K-380/2026-4
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
S p l i t
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu Marisi Mrass, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jelene Bedalov, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika EB, zbog kaznenog djela iz čl. 139. stavku 3. u svezi stavka 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 - dalje u tekstu: Kazneni zakon), a kažnjivo po članku 139. stavku 3. Kaznenog zakona, nakon održane rasprave, dana 1. lipnja 2026. godine u nazočnosti okrivljenika te savjetnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, KB,
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENIK:
EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E i K, djevojački A, rođen **.**.2001. u [adresa], s prebivalištem [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pismen sa srednjom stručnom spremom, ekonomist, lošeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, bez čina, neodlikovan, osuđivan
k r i v j e
I. što je dana 31. listopada 2025. oko 23:30 sati u [adresa], nezadovoljan što je policijski službenik AB predmetne večeri došao u njegov dom povodom dojave na obiteljsko nasilje i nekoliko dana ranije kontaktirao njegovog brata kako bi došao do njegovog kontakta i uručio mu obavijest žrtvi kaznenog djela, u cilju da imenovanog zastraši s telefona pozivnog broja: [broj telefona] nazvao dežurni telefon Postaje granične policije Imotski pozivnog broja: [broj telefona] i policijskog službenika ŽB koji se na isti javio vičući upitao zašto mu policajci dolaze u kuću i motaju mu se oko kuće te mu rekao: "Recite onom malom Ž da mi se makne od brata jer ću mu polomiti kičmu i staviti utoku na glavu... ma šta neću, nisam ja druker.", a koje riječi je ŽB prenio ČB,
dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga teško tjelesno ozlijediti, a djelo je počinjeno prema službenoj osobi u vezi s njezinim radom,
II. čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnju – djelo opisano po članku 139. stavku 3. u svezi stavka 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 - dalje u tekstu: Kazneni zakon), a kažnjivo po članku 139. stavku 3. Kaznenog zakona.
III. Stoga se okrivljenik EB temeljem odredbe čl. 139. st.3. Kaznenog zakona/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci
te mu se potom temeljem odredbe čl. 56. Kaznenog zakona/11 izriče
UVJETNA OSUDA
time da se kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko okrivljenik u vremenu provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
IV. Temeljem čl. 148. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu ZKP/08) dužan je okrivljenik EB naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 eura (dvjestoeura).
Obrazloženje:
1. ODO Split ovom sudu podnijelo je optužnicu br. KO-DO-1137/2025 od 5.prosinca 2025. protiv okrivljenog EB zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnju – djelo opisano po članku 139. stavku 3. u svezi stavka 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 - dalje u tekstu: Kazneni zakon), a kažnjivo po članku 139. stavku 3. Kaznenog zakona, a koje djelo da bi okrivljenik počinio na način kako je to pobliže činjenično i pravno opisano u optužnici.
2. Pozvan da se izjasni o osnovanosti optužbe, okrivljenik EB je izjavio kako se u odnosu na optužbu smatra krivim, da bi potom iznoseći svoju obranu pred ovim sudom naveo kako je točno a kako se to navodi u optužnom aktu, da je on tog dana koji se navodi a nezadovoljan inače radom policijskog službenika ČB koji na jednu njegovu kaznenu prijavu nije reagirao dok je te večeri došao u njegovu kuću zbog dojave na obiteljsko nasilje a nekoliko dana ranije kontaktirao njegovog brata kako bi došao do njegovog kontakta i uručio mu obavijest kao žrtvu kaznenog djela nazvao telefonski broj dežurnog u PGP Imotski na koji se javio ZB kojem je on vičući rekao "zašto mi policajci dolaze u kuću i motaju mi se oko kuće", te dodao "recite onom malom Ž da mi se makne od brata jer ću mu polomiti kičmu i staviti utoku (pištolj) na glavu" ....ma šta neću, nisam ja druker", što je ZB prenio Ž. Istaknuo je da bezobzira za neka svoja ponašanja iz prošlosti on je policajca Ž poslije vidio i ispričao mu se i žao mu je zbog ovoga. Nikada prije ni poslije nije prijetio policijskim službenicima a te prigode je iz njega malo govorio alkohol a malo je bio izrevoltiran zbog te prijave, te je reagirao kako je reagirao što mu je iznimno žao. Uostalom od ovog događaja je prošlo skoro godina dana, on nema nikakvih problema sa policijom. Ž je se u međuvremenu ispričao i još jednom navodi da mu je iskreno žao.
