Republika Hrvatska

Repubblica di Croazia

Općinski sud u Puli-Pola

Tribunale comunale di Pula-Pola

Stalna služba u Rovinju-Rovigno

Sezione distaccata di Rovinj-Rovigno

52210 Rovinj-Rovigno, Obala Pina Budicina 4

Posl.br. P-922/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno po sucu pojedincu Robertu Uggeriju, u parničnom postupku tužiteljice ŽJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ana Kranjčić, odvjetnica u Rovinju, protiv tuženika: 1. ZJ p. Ž, [adresa] i 2. FJ udata Z, [adresa], koje zastupa privremeni zastupnik Mate Makovac, odvjetnik u Rovinju, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave dana 22. svibnja 2026. u nazočnosti tužiteljice, njezine punomoćnice i privremenog zastupnika tuženika, dana 1. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ŽJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekla pravo vlasništva nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], oranica, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na suvlasničkim dijelovima tuženika kako slijedi:

ĐJa p. Ž, [adresa], u 16/60 dijela i ŠJ, udata Z, [adresa], u 16/60 dijela.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica ŽJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekla pravo vlasništva nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], oranica, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na suvlasničkim dijelovima tuženika kako slijedi: ĐJa p. Ž, [adresa], u 16/60 dijela i ŠJ, udata Z, [adresa], u 16/60 dijela.

III. Ovlašćuje se tužiteljica da na temelju ove presude, po pravomoćnosti iste, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli Pola, Zemljišnoknjižnog odjela Rovinj Rovigno, na nekretninama iz toč. I. i toč. II. ove presude, ishodi upis prava vlasništva u svoje ime i korist, što su tuženici dužni trpjeti.

Obrazloženje

1. Tužiteljica svojom tužbom tvrdi: da je upisana u zemljišnim knjigama kao suvlasnica nekretnina: k. č. [katastarska čestica], oranica, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u 14/60 dijela i k. č. [katastarska čestica], oranica, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 28/60 dijela; da su tuženici upisani, kao suvlasnici na istim nekretninama i to: k. č. [katastarska čestica], ĐJ, u 16/60 dijela i ŠJ udata Z, u 16/60 dijela; te k. č. [katastarska čestica], ĐJ, u 16/60 dijela i ŠJ udata Z, u 16/60 dijela; da je ona osobno, i po pravnim prednicima, više od 80 godina u neprekidnom, samostalnom, mirnom i poštenom posjedu istih nekretnina, u cijelosti; da je ona nekretnine stekla nasljeđivanjem iza pok. majke KJ; da je njezina majka ČJ te nekretnine stekla nasljeđivanjem iza svog pok. supruga TJ; da je ona, kao uostalom i njezini pravni prednici prije nje, te nekretnine neometano, samostalno koristila i mirno uživala, dugi niz godina; da njoj, a niti njezinim prednicima, nitko i nikada nije sporio vlasništvo, niti mirni posjed istih nekretnina. Ona predlaže da sud postavi tuženicima, nepoznata boravka, privremenog zastupnika.

2. Ovaj je sud rješenjem P-922/2023-6 od 19. srpnja 2024., postavio tuženicima nepoznata mjesta boravka, privremenog zastupnika u osobi odvjetnika u Rovinju, Mate Makovca, te je izdan oglas u Narodnim novinama Republike Hrvatske o navedenom.

2.1. Tuženici su, po privremenom zastupniku, osporili tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice.

3. U dokaznom postupku izveden je dokaz čitanjem: povijesti promjena katastra; zk. izvadaka; rješenja o nasljeđivanju iza pok. KJ; izvoda iz posjedovnog lista; odgovora na tužbu privremenog zastupnika; zapisnika od 24. siječnja 2025.; podneska pazinskog suda s povijesnim zk. izvatkom, te Ugovora od godine 1942. Održan je uviđaj na licu mjesta, dana 22. svibnja 2026., kada je izveden dokaz saslušanjem svjedoka JJ, UJ i HJ, uz nazočnost stranaka i vještakinje geodetske struke, koja je identificirala predmetne nekretnine. Na kraju postupka izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice.

