Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-485/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Vitomiru Boiću, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske radiotelevizije, Prisavlje 3, Zagreb, OIB: 21757897197, zastupanog po odvjetnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Zagrebu, protiv 1. tuženika RB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. RBA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 3. tužene mlljt. HB OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po zakonskoj zastupnici, majci PB, R [adresa], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 3641/2025-17 od 20. travnja 2026., 1. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Hrvatske radiotelevizije te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3641/2025-17 od 20. travnja 2026.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor tužitelja protiv rješenja o pristojbi poslovni broj P-3641/2025-15 od 27. ožujka 2026. kao neosnovan.
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Sud navodi da tužitelj, iako ima status pravne osobe koja obavlja javnu službu, nema status pravne osobe s javnim ovlastima, pa se na njega ne primjenjuje čl. 11. st. 1. toč. 2. ZSP-a. Navodi da tužitelj u postupcima za naplatu pristojbe ne obavlja javne ovlasti i nije po zakonu oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi. Navedeni stav prvostupanjskog suda u cijelosti neosnovan. Hrvatska radiotelevizija pored temeljne djelatnosti proizvodnje i pružanja javnih usluga, prema Zakonu o HTR-u obavlja i provjerene poslove državne uprave koji se obavljaju kao javne ovlasti, a koji se odnose na poslove u vezi naplate pristojbe. U obavljanju tih poslova HRT djeluje autoritetom javne vlasti, a ne u svojstvu pružatelja javnih usluga. Prema čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama od plaćanja pristojbi oslobođene su osobe koje obavljaju javne ovlasti u postupcima koji proizlaze iz obavljanja tih javnih ovlasti. HRT je u konkretnom slučaju podnio prijedlog za izdavanje platnog naloga upravo kao nositelj javnih ovlasti, temeljem zakonske dužnosti naplate pristojbe od korisnika. Nema dvojbe da se radi o postupku koji proizlazi iz obavljanja zakonom propisanih javnih ovlasti, a ne o privatnopravnom odnosu. Predlaže se ukinuti prvostupanjsko rješenje i utvrditi da je tužitelj oslobođen plaćanja sudske pristojbe sukladno čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama.
3. Žalba tužitelja nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, a niti one koje žalitelj ističe u žalbi jer pobijano rješenje ima razloge o odlučnim činjenicama.
5. Sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.
5.1. U obrazloženju pobijanog rješenja je između ostalog navedeno:
- da je tužitelj rješenjem o pristojbi pod poslovnim brojem P-3641/2025-15 od 27. ožujka 2026. pozvan da u roku od 8 dana plati sudsku pristojbu za prvostupanjsku presudu u iznosu od 13,27 eura
- da je tužitelj pravodobno podnio prigovor protiv predmetnog rješenja navodeći da je osoba s javnim ovlastima, a da predmetni postupak proizlazi iz obavljanja njegovih javnih ovlasti, sukladno odredbama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji
- da prigovor tužitelja nije osnovan
- da je čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj 118/2018., 37/2023., dalje: ZSP) propisano da su od plaćanja pristojbe oslobođene osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti
- da je čl. 1. st. 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji ("Narodne novine", broj 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17, 94/18, 114/22, 20/23, 18/24) propisano da je Hrvatska radiotelevizija pravna osoba koja ima status javne ustanove čija se djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada uređuju ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.
6. Prvostupanjskim rješenjem pravilno je odbijen kao neosnovan tužiteljev prigovor.
7. Takva odluka prvostupanjskog suda pravilna je i zakonita te je u donošenju iste prvostupanjski sud pravilno primijenio čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23 - dalje: ZSP), kojim je propisano da su od plaćanja pristojbi oslobođene osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti.
8. Iako je tužitelj pravna osoba koja obavlja javnu službu, isti nema status pravne osobe s javnim ovlastima. Kako iz navedene odredbe čl. 11. st. 1. t. 2. ZSP-a proizlazi da su plaćanja pristojbi oslobođeni osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti, to tužitelj u postupcima za naplatu RTV pristojbe ne obavlja javne ovlasti i nije po zakonu oslobođena od plaćanja sudskih pristojbi. Neosnovano žalitelj navodi da ne obavlja svoju djelatnost temeljem ugovornog odnosa, jer se naplata HRT pristojbe temelji na ugovornom odnosu tužitelja i korisnika njenih usluga (vlasnika RTV prijemnika), jer činjenicom posjedovanja RTV prijemnika korisnik usluge tužitelja pristupanjem ulazi u ugovorni odnos s tužiteljem.
9. Tužitelj je javna ustanova po članku 6. Zakona o ustanovama („Narodne novine“ , broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19 i 151/22), kojim je propisano da se ustanova osniva kao javna ustanova ako je djelatnost ili dio djelatnosti koju obavlja zakonom određena kao javna služba. Okolnost da se djelatnost pojedine ustanove obavlja kao javna služba, čini odnosnu ustanovu javnom ustanovom, te svaka javna ustanova nužno ima svojstvo pravne osobe koja obavlja javnu službu, odnosno pružatelja javnih usluga. Tužitelj, iako ima status pravne osobe koji obavlja javnu službu, nema status pravne osobe s javnim ovlastima, pa se na njega ne primjenjuje čl. 11. st. 1. t. 2. ZSP-a.
10. Nastavno i iz Zaključka sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su IV - 87/2022 od 11. studenog 2022. proizlazi da pravne osobe koje usluge pružaju na temelju javnih ovlasti (vodne usluge, odvoz otpada) dužne su podmiriti sudske pristojbe jer te usluge obavljaju kao subjekti privatnog prava, pa se navedeni Zaključak odnosi i na žalitelja koji, iako je javna ustanova, sa korisnicima svojih usluga, potrošačima, nastupa kao subjekt privatnog prava.
11. Slijedom navedenog, kako je prvostupanjski sud ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, to je valjalo temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.
U Velikoj Gorici 1. lipnja 2026.
Sudac
Vitomir Boić
