REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: P Ob-15/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu tog suda Mariji Dukić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Mariju Petaniju, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika UR iz [adresa], s boravištem na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne stečevine i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave 24. travnja 2026., u nazočnosti punomoćnika tužiteljice, te tuženika osobno, te objave presude 1. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženom UR, OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime financijskih ulaganja tužiteljice GR, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao izvanbračnog druga, u nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, a koja čest. z. odgovara čest. z. 152/1 k. o. [katastarska općina] izmjere, te č.z. 664/67 k. o. [katastarska općina] stare izmjere, a koja odgovara č. z. 152/4 k. o. [katastarska općina] izmjere, isplatiti tužiteljici iznos od ukupno 20.701,44 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 12. prosinca 2016. godine kao dana podnošenja tužbe, pa do isplate, po stopi koja se određuje sukladno čl. 29.stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35,05,41,08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude i pod prijetnjom ovrhe, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog do zatraženog i to za iznos od 47.448,56 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi :

„I. Utvrđuje se da nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi pašnjak, površine 357 m2 (stara izmjera), a koja čestica zemljišta odgovara nekretnini označenoj kao čset. zem. 152/1 k. o. [katastarska općina], PL. 2697, zv. Jazvinka u naravi pašnjak površine 357 m2 (nova izmjera) te čest. zem. [katastarska čestica] k.. Pakoštane, zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi put površine 25 m2 (stara izmjera), a koja čest. zem. odgovara nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], PL. 2697, zv. Jazvinka u naravi put pov. 25 m2 (nova izmjera), predstavljaju izvanbračnu stečevinu, svakog za po 1/2 dijela, tužiteljice GR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i tuženika UR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ili na adresi [adresa], pa je slijedom navedenog tuženi dužan priznati i izdati tužiteljici valjanu tabularnu ispravu podobnu za upis prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini, u za to prednje označenom suvlasničkom udjelu, u korist tužiteljice, jer će u protivnom tu ispravu zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.“