4. Među strankama nije sporno da su tuženici zemljišnoknjižni suvlasnici nekretnina, sada predmetom ovog postupka; sporno je i valja utvrditi: je li tužiteljica stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina i po kojoj osnovi.

5. Na okolnosti posjedovnog stanja predmetnih nekretnina iskazivali su svjedoci: JJ, MJ i HJ; te na kraju postupka i tužiteljica.

6. Iz navoda iz iskaza saslušanog svjedoka JJ (rođ. 1947.) proizlazi: da mu je poznato, od kada zna za sebe, da su predmetne nekretnine neometano koristili i mirno posjedovali pravni prednici tužiteljice, ona osobno i svi članovi njezine obitelj; da za imena tuženika nije nikada čuo; da je pok. RJ, pok. F, bio djed tužiteljice; da je TJ, bio otac tužiteljice; i da je nakon toga HJ ŽJ, od TJ, rođena TJ, u nastavku mirno posjedovala iste čestice; koje su ranije dakle, mirno posjedovali svi njezini pravni prednici; da nije nikada čuo, da bi netko zabranio tužiteljici ili njezinim pravnim prednicima mirni posjed istih.

7. Iz navoda iz iskaza saslušane svjedokinje UJ (rođ. 1949.) proizlazi: da poznaje tužiteljicu dugi niz godina; za tuženike, da nije nikada čula; da su osobe navedene, u povijesti promjena na katastarskim česticama, RJ, TJ i ČJ, zapravo: djed, otac i majka tužiteljice; i da su oni oduvijek bili mirni posjednici tih čestica i iste mirno i dugi niz godina uživali; da nitko nije branio posjed (a niti korištenje) tužiteljici, niti njenim pravnim prednicima; da tužiteljicu poznaje gotovo 58 godina; da je poznavala i njezinu majku i oca, ali da njezinog djeda, ne pamti.

8. Iz navoda iz iskaza saslušanog svjedoka HJ (rođ. 1974.) proizlazi: da je on sin tužiteljice; da je njegova majka te nekretnine naslijedila, iza pok. oca TJ i majke pok. KJ; a da su oni nekretnine naslijedili od djeda RJ; da je RJ preminuo 1955., Roža Ivan 1993., a Roža Foška 2005.; za ime i prezime tuženika, da nije nikada čuo; da je sva ta njihova imovina, bila predmetom nasljeđivanja, iza pokojnih prednika; da su svi prednici, kao i oni sada, te nekretnine godinama mirno uživali i posjedovali; da njima nitko i nikada nije branio mirni posjed terena; da je njegova majka nasljeđivanjem stekla puno nekretnina, koje su sve upisane u zemljišnim knjigama, na njezino ime.

9. Iz navoda iz iskaza saslušane tužiteljice ŽJ (rođene 1946.) proizlazi: da je njezin djed, bio RJ pok. F; TJ. RJ, da je bio njezin otac; da je ČJ, bila njezina majka; da je njezin djed RJ preminuo 1955.; da je njezin otac TJ preminuo 1993., a majka KJ da je preminula 2005.; da je sve nekretnine, sada u njezinom posjedu, naslijedila od svojih pravnih prednika; da za imena i prezimena tuženika, nije nikada čula; da su njezini pravni prednici bili zaposleni, ali da su isto tako održavali te nekretnine i obrađivali zemlju; da su svi imali svoja drva za ogrjev; da predmetne nekretnine održavaju i mirno obrađuju ona i njezin sin HJ; da je od prednika naslijedila puno nekretnina (raznih kultura).

