čemu navodi da sam u Uredu javnog bilježnika ovjerio elaborat dok je protustranka odbila to potpisivanje uz isticanje niz prigovora od strane punomoćnika koju je predlagatelj angažirao. Predlagatelj ukazuje i kako je objekt kojeg navodi protustranka bespravno izgrađen iz kojeg razloga nije ishodio građevinsku dozvolu za dio predmetnog zemljišta na kojem je planirao graditi.
4. U daljnjem tijeku postupka stranke nisu postigle sporazum o veličini suvlasničkog dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na temelju pisanih i usmenih navoda stranaka slijedi da su između stranaka postoje sporna pitanja koja su od utjecaja na diobu, odnosno da postoji spor o predmetu diobe, ali i o veličini suvlasnički omjera. Protustranka osporava predmet diobe i tvrdi da je u konkretnom slučaju određeni dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne predstavlja suvlasništvo stranaka već isključivo vlasništvo protustranke.
5. Odredbama članka 27. str. 1. i 2. Zakon o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/23.) propisano je da će sud, ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom i da će u tom slučaju sud odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.
6. Obzirom da je između predmetnih stranaka došlo do spora u pogledu činjenica o kojima ovise njihova prava u ovom postupku valjalo je temeljem čl. 27. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku prekinuti predmetni postupak pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja. Odredbom članka 27. u st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku propisano je da će sud u slučaju nastanka spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica predlagatelja uputiti na parnični postupak, no iz odredbe st. 2. istog čl. 27. jasno proizlazi kako sud na parnični postupak može uputiti i drugu stranku istog postupka. Sud je pod točkom II. izreke ovog rješenja odlučio da će na pokretanje parničnog postupka radi utvrđenja spornih činjenica uputiti protustranku. Navedeno stoga što su, obje stranke u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnici predmetnih nekretnina svaka u 1/2 dijela, pa nalazi da je protustranka dužna dokazati svoje činjenične navode. Sukladno odredbi članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku, na sva pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno. Odredbom članka 219. stavka 1. Zakona o parničnom postupku propisano je pak da je svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Kako je protustranka ta koja tvrdi da je postao vlasnikom određenog realnog dijela, sud nalazi da je upravo on dužan predmetne činjenice i dokazati, zbog čega ga je uputio na pokretanje parnice.
7. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Korčuli, 1. lipnja 2026.
S u t k i n j a
Marija Gugić
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja dopušteno je izjaviti žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud u 3 ista primjerka i u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.