III. Svaka stranaka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1. Tužiteljica GR, podnijela je ovom sudu tužbu protiv tuženika UR, radi utvrđenja izvanbračne stečevine i isplate. U podnesenoj tužbi u bitnome navodi kako su ona i tuženik živjeli u izvanbračnoj zajednici od veljače 2004. pa zaključno do svibnja 2016. Za vrijeme te izvanbračne zajednice da je rođeno dvoje zajedničke djece i to mlt. KR (rođ. **.**.2005.) i mlt. BR (rođ. **.**.2010.). Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice tužiteljica i tuženik da su zajedničkim radom i ulaganjima, a tužiteljica dodatno i brigom o domaćinstvu i odgojem zajedničke djece stekli stanovitu imovinu. U početku njihove izvanbračne zajednice da su živjeli u podstanarstvu, prvo u Zagrebu, a potom da su se preselili u [adresa], te da su već onda zajedničkim novčanim sredstvima podmirivali troškove njihove životne zajednice (troškove stanovanja, režijske troškove i dr.). Nedugo nakon preseljenja u [adresa], parnične stranke su kupoprodajom, svaki za 1/2 dijela, stekli pravo suvlasništva i suposjeda nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi pašnjak pov. 357 m2 (stara izmjera) koja čest. zem. odgovara nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], PL. 2697, zv. Jazvinka, u naravi pašnjak, pov. 357 m2 (nova izmjera) te čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi put pov. 25 m2 (stara izmjera), a koja čest. zem. odgovara nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], PL. 2697, zv. Jazvinka u naravi put pov. 25 m2 (nova izmjera). Zajedničkim novčanim sredstvima da su kupile ove nekretnine radi gradnje stambenog objekta, odnosno obiteljske kuće u svrhu rješavanja stambenog pitanja njihove obitelji. Stoga da su u lipnju 2005. zajedno kao izvanbračni supružnici kupili i na ovim nekretninama postavili montažni objekt, čija se ugovorena kupoprodajna cijena procjenjuje u iznosu od 10.000,00 eura u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja. U spomenutom montažnom objektu isti da su, s ostalim članovima obitelji živjeli cijelo vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice. U veljači iste te godine parnične stranke da su kupile i autoprikolicu u vrijednosti cca 1.000,00 eura u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB- a na dan plaćanja. Predmetni montažni objekt da je njihovoj obitelji trebao poslužiti tek kao privremeni smještaj, s obzirom da su po kupoprodaji navedenih nekretnina stranke započele s izvođenjem građevinskih radova u svrhu izgradnje obiteljske kuće. U tom pravcu da je izvršen iskop podruma buduće obiteljske kuće, te su stranke ishodile priključak na sustav električne energije, čiji je trošak iznosio cca 2.389,00 eura, priključak na vodovodni sustav za što je bio trošak u iznosu od 663,61 eura Općini Pakoštane, potom Vodovodu d.o.o. u visini od 663,61 eura, te tvrtki Komunalac Biograd na Moru trošak u iznosu od 398,17 eura, ishodili su i projektirali dokumentaciju u svrhu dobivanja građevinske dozvole, a koji trošak izrade da je iznosio cca 2.200,00 eura u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja. Budući da su ishodili građevinsku dozvolu, zajedničkim novčanim sredstvima su podmireni troškovi komunalne naknade u iznosu od 8.493,01 eura. Po ishodovanju potrebne dokumentacije, pristupilo se izgradnji podruma, građevinski radovi da su izvršeni od strane građevinskog obrta " [obrt]" vl. ĐR iz [adresa], a troškovi izgradnje iznosili su cca. 7.000,00 eura u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja. Naime, i ove troškove da su tužiteljica i tuženi podmirili zajedničkim novčanim sredstvima. Potom da su izvršeni i iskopi temelja buduće obiteljske kuće za koje izvođenje građevinskih radova je angažiran obrt " [obrt]" vl. AR iz [adresa]. Troškovi iskopa da su iznosili cca 1.000,00 eura u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja. Po izvršenom iskopu, za izgradnju temelja, odnosno izvođenje građevinskih radova, ponovo je angažiran građevinski obrt " [obrt]" vl. ĐR iz [adresa], a troškovi izgradnje da su iznosili cca 8.000,00 eura u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja. Osim zajedničkih novčanih sredstava, koje su tužiteljica i tuženi kao izvanbračni supružnici uložili u kupnju predmetne nekretnine, izvođenje građevinskih radova i sl., tužiteljica da je uložila i vlastita novčana sredstva koja je ostvarila na ime isplaćene otpremnine koju je ostvarila 2004. godine kao djelatna osoba Ministarstva obrane u iznosu od cca. 10.000,00 eura u protuvrijednosti u kunama. Isto tako, tužiteljica da je uložila i ostvarena novčana sredstva osnovom dječje štednje koju je, pri Privrednoj banci Zagreb d.d., uplaćivala za svoje kćerke NR i TR u iznosu od 2.654,46 eura. Osim toga, njezina kćerka NR je za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja ostvarivala pravo na stipendiju, koja su se isplaćivala na njezin račun otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d.. Naime, tako ostvarena novčana sredstva, i to ona u iznosu cca 13.000,00 kuna, korištena su, također, za opremanje i uređivanje predmetne nekretnine, odnosno izvođenje građevinskih radova na istoj. Konačno, tužiteljica da je prodala i poslovne udjele Fonda hrvatskih branitelja, kojih je bila vlasnik, za cijelo, te je i tako ostvareni novčani iznos od cca 1.990,84 eura, također uložila u opremanje, gradnju i uređenje predmetne nekretnine. Da bi se nastavilo sa daljnjom gradnjom obiteljske kuće, odnosno prizemljem iste, tužiteljica je 29. listopada 2012. godine, kod banke Kovanica d.d. Varaždin podigla kredit u iznosu od 9.300,00 eura u protuvrijednosti u kunama, s rokom otplate na 12 godina, u jednakim mjesečnim anuitetima, broj: 00000003075. Podignuti novac je preusmjeren na račun tuženika, a iako je tužiteljica obvezna na podmirenje mjesečnih anuiteta po Ugovoru o nenamjenskom kreditu uz valutnu klauzulu od 29. listopada 2012. godine, koju obvezu, i po prestanku njihove izvanbračne zajednice, uredno ispunjava, istoj da nije poznato u koje svrhe i za što tuženi koristi, na takav način ostvarena novčana sredstva. Nadalje, za izgradnju prizemlja kupljena je cigla, zatim armirani stupovi koji su, u međuvremenu, tužiteljica i tuženi sami ugradili te solarne ćelije za struju (Solar shop sa sjedištem u [adresa] u vrijednosti od cca 30.000,00 EUR kuna).Osim prednje navedenog, tužiteljica i tuženi su, kao izvanbračni supružnici, stekli i pokretnine, značajne vrijednosti, između ostalog frezu ( u vrijednosti od cca. 265,45 eura), agregat za struju ( u vrijednosti od cca. 1.459,00 eura), kosilicu za travu (u vrijednosti od cca. 265.45 eura), trimer i električnu pilu (u vrijednosti od cca. 265,45 eura). Iako je tužiteljica, nedvojbeno, doprinijela stjecanju prednje opisane imovine, a što je, u svakom slučaju, doprinijelo i povećanju ekonomske vrijednosti predmetne nekretnine, tuženi da joj osporava postojanje njezinog suvlasničkog udjela u odnosu na imovinu koja predstavlja njihovu izvanbračnu zajednicu. slijedom čega postavljenim tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava suvlasništva za ½ dijela ne nekretnini u k. o. [katastarska općina] koju su zajedno kupili za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice. Ukoliko sud ne bi našao osnovanim stvarnopravni zahtjev utvrđenja prava suvlasništva, postavlja alternativni obveznopravni zahtjev na ime financijskih ulaganja kao izvanbračnog druga u predmetnu nekretninu i to isplata iznosa od ukupno 68.150,00 eura (na ročištu od 24. travnja 2026.) Također postavlja zahtjev za utvrđenjem izvanbračne stečevine stranaka svakog za ½ dijela na novčanim sredstvima u iznosu od 9.300,00 eura ostvarena po Ugovoru o kreditu od 29. listopada 2012., te da se naloži tuženom isplata polovine svakog mjesečnog anuiteta kredita kojeg je ona u cijelosti uredno podmirila, precizno uređenog, nakon pribavljenih evidencija banke o uplatama tužiteljice, podneskom od 14. svibnja 2018.