3. U daljnjem dijelu dokaznog postupka suglasnošću stranaka pregledan je pročitan zapisnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Sektora kriminalističke policije, Službe općeg kriminaliteta o ispitivanju osumnjičenika EB od 1. studenog 2025. s pripadajućom snimkom ispitivanja (list 7-10 spisa), službena bilješka policijskog službenika ŽB od 1. studenog 2025. u pogledu telefonskog broja s kojeg je upućen okrivljenikov poziv (list 20 spisa), zapisnik Općinskog državnog odvjetništva u Splitu o prvom ispitivanju osumnjičenika EB od 2. studenog 2025. s pripadajućom snimkom ispitivanja (list 46-50 spisa), zapisnik Općinskog državnog odvjetništva u Splitu o ispitivanju svjedoka-žrtve ČB od 14. studenog 2025. (list 65-67 spisa), zapisnik Općinskog državnog odvjetništva u Splitu o ispitivanju svjedoka ŽB od 14. studenog 2025. (list 68-69 spisa), uvjerenje Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za kaznene evidencije za okrivljenika Danijela EB od 20. studenog 2025. (list 70 spisa), potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika Danijela Perića od 20. studenog 2025. (list 71 spisa).
4. Kako stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga nakon ovako provedenog dokaznog postupka tako je dokazni postupak okončan.
5. Po ovako okončanom dokaznom postupku, ovaj sud cijeneći cjelokupni raspravni materijal i utvrđeno činjenično stanje, zaključio je kako su osnovani činjenični navodi optužnice koji su kao takovi prihvaćeni osnovanima i utemeljenima.
6. Slijedom toga sud je oglasio okrivljenika EB krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom ODO-a Split stavlja na teret.
7. Obrana okrivljenika, prihvaćena je osnovanom, istinitom detaljnom i okolnosnom, zbog čega joj je ovaj sud u cijelosti poklonio vjeru utvrđujući činjenično stanje u ovom postupku. Naime kako je to prethodno istaknuto obrana okrivljenika EB koju sud smatra osnovanom, objektivizirana je iskazom svjedoka oštećenika Ž ČB i policijskog službenika ŽB.
8. Svjedok žrtva ČB ispitani pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu je naveo da je zaposlen kao policijski službenik u jedinici temeljne policije Postaje granične policije Imotski. EB mu je bio poznat i prije kritičnog događaja, a imenovani je 31. listopada 2025. u večernjim satima prvo nazvao predmetnu policijsku postaju i prijavio obiteljsko nasilje u svojoj kući, odnosno nekakav sukob sa svojim ocem. On je s jednim kolegom izašao na teren po navedenoj dojavi, ali nakon što su pristupili u kuću u kojoj imenovani živi sa svojim ocem, EB je rekao da se ništa nije dogodilo, odnosno povukao svoju dojavu. To nije bilo toliko čudno za EB jer je imenovani već više puta tako postupio. Dok je bio u kući EB imenovani mu je kroz smijeh rekao: "Vidim da se čuješ s mojim bratom.", a tim je sigurno mislio na to što je on nekoliko dana prije ovog događaja kontaktirao brata EB i od imenovanog tražio njegov broj. Naime, EB je podnio kaznenu prijavu i on mu je trebao uručiti obavijest žrtvi kaznenog djela ali nije imao njegov kontakt pa je pitao njegovog brata koji mu je otprije poznat da mu da Danijelov broj. Nekih sat vremena nakon što se s postupanja u kući EB vratio u prostorije Postaje granične policije Imotski, kolega ŽB mu je rekao da je EB upravo nazvao dežurni telefon postaje i rekao: "Kažite onom malom Ž da mi se makne od brata jer ću mu polomiti kičmu i staviti utoku na glavu." Shvatio je da se te riječi odnose na njega jer je te večeri bio kod EB i imenovani mu je spominjao svog brata kojeg je on nedavno kontaktirao.