10. Iz nalaza i mišljenja vještakinje Milke Kosanović proizlazi: da je identificirala predmetnu nekretninu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja se nalazi u selu Roži, (sada sastavni dio imanja tužiteljice); da je k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], evidentirana kao oranica površine 288 m2, a u naravi sastavni dio okućnice i dio pomoćne zgrade, dio dograđene stambene zgrade, i da se dvorišni dio održava zajedno sa zelenom površinom i ukrasnim raslinjem; da međa prema ostalim dijelovima u kompleksu, nije vidljiva u naravi, jer stare zgrade koje su obnovljene i koje se održavaju, kao i ostatak imanja, čine zapravo jedinstvenu posjedovnu cjelinu, koja je kao takva i ograđena u cijelosti i to sa samo jednim pristupom. Da se druga obiđena parcela (pokazana po tužiteljici), nalazi zapadno od sela Roži, u neposrednoj blizini s pristupnim putem jugoistočno; da je pokazana k. č. [katastarska čestica] evidentirana kao oranica površine 392 m2; u naravi, da je najveći dio oranica sastavni dio vale, koja se obrađuje (njen centralni dio); da je pravilnog oblika, izdužena u smjeru SI-JZ; s time da je sjeveroistočni dio, na značajnom padu terena i zarašten; a da je obradiv dio na jugozapadnom dijelu i kako se vidi na snimku iz 2024. godine, se održava i obrađuje; da je ista obrađivana u kontinuitetu, kroz desetljeća (sukladno arhivskoj građi).

11. Tijekom ročišta za glavnu raspravu izveden je dokaz saslušanjem gore navedenih svjedoka i tužiteljice na licu mjesta; te je izvršena identifikacija predmetnih nekretnina po vještakinji geodetske struke.

12. Dakle, nakon održanog uviđaja tj. održanog ročišta za glavnu raspravu uz nazočnost stranaka, vještakinje i svjedoka na licu mjesta; zaprimljenog nalaza vještakinje geodetske struke Milke Kosanović, koja je identificirala predmetne nekretnine u posjedu tužiteljice; zaprimljenih iskaza svjedoka i tužiteljice, te izvedenih preostalih dokaza prikupljenih tijekom postupka, ovaj je sud zaključio i drži dokazanim: da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

13. Na osnovu održanog uviđaja (i neposrednog opažanja suda), te nalaza i mišljenja geodetske vještakinje, koji je u cijelosti prihvaćen kao objektivan i stručan (a stranke u postupku na isti nisu imale primjedbi), utvrđeno je: da su predmetne nekretnine u isključivom posjedu tužiteljice i njezine obitelji, kao i njezinih pravnih prednika, prije nje. Na osnovu neposrednog opažanja suda (tijekom održanog ročišta na licu mjesta, radi saslušanja svjedoka) ovaj sud drži: da priloženi nalaz vještakinje geodetske struke vjerno opisuje i prikazuje (u fotoprilozima) stanje nekretnina zatečeno na dan uviđaja i ročišta za glavnu raspravu; stoga je ovaj sud u potpunosti prihvatio nalaz vještakinje geodetske struke, jer je logičan, uvjerljiv, podudaran sa navodima iz iskaza saslušanih svjedoka i podudaran sa navodima iz iskaza tužiteljice; slijedom je sud zaključio: da je nalaz sastavljen sukladno Zakonu, a na isti stranke nisu imale primjedbi.

14. Dakle, iz prihvaćenih navoda tužiteljice proizlazi: da se ona, putem svojih pravnih prednika, nalazi u nesmetanom, mirnom posjedu predmetnih nekretnina, dugi niz desetljeća; stoga da je dosjelošću stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina; jer je dokazala svoj mirni, savjestan i dugogodišnji pošten posjed terena; jer su svi članovi njezine obitelji, kao i njezini pravni prednici prije nje, oduvijek posjedovali iste nekretnine, kao i ona do sada; da im nitko, kroz dugi niz desetljeća, nije branio mirni posjed nekretnina.