2. U odgovoru na tužbu tuženik, prije svega osporava da je izvanbračna zajednica tužiteljice i tuženika traje od veljače 2004. godine. Nije točno da je nekretnina koja je predmet tužbenog zahtjeva stečena kupoprodajom već ju je tuženik UR stekao na temelju ugovora o darovanju koji je sklopljen između HR i tuženog dana 21.rujna 2004.kada izvanbračna zajednica nije postojala, no svejedno da je i postojala ono što je stečeno darovanjem ne ulazi u izvanbračnu stečevinu. Nadalje, nije točan navod tužiteljice da su parnične stranke zajedničkim novčanim sredstvima kupile montažni objekt koji je postavljen na gore navedenim nekretninama. Ovaj montažni objekt da je financirao on svojim sredstvima, a s tom činjenicom je upoznata i tužiteljica. Nadalje, da je postojao usmeni dogovor da svatko ima svoja financijska sredstva i da su ona odvojena. Ista stvar da je i sa autoprikolicom koja je kupljenja u veljači 2005. sredstvima tuženog. Ništa od navedenog nije izvanbračna stečevina budući da izvanbračna zajednica u to vrijeme, a kako je to ranije navedeno, nije postojala. Tužiteljica da svjesno i uporno prešućuje činjenicu o svojoj kriminalnoj prošlosti. Ista je, naime, sa svojim tadašnjim suprugom provalila u tuđi stan, protupravno otuđila niz stvari iz tog stana, za što je osuđena, a posljedica svega da je činjenica da je tužiteljica dužna vlasniku tog stana nadoknaditi gotovo milijunsku štetu o čemu postoji i presuda Općinskog suda u Zagrebu. Stoga da nije ni životno ni logično da bi tuženik bilo što gradio s tužiteljicom, pogotovo ne u izvanbračnoj zajednici koja je opterećena čestim izbivanjem tužiteljice, njezinim neodgovornim ponašanjem prema zajedničkoj djeci i tuženiku, uslijed čega joj je leđa okrenula i vlastita kćer iz prvog braka, TR. Tuženik je u svibnju 2007. podnio Uredu državne uprave u Zadarskoj županiji, Ispostava Biograd na Moru, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju obiteljske kuće u [adresa] na gore navedenoj parceli. Kad se započelo s radovima ishodila se montaža vodovodnog priključka, a troškovi su iznosili 448,16 eura koje je uplatio tuženik. Također, tuženik je 10.6.2009. godine platio 437,99 eura tvrtki Geobiro Biograd na Moru d.o.o. za izvođenje geodetskih radova. Tužiteljica da je upoznata s činjenicom da je tuženik sam snosio sve navedene troškove, ali i troškove iskopa podruma, električnog priključka i svih ostalih troškova za radove na kući. Dalje navodi kako tužiteljica prešućuje činjenicu da je ona protiv svog bivšeg supruga vodila određene sudske postupke te plaćala odvjetniku upravo iz svoje posebne imovine. Isto tako, tužiteljica da je dužna, a to je vjerojatno i plaćala iznos od 22.279,23 eura odvjetniku koji ju je zastupao u naprijed navedenom parničnom postupku radi naknade štete. Upravo stoga tužiteljica da je dizala kredite, uskraćivala uzdržavanje koje bi za TR uplaćivao njezin otac, a sve kako bi pokrila naprijed navedene dugove. To da nije bila nikakva tajna, tuženik je to znao te puštao tužiteljici da stanuje u njegovoj kući, a to da je bilo samo povremeno budući da je ova često izbivala ostavljajući mlt. djecu na skrb tuženiku i TR. Posebno da je zanimljiv iznos od 49.771,12 eura koji tužiteljica paušalno postavlja, a to bi po njezinim kalkulacijama bilo nekih 50.000,00 eura koje je ona tobože uložila u tu kuću. Radi se o iznosu koji bi, a po neprestanom lamentiranju tužiteljice, predstavljao iznos njezinih dugova koji su joj preostali, iako tuženik smatra, a obzirom na sve što je naprijed navedeno, da se radi o daleko većem iznosu njezinih dugova.