9. Svjedok ŽB ispitan pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu je naveo da radi kao policijski službenik i da je predmetne večeri radio kao pomoćnik šefa smjene u operativnom dežurstvu. Trebao je odraditi noćnu smjenu tijekom koje je njegov zadatak između ostalog bio javljati se na dežurni telefon postaje pozivnog broja: [broj telefona] i odgovarati na pozive građana. Oko 23:30 sati na taj telefon je nazvao muškarac koji se predstavio kao EB. Imenovani je odmah počeo negodovati i vikati na njega s druge strane linije. Negodovao je u smislu zašto mu je policija dolazila u kuću i zašto mu se policajci motaju oko kuće a isto tako je govorio: "Ja nisam druker." Njemu je bilo poznato da su policijski službenici te večeri postupali u kući EB zbog dojave na obiteljsko nasilje, odnosno svađu između EB i njegovog oca. On je zbog toga pokušao smiriti EB i objasniti mu da je policija došla po njihovoj dojavi ali imenovani je bio izrevoltiran i nastavio galamiti, a u jednom trenutku je rekao da su mu policijski službenici MB i FB prošlog mjeseca ukrali mobilni telefon. On je na to EB upozorio da je lažno prijavljivanje kaznenog djela kazneno djelo i rekao mu da ako ipak ustraje u takvoj kaznenoj prijavi da može doći u postaju sutra i podnijeti je. EB je na to nastavio galamiti i vikao da će podnijeti kaznenu prijavu, a u jednom trenutku je rekao: "Recite onom malom Ž da mi se makne od brata jer ću mu polomiti kičmu i staviti utoku na glavu." On mu je na to rekao da se smiri i da sigurno ne bi napravio nešto takvo, ali EB je nastavio vikati i govorio je: "Ma šta neću, nisam ja druker." i rekao da će doći sutra, nakon čega je razgovor prekinut. On je nakon ovoga razgovarao s šefom smjene i zajedno su zaključili da riječi EB predstavljaju ozbiljnu prijetnju policijskom službeniku i da se mogu odnositi samo na ČB koji poznaje brata EB i te večeri je postupao u njihovoj kući. AB je tada bio u policijskoj postaji pa su ga on i šef smjene upoznali s prijetnjom koju mu je uputio EB. Napomenuo je da riječ "utoka" predstavlja srpski žargon za pištolj.
10. Rezimirajući ovako provedeni dokazni postupak ovaj sud izvod neprijeporan zaključak kako je okrivljenik EB svojim postupanjem inkriminirane prigode na način da je nezadovoljan što je policijski službenik AB predmetne večeri došao u njegov dom povodom dojave na obiteljsko nasilje i nekoliko dana ranije kontaktirao njegovog brata kako bi došao do njegovog kontakta i uručio mu obavijest žrtvi kaznenog djela, u cilju da imenovanog zastraši s telefona pozivnog broja: [broj telefona] nazvao dežurni telefon Postaje granične policije Imotski pozivnog broja: [broj telefona] i policijskog službenika ŽB koji se na isti javio vičući upitao zašto mu policajci dolaze u kuću i motaju mu se oko kuće te mu rekao: "Recite onom malom Ž da mi se makne od brata jer ću mu polomiti kičmu i staviti utoku na glavu... ma šta neću, nisam ja druker.", a koje riječi je ŽB prenio ČB, tako opisanim ponašanjem na način da je drugome ozbiljno prijetio da će ga teško tjelesno ozlijediti, a djelo je počinjeno prema službenoj osobi u vezi s njezinim radom, ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela prijetnje opisanog u čl. 139. st. 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj:
125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 - dalje u tekstu: Kazneni zakon).
11. Riječi prijetnje koje je okrivljenik uputio oštećeniku po mišljenju ovog suda bile u ozbiljne i objektivno podesne da kod istog izazove osjećaj straha koju je prijetnju je oštećenik shvatio ozbiljno, a okrivljeniku je to bio i cilj, odnosno to je bilo dostatno da se u njegovom postupanju ostvare obilježja kaznenog djela prijetnje.