15. Cijeneći podudarne iskaze saslušanih svjedoka na licu mjesta, ovaj je sud utvrdio i zaključio: da su navodi iz iskaza saslušanih svjedoka, istiniti, logični i uvjerljivi te međusobno podudarni, te i podudarni sa navodima iz iskaza tužiteljice; stoga je ovaj sud u potpunosti prihvatio navode saslušanih svjedoka i navode iz iskaza tužiteljice; jer se njihovi navodi, između ostaloga, međusobno upotpunjavaju. Valja naglasiti da su svi neposredno saslušani svjedoci iskazivali međusobno sukladno i podudarno sa preostalim izvedenim dokazima, a po ocjeni ovoga suda na objektivan i uvjerljiv način. Ovaj je sud prihvatio navode iz iskaza tužiteljice jer je ista iskazivala neposredno uvjerljivo i logično, te jer se njezini navodi u potpunosti podudaraju sa prihvaćenim navodima iz iskaza saslušanih svjedoka, kojima ovaj sud vjeruje; te jer se (između ostaloga) prihvaćeni navodi tužiteljice u potpunosti podudaraju sa ostalim izvedenim materijalnim dokazima tijekom postupka; pa osnovom navedenog ovaj sud drži dokazanim: da su predmetne nekretnine pošteno i mirno posjedovali pravni prednici tužiteljice, a nakon toga i ona osobno sa članovima svoje obitelji; da nitko nikada nije osporio tužiteljici, a niti njezinim pravnim prednicima mirni, savjestan, posjed nekretnina; to je ovaj sud utvrdio i drži dokazanim: da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnina, dosjelošću.

16. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva kroz Zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničko pravni učinak, čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog stanja. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću važno je utvrditi dan početka posjedovnog stanja odnosno od kada je posjednik stupio u samostalni posjed i od kojeg počinje teći vrijeme potrebno za dosjelost. Sud je utvrdio da su tužitelj i njegovi pravni prednici najmanje 80 godina u posjedu spornih nekretnina, pa se od tada računa rok za dosjelost; jer svi izvedeni dokazi ukazuju: na mirni i pošten posjed pravnih prednika tužitelja (tako i tužiteljice osobno); dakle ovaj sud drži: da se od tada računa rok za dosjelost, jer tužiteljica tvrdi, kao i saslušani svjedoci: da su ona i svi njezini pravni prednici, mirno i pošteno posjedovali te uživali predmetne nekretnine dugi niz godina, do sada.

17. Ovaj je sud cijeneći sve izvedene dokaze zaključio da su tužiteljica (i njezina obitelj) i njezini pravni prednici oduvijek posjedovali te nekretnine; da su svi oni nesmetano koristili predmetne parcele, u čemu da ih nitko nikada nije sprječavao; a kako je ovaj sud na uviđaju utvrdio: da je tužiteljica i dan danas u posjedu spornih nekretnina; to ovaj sud drži nedvojbeno utvrđenim i slijedom dokazanim: da je tužiteljica stekla pravo vlasništva navedenih nekretnina, dosjelošću.

17.1. Iz priloženih materijalnih dokaza dodatno proizlazi: da je djed tužiteljice, bio RJ. F i da je upravo on od osnutka katastarskog elaborata (1953.) bio jedini evidentirani i upisani posjednik navedenih parcela; nakon njega, da je u nastavku evidentiran posjednik TJ pok. RJ, otac tužiteljice; zatim, da je evidentirana posjednica ČJ, majka tužiteljice; a potom i tužiteljica. Da je djed tužiteljice RJ preminuo 1955.; da je njezin otac TJ preminuo 1993., i majka KJ da je preminula 2005.

18. Obzirom da je ovaj sud nedvojbeno utvrdio da je tužiteljica preko svojih prednika u isključivom, neprekidnom, samostalnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina, u vremenskom trajanju od najmanje osam desetljeća. Osnovom odredaba čl. 159. i čl. 160. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (koji propisuje da samostalni i pošteni posjednik nekretnine stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom roka od 20 godine neprekidnog, samostalnog posjedovanja), ovaj sud drži: da je rok dosjedovanja poštene tužiteljice dovršen, svakako prije podnošenja tužbe, u ovoj pravnoj stvari.

19. Nakon svega iznesenog, valjalo je presuditi kao u izreci s napomenom da tužiteljica ne potražuje parnični trošak; ali je dužna naknaditi troškove parničnog postupka privremenom zastupniku tuženika, o kojima se odlučuje posebnim rješenjem.

U Rovinju, 1. lipnja 2026.

Sudac:

Roberto Uggeri

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude na temelju priznanja stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave presude.

Žalba se podnosi ovome sudu u 3 (tri) istovjetna primjera. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženicima po privr. zastupniku

3. Porezna uprava-Ispostava Rovinj – po pravomoćnosti