3. Presudom posl. br. P Ob- 235/2016 od 12. lipnja 2018. utvrđeno je da je predmetna nekretnina izvanbračna stečevina stranaka svakog za po 1/2 dijela ( točka I. ), kao i novčana sredstva u iznosu od 9.300,00 eura ostvarena po Ugovoru o nenamjenskom kreditu uz valutnu klauzulu od 29. listopada 2012., broj partije: 5000035661 (broj stare partije: 00000003075), podignutog kod banke "Kovanica" d.d. Varaždin ( točka II. ), te je naloženo tuženiku isplatiti polovine svakog mjesečnog anuiteta kredita kojeg je tužiteljica u cijelosti uredno podmirila ( točka III) .

4. Presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž Ob- 806/2018 od 29. prosinca 2020. odbijena je, kao neosnovana žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod toč. II. i dijelu III. izreke kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici mjesečne anuitete kredita za razdoblje od svibnja 2016. do ožujka 2018., dok je ista presuda ukinuta u pobijanom dijelu točke I. i dijelu toč. III. izreke kojim je odlučeno o trošku postupka, te se predmet u tom dijelu vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, i to iz razloga što je tužiteljica u činjeničnim navodima tužbe i tijekom postupka tvrdila da je izvanbračna zajednica nje i tuženika započela u veljači 2004., kada su kao podstanari počeli živjeti u [adresa] s njezinom djecom iz prvog braka, dok je tuženik isticao tijekom postupka, a to ponavlja i u žalbi da u vrijeme kupnje sporne nekretnine u [adresa] 21. srpnja 2004., izvanbračna zajednica njega i tužiteljice uopće nije postojala, već da je započela nakon njihova preseljenja u [adresa] u rujnu 2004. godine, te da je sporne nekretnine kupio vlastitim sredstvima od LR s kojom je radi plaćanja manjeg poreza samo formalno sklopio Ugovor o darovanju 21. srpnja 2004. godine. Tužiteljica da nije ničim u postupku dokazala da je na bilo koji način sudjelovala u kupnji predmetne nekretnine i da je izvanbračna zajednica u to vrijeme postojala.

5. U nastavku postupka tuženik je posebno isticao da je faktična izvanbračna zajednica i zajedničko domaćinstvo između stranka počelo u mjesecu svibnju 2005., u već sagrađenoj montažnoj kućici tuženika. On je predmetnu nekretninu kupio u srpnju 2004., platio porez na promet nekretnina u iznosu od 760,64 eura, te platio priključak struje HEP u iznosu od 2.364,54 eura. Tužiteljica da je u vrijeme kupnje nekretnine i gradnje montažne kućice bila u bračnoj zajednici s ĆR. Zajedničko dijete KR je rođena **.**.2005., kada je tužiteljica još bila u braku s ŠR,. Nakon par godina po rođenju djeteta stranke su tek započele na zemljištu tuženika graditi betonske temelje za buduću kuću. Radovi na armiranobetonskoj kontrakciji započeli u periodu od 2009. do 2013. su izvedeni zajedničkim radom i sredstvima stranaka.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u rodni list na ime KR (l.s. 8), rodni list na ime BR (l.s. 9), rješenje Općinskog suda u Zadru, posl. broj P Ob-109/16 (l.s. 10-13), identifikaciju čestica DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd n/M (l.s. 14), zk. izvadak (l.s. 15), prijepis posjedovnog lista (l.s. 16); preslik uplatnice (l.s. 17), potvrda o primitku (l.s. 18), potvrda Banke Kovanica (l.s. 19), rješenje o odobrenju besplatne pravne pomoći od 10. studenog 2016.(l.s. 20-23), rješenje ovog suda, zk. odjel [adresa] Z-26908/16 (l.s. 24), ugovor o darovanju (l.s. 28-29), račun-otpremnicu (l.s. 30), presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu Pn-6133/10 (l.s. 31-33), preslik uplatnice (l.s. 34-35, 37, ), potvrdu o plaćanju (l.s. 36), dopise odvjetnice Tanje Petković Gregurek (l.s. 38-47), račun odvjetnika Jurice Sarića (l.s. 48), potvrdu odvjetnice Tanje Petković Gregurek (l.s. 52), dopis Vodovoda d.o.o. Zadar (l.s. 62), dopis HEP-a (l.s. 63, 86), dopise Privredne banke Zagreb uz izvode s tekućeg računa (l.s. 65-81, 94-242, 251, 254-320), dopis Banke Kovanica (l.s. 82), dopis Komunalca Biograd na Moru (l.s. 83, 88-91), rješenje o besplatnoj pravnoj pomoći od 20. prosinca 2017. (l.s. 322-326), dopis Ministarstva obrane RH (l..s. 335-336), ugovor o podstanarskom odnosu (l.s. 394-398), deviznu štednu knjižicu (l.s. 399-401), odgovor na tužbu i protutužba za predmet posl. br. P- 453/2021 ( l.s. 402-404), priznanicu ( l.s. 412), potvrdu (l.s.413), porezno rješenje ( l.s. 523) proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke koji je po obavljenom uviđaju dostavi nalaz i mišljenje te dopunu istog ( l.s. 473-511,531-547), saslušani su svjedoci IR, CR, NR, TR, ČR, vještak za graditeljstvo i procjenu MR, te tužiteljica i tuženik.