12. Kazneno djelo prijetnje je dio apstraktnog ugrožavanja ono je ostvareno kad je radnja počinitelja u objektivnom smislu ozbiljna prijetnja odnosno da žrtva bude ustrašena ili uznemirena. Odlučna je namjera počinitelja koja mora biti usmjerena na ustrašivanje ili uznemiravanje ali je nebitno je li ta namjera doista dovela do te posljedice. Zbog toga subjektivni doživljaj žrtve nije odlučan jer bi tada ostvarenje obilježja djela ovisilo o osobnom stajalištu ili interesu neke osobe. Zato su za procjenu ozbiljnosti prijetnje važne i okolnosti u kojima je prijetnja izrečena. Da je prijetnja bila ozbiljna i da ju je kao takvu doživio i oštećenik proizlazi iz njegovog iskaza, prijavio isto policiji što sigurno ne bi učinio da postupanje okrivljenika te prigode nije doživio kao prijetnju. Stoga je i za sud nesporno kako su inkriminirane riječi prijetnje bile ozbiljne i objektivno podesne da kod žrtve, ali i svake druge osobe izazovu osjećaj straha.
13. Nakon naprijed navedenih utvrđenja valjalo je odlučiti i o krivnji okrivljenika. Kako ubrojivost navedenog nije bila upitna tijekom postupka, sud ga drži u cijelosti ubrojivim počiniteljem.
14. Obzirom na potrebiti oblik krivnje, cijeneći cjelokupne rezultate raspravljanja, osnovano je zaključiti kako je kritične prigode okrivljenik postupao s izravnom namjerom, dakle, bio je svjestan obilježja kaznenog djela te siguran u njegovo ostvarenje, pa ga slijedom navedenog sud drži krivim za počinjeno kazneno djelo prijetnje na štetu ČB.
15. Nakon svega, valjalo je odlučiti o vrsti i visini kaznenopravne sankcije u odnosu na okrivljenika EB koja će biti primjerena prije svega konkretnim okolnostima počinjenog kaznenog djela, osobnosti okrivljenika, te društvenoj osudi počinjenja kaznenog djela i to prvenstveno u vidu kako specijalne prevencije tako i generalne prevencije.
16. Stoga je okrivljeniku najprimjerenije bilo sukladno svim naprijed navedenim okolnostima počinjenog kaznenog djela, osobnosti okrivljenika, kao i društvenoj osudi počinjenja navedenog kaznenog djela i to u vidu kako specijalne i generalne prevenciju bilo primijeniti uvjetnu osudu, sukladno čl. 56. Kaznenog zakona (KZ/11), na način da mu je sud prethodno izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci kako je to i ranije istaknuto u izreci ove presude.
17. Neizvršenje kazne zatvora u trajanju od deset mjeseci spram okrivljenika, sud je uvjetovao nepočinjenjem novog kaznenog djela u roku provjeravanja od tri godine, po pravomoćnosti ove presude.
18. Stav je ovog suda kako će se naprijed navedenom kaznenopravnom sankcijom u odnosu na okrivljenika EB polučiti svrha kažnjavanja odnosno ostvariti ciljevi kako specijalne tako i generalne prevencije.
19. Prilikom odluke o duljini trajanja kazne zatvora kao i roka provjeravanja sud je cijenio kao olakotne okolnost na strani okrivljenika njegovo primjereno držanje pred sudom te priznanje djela, dok je kao otegotnu okolnost cijenio njegovu dosadašnju osuđivanost, težinu počinjenog kaznenog djela te okolnosti pod kojima je počinjeno.
20. Temeljem čl. 148. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu ZKP/08) dužan je okrivljenik EB naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 eura (dvjestoeura).
21. Slijedom svega prethodno iznijetog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Splitu, 1. lipnja 2026. godine
SUDAC:
Marisa Mrass
PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na županijski sud u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka, a putem ovog suda.
DNA:
- ODO Split
- okrivljeniku
- oštećeniku ČB