7. Glavni tužbeni zahtjev tužiteljice je neosnovan, dok je supsidijarni, odnosno eventualno kumulirani djelomično osnovan.

8. Preostalo za raspraviti je pitanje suvlasništva tužiteljice ne nekretninu u [adresa] s osnove izvanbračne stečevine nje i tuženika, odnosno eventualno kumulirani zahtjev isplate na ime financijskih ulaganja kao izvanbračnog druga u predmetnu nekretninu i to iznosa od ukupno 68.150,00 eura.

9. Prije svega sporno je pitanje postojanja izvanbračne zajednice stranaka u trenutku stjecanja sporne nekretnine i izvođenja radova na istoj.

10. Budući da su za ocjenu prava vlasništva bračnih/ izvanbračnih drugova na bračnoj/ izvanbračnoj stečevini, mjerodavni propisi koji su vrijedili u vrijeme stjecanja predmetne nekretnine, to se u ovom predmetu ima primijeniti čl. 3. Obiteljskog zakona (''Narodne novine'' br. 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 61/11., 25/13., dalje ObZ) prema kojem je izvanbračna zajednica životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno dijete.

10.1. U skladu s odredbom čl. 258. ObZ-a, izvanbračna zajednica žene i muškarca koja ispunjava pretpostavke iz članka 3. ovoga Zakona stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.

10.2. Prema odredbi čl. 248 ObZ-a, bračna stečevina je imovina koji su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

10.3. Prema odredbi čl. 249. st. 1. i st. 2. ObZ-a, bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drugačije ugovorili. Nevjesta i ženik, odnosno bračni drugovi mogu bračnim ugovorom drugačije urediti svoje odnose glede bračne stečevine.

11. Tužiteljica je u svom iskazu i kasnije nadoslušana u bitnome iskazala kako su u veljači 2004. ona i UR počeli živjeti zajedno, iznajmili su podstanarski stan, a i prije toga da su bili u ozbiljnoj vezi. U prosincu 2005. rodila se njihova zajednička kćer KR, a tada su se već zajedno preselili u [adresa]. Negdje 2003. odlučili su kupiti neko zemljište, budući je Josipova želja bila da imaju kuću na moru, pa su tražili na području od Istre do Šibenika. Kako je UR imao neke prijatelje u Pakoštanu povezao se sa HR, koja je njegovim prijateljima prodala susjednu parcelu. Bilo je to gradilište i negdje krajem 2003. početkom 2004. krenuli su u realizaciju tog plana radi kupnje zemljišta za gradnju njihove obiteljske kuće. Dogovorili su se sa HR da zemljište u [adresa] kupe za 15.000,00 eura, međutim kada su se vratili u [adresa], UR da je tražio od nje da kontaktira HR i da joj ponude od 13.000,00 eura na što je ona pristala. Zemljište da su kupili od novaca koji su dobili kao otpremninu. Svatko od njih da dobio je cca 10.000,00 eura krajem 2002./2003. godine. HR iznos od 13.000,00 eura isplaćivan je u tri navrata, tako da joj je dva puta iznos od po 2.000,00 eura predala kada je HR bila u bolnici, tada su i na papiru napisali potvrdu o predanom iznosu, a kao svjedoci potpisali su se upravo UR i CR. Preostali iznos od 9.00,00 eura predali su joj na ruke, kada su potpisali ugovor o darovanju.

11.1. S obzirom da su stanovali u [adresa], a planirali su graditi kuću na kupljenom zemljištu u [adresa], preselili su se u rujnu 2004., u jedan apartman u [adresa], kojeg su mjesečno plaćali 159,27 eura ( 1.200,00 kn), plus režije, a kako bi postepeno organizirali gradnju kuće. Ona i UR da su sami krenuli čistiti teren, negdje krajem 2004. počekom 2005. podigla je kredit u banci "Kovanica" u iznosu od 5.000,00 eura., te su kupovali materijal od kojeg su postepeno gradili montažnu kućicu i u koju su se u konačnici preselili polovinom lipnja 2005. Iskop za podrum im je radio RR za iznos od 500,00 eura. Ishodovali su građevinsku dozvolu, rješavali papire po pitanju vlasništva. U tom periodu primanja koja su imali na raspolaganju bila je njena mirovina, dječji doplatak u iznosu od 66,36 eura ( 500,00 kn), alimentacija za djecu iz njenog ranijeg braka koja je početno iznosila nekih 225,63 eura (1.700,00 k), a kasnije kako je redovito uplaćivana i 389,17 eura (3.000,00 kn). UR je primao mirovinu i invalidninu i sa tim novcima smo postepeno radili na izgradnji njihove obiteljske kuće. Zajedno su donosili odluke po pitanju svih troškova domaćinstva, zajedno se skrbili za djecu. Što se tiče plana gradnje ove obiteljske kuće u [adresa] koja na koncu nije niti izgrađena, napravili su projekt koji su platili 2.200,00 eura, troškovi građevinske dozvole iznosili su 8.493,60 eura (64.000,00 kn), s tim da su pola platili odmah u gotovini, a preostali dio su Općini na rate otplaćivali narednih dvije godine. Riješili su i privremeni priključak struje i vode. Upravo ona da je osobno odlazila kod pročelnice, a kako bi dogovorila da joj omogući plaćanje na rate pitanje građevinske dozvole. Radove vezane za podrum, betonažu podruma, izvodila im je firma "MG gradnja" za iznos od cca 7.000,00 eura, iskope za temelje, cisternu i podzemnu garažu, radila im je firma " G" iz [adresa] za iznos od 663,61 eura (5.000,00 kn), a što se tiče ostalih zemljanih radova i ostalo što su bili fizički u mogućnosti radili su upravo ona i UR sami. Također da su kupili ciglu za prizemlje i 1. kat, koji su iznosili 7.000,00 eura, a što je radila "MB gradnja".

11.2. Nadalje je iskazala kako je zahtjev za razvod braka sa ranijim suprugom ĆR podnijela u listopadu ili studenom 2003., a odluka o razvodu njihova braka da je donesena je u svibnju 2006. S tuženikom da je bila u vezi dok je još bila u braku s ĆR.

12. Tuženik je u svom iskazu i kasnije nadoslušan naveo kako on i GR nisu bili u ozbiljnoj vezi u vremenu kada je ona sa kćerima živjela u [adresa]. On da ih je znao povremeno posjećivati, dolazio bi i odlazio, a da su zajedno počeli živjeti tek u [adresa]. Kako je ona u Zagrebu imala samo mirovinu, on da je bio taj koji je radio na baušteli i pomagao joj da bi uopće mogla prehraniti svoje kćeri iz prvog braka. On da je sam se za njih dvije skrbio u Zagrebu. U rujnu 2004., preselili su se u [adresa]. On je sam imao 10.000,00 eura otpremnine, osim toga za 5.000,00 eura prodao je dionice i kupio je u [adresa] zemljište na kojem su planirali graditi obiteljsku kuću, a to zemljište da je kupio sam od HR. Poslije da bi napravili montažnu kućicu, GR da je podigla kredit, a potom navodi da je gradnja montažne kućice išla postepeno od novaca koji su ostvarivali od mirovine. Za potrebe izgradnje podruma, on je od Privredne banke podigao kredit u iznosu od 3.500,00 eura, nakon što je isplaćen podigao je još jedan u istom iznosu i to je također išlo za troškove gradnje. Također da je prodao udio u Fondu i to je utrošeno u izgradnju. Ne osporava navode tužiteljice što se tiče toga tko je izvršio radove vezano za podrum, iskope temelja, kako su tekli ti radovi i iznos koji je utrošen za isto, to da je sve istina, ali naglašava da je on kupio zemljište i auto-prikolicu i da njena otpremnina nije utrošena na ovu gradnju. Radovi na zemljištu rađeni su negdje do 2013. -2015. i 90% radova je sam izvršio. a da je tek za 10% radova imao angažirane radnike.

13. Budući da je tužiteljica do svibnja 2006. bila u braku s ranijim suprugom ĆR, kako to i sama navodi u svom iskazu to unatoč, eventualno ozbiljnoj naravi veze koju je imala s tuženikom, početku zajedničkog stanovanja u [adresa], pa i rođenju zajedničke kćeri u prosincu 2005. takva veza ne može predstavljati izvanbračnu zajednicu do svibnja 2006. Osnovni uvjet za postojanje izvanbračne zajednice između tužiteljice i tuženika je da se radi o zajednici neoženjenog muškaraca i neudate žene, a što tužena do svibnja 2006. nije bila.

14. Među strankama nije sporno da je zemljište u [adresa] za koje tužiteljica traži da se utvrdi izvanbračnom stečevinom odnosno njenim suvlasništvom stranaka, stečeno još 2004. kako to proizlazi iz dostavljenog ugovora o darovanju od 21. srpnja 2004., ( darovatelj HR ) i daroprimatelj (UR) odnosno priznanice i potvrde o predaji iznosa za kupnju nekretnine u dva navrata i to i travnju 2004. iznos od 2. 000,00 eura, i srpnju 2004. iznos od 9.000,00 eura, a što je dodatno potvrdila i svjedokinja CR, kći HR ( prodavateljice) predmetne nekretnine tuženiku, koja je osobno sastavila potvrdu iz travnja 2004., kada su zajedno došli GR i UR.

15. Iz iskaza stranaka proizlazi kako je montažna kućica građena u periodu od kupnje pa do lipnja 2005. kada su se u nju i preselili, s ciljem gradnje veće obiteljske kuće.

16. Dakle, kako tužiteljica u vrijeme kupnje zemljišta u [adresa] (2004.) a potom i gradnje montažne kućice nije mogla biti u izvanbračnoj zajednici s tuženikom, budući je još uvijek formalno bila u braku, to predmetna nekretnina ne može predstavljati njenu izvanbračnu stečevinu, odnosno suvlasništvo za ½ dijel pa je glavni tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan.

17. Međutim, nakon razvoda braka tužiteljice i bivšeg supruga FR (lipanj 2006) uvažavajući činjenicu da su ona i tuženik živjeli zajedno, rođena im je zajednička kćer KR, kasnije 2010. i sin BR, odnosno bili su u emotivnoj i ekonomskoj zajednici s voljom da ostvaruju sadržaj braka to su u periodu započete gradnje bili u izvanbračnoj zajednici, a što na koncu niti tuženik ne spori. U nastavku postupka, s obzirom na postavljeni supsidijarni, odnosno eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, potrebno je bilo utvrditi koliko je tužiteljica kao bivša izvanbračna supruga tuženika financijski uložila u predmetnu nekretninu.

18. Uvidom u uplatnicu br. 1398 i potvrdu od 18. travnja 2007. proizlazi da je projektant GRMP za izradu projektne dokumentacije od investitora GR i SR primila ukupan iznos od 2.200,00 eura.

19. Uvidom u potvrdu o plaćanju utvrđeno je da je tuženik 10. lipnja 2009. platio 437.98 eura ( 3.300,00 kn) za izvođenje geodetskih radova, tj. elaborat iskolčenja objekta na kat čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina].

20. Uvidom u uplatnice br. 2246 od 14. ožujka 2008. utvrđeno je da je tuženik platio 448,16 eura za montažu vodovodnog priključka.

21. Na okolnost utvrđenja vrijednosti izvedenih radova proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za graditeljstvo i procjene nekretnine MR, ing. građ. koji je dana 14. listopada 2025., dostavio nalaz i mišljenje iz kojeg proizlazi kako nekretnina 152/1 k. o. [katastarska općina] predstavlja zemljište dim cca 12,8 x 29,3 m na kojem je izgrađena stambena prizemna montažna građevina sa jednom stambenom jedinicom, sa kosim drvenim krovom i pokrovom od glinenog crijepa. U stražnjem dijelu vidljiva je započeta gradnja gdje je napravljen armiranobetonski podrum, a preostali dio je završen grubo do razine poda prizemlja. Nekretnina 152/4 k. o. [katastarska općina] predstavlja pojas uz cestu dimenzija cca 12,8 x 2 m. Prema evidenciji geoportala montažna građevina je postojala 2011. godine, dok nisu vidljivi radovi na započetoj gradnji. Započeta gradnja je vidljiva u periodu 2014-2016. godine. Prema podacima sa google earth, dana 26.lipnja 2004. zemljište je bilo neizgrađeno. Dana 19.lipnja 2009. stambena montažna građevina je vidljiva kao i započeta gradnja na mjestu podruma zatečenog na dan očevida (vjerojatno je završen iskop građevinske jame). Dana 17.kolovoza 2013. godine vidljiv je izgrađen i preostali dio započetih radova zatečen na dan očevida. Dakle započeti radovi na zemljištu su vidljivi u periodu od 2009. do 2013. Procjena vrijednosti započetih radova prema tržišnim cijenama 2016. uz amortizaciju za protok vremena od gradnje do svibnja 2016; ukupni zemljani radovi 3.808,98 eura, betonski i armirano-betonski radovi 8.790,18 eura, armirački radovi 4.122,97 eura, hidroizolaterski radovi 873,49 eura zidarski radovi 1.826,97 eura, odnosno sveukupno 24.278,22 eura. Izvršena je procjena vrijednosti stambene montažne građevine sa zemljištem u iznosu od 45.633,88 Eur ≂ 45.600,00 Eur, te vrijednost započete gradnje: 24.278,22 Eur ≂ 24.300,00 Eur (PDV uračunat), i to za svibanj 2016.

21. 1. U odnosu na prigovore i primjedbe tuženika, stalni sudski vještak je saslušan na ročištu od 2. veljače 2026. kada je naveo kako su u nalazu i mišljenju na strani 23/39 naznačeni troškovi komunalnih priključaka u iznosu od 1.507,73 eura, s tim da je potrebno, s obzirom da je tuženik dostavio uplatnicu za troškove priključenja HEP-a u iznosu od 17.815,61 kuna, dodati naznačenu razliku. U pogledu prigovora na metodu procjene oba zemljišta navodi da prema dostupnim podacima nije potrebna parcelacija između predmetnih nekretnina i čestice javne prometnice, a što je vidljivo i po izdavanju građevinskih dozvola na parcelama 123, 159/3, 160/2 i 152/2 i 152/3 (zajedno) na kojima su izdani akti za gradnju a gdje parcelacija nije bila potrebna. Stoga je mišljenja da obje čestice mogu tvoriti građevinsku česticu. U pogledu prigovora da je nekretnina procijenjena u prevelikom iznosu ostajem kod procijenjenog iznosa. U pogledu točke IV. za procjenu armiranih betonskih temelja, a na prigovor tuženika da su vidljiva oštećenja betona od utjecaj korozije, napominjem da su sve poboljšice odnosno ulaganja procijenjen sa amortizacijom u odnosu na vijek trajanja, a da je stanje iz nalaza i mišljenja odgovara onom stanju iz 2016., a ne sa dana očevida 2024.

21.2. U odnosu na zahtjev tužiteljice za dopunom nalaza i mišljenje na način da se procjena izvedenih radova izvrši s danom očevida (10. travnja 2024.), stalni sudski vještak je dostavio 28. ožujka 2026., dopunu nalaza i mišljenja kojom je izvršena procjena zemljani radovi u iznosu od 6.484,03 eura, betonski i armirano- betonski radovi 13.379,65 eura, armirački radovi 5.425,69 eura, hidroizolaterski radovi 2.166,01 eura zidarski radovi 3.198,02 eura, odnosno sveukupna vrijednost građevinskih radova je procijenjena, sa PDV-om 7.663,35 eura, na iznos od 38.316,74 eura. Izvršena je procjena vrijednosti stambene montažne građevine sa zemljištem u iznosu od 98.044,28 Eur ≂ 98.000,00 Eur, te vrijednost započete gradnje: 38.316,74 Eur ≂ 38.300,00 Eur (PDV uračunat).

22. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka stručnim, objektivnim, sačinjenim u skladu s pravilima struke, te uzimajući u obzir da je uložene prigovore otklonio saslušanjem i izradom dopune nalaza i mišljenja.

23. Na temelju ovako provedenog dokazanog postupka proizlazi da su tužiteljica u tuženik za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice zajedničkim radom i sredstvima koja potječu od tog rada započeli gradnju obiteljske kuće.

24. Prema odredbi čl. 1111. Zakon o obveznim odnosima ( Narodne novine be 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, u nastavku teksta ZOO), kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.

25. U skladu s citiranom zakonskom odredbom, tužiteljici kao bivšoj izvanbračnoj supruzi tuženika pripada ½ vrijednosti uložene u započetu gradnju obiteljske kuće, i to ½ polovina iznosa utrošenog za izradu projektne dokumentacije prema priloženoj uplatnici ( 2.200,00 eura / 2), odnosno 1.100,00 eura, ½ iznosa utrošenog za geodetske radove prema priloženoj uplatnici (437,98 eura/2), odnosno 218,99 eura, ½ iznosa za montažu vodovodnog priključka prema priloženoj uplatnici (448,16/2) odnosno 224,08 eura. Uz naznačeno tužiteljici pripada i ½ procijenjene vrijednosti započetih radova prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka (zemljani radovi u iznosu od 6.484,03 eura, betonski i armirano-betonski radovi 13.379,65 eura, armirački radovi 5.425,69 eura, hidroizolaterski radovi 2.166,01 eura zidarski radovi 3.198,02 eura, odnosno sveukupna vrijednost građevinskih radova a PDV-om 7.663,35 eura, iznosi 38.316,74 eura, tj. udio tužiteljice je 19.158,37 eura).

26. Dakle, kada se prethodno naznačeno zbroji, tužiteljici pripada ukupan iznos od 20.701,44 eura ( 1.100,00 eura+218,99 eura+224,08 eura+19.158,37 eura), u skladu sa odredbom čl. 1111 ZOO-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 12. prosinca 2016., kao dan podnošenja zahtjeva. U preostalom dijelu zahtjev za isplatom iznosa od 47.448,56 eura odbijen je kao neosnovan. Ostali troškovi koje je tužiteljica tijekom postupka i u svom iskazu potraživala nisu priznati budući da nisu materijalno dokumentirani ili su podmireni u periodu kad između stranaka nije postojala izvanbračna zajednica koja proizvodni pravne učinke kao bračna pa bi ista imala pravo na uloženo kao izvanbračna supruga, na način kako je ista i postavila tužbeni zahtjevom.

27. Budući da tužiteljica nije uspjela u cijelosti u svom glavnom zahtjevu na ime utvrđenja izvanbračne stečevine, odnosno prava suvlasništva na nekretnini u vlasništvu tuženika, a u supsidijarnom odnosno eventualno kumuliranom je djelomično uspjela i to na ime isplate iznos od 20.701,44 eura, dok je odbijena za iznos od 47.448,56 eura, i usvojen je zahtjev na ime utvrđenja izvanbračnom stečevinom kredit koji je tužiteljica otplaćivala bez ušašća tuženika nakon prestanka izvanbračne zajednice, to je u skladu s odredbom čl. 154. st. 4. ZPP-a, odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove. Sud je vrednovao i činjenicu da je tužiteljici bila osigurana besplatan pravan pomoć odnosno da nije imala ni troškova po pitanju uviđaja na licu mjesta i provođenja građevinskog vještačenja, a da tuženik nije bio zastupan po punomoćniku iz redova odvjetnika.

U Zadru, 1. lipnja 2026.

Sutkinja:

Marija Dukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koja se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke postupka putem ovog suda za županijski sud.

D N A:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku osobno