Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

Poslovni broj: Pr-443/2018-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu po sucu Milki Keleuva- Ivošević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punom. Ivanu Ergotić, odvjetniku iz Vinkovca, protiv tuženika Republike Hrvatske -Ministarstvo obrane, OIB:52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 14. svibnja 2026. u nazočnosti punom. tužitelja i zastupnice tuženika, na ročištu radi objave presude održanom 1. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj-Ministarstvo obrane, OIB:52634238587, da tužitelju PĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor u bruto iznosu od 860,29 eura za razdoblje od 15. siječnja 2014. do 15. lipnja 2017. zajedno sa zakonskom zateznom kamatom (izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) koje teku:

-na iznos od 54,49 eura od 15.01.2014. do isplate,

-na iznos od 102,96 eura od 15.05.2014. do isplate,

-na iznos od 19,37 eura od 15.07.2014. do isplate,

-na iznos od 129,45 eura od 15.04.2015. do isplate,

-na iznos od 135,61 eura od 15.09.2015. do isplate,

-na iznos od 87,18 eura od 15.05.2016. do isplate,

-na iznos od 64,72 eura od 15.06.2016. do isplate,

-na iznos od 58,12 eura od 15.11.2016. do isplate,

-na iznos od 36,99 eura od 15.12.2016. do isplate,

-na iznos od 171,40 eura od 15.06.2017. do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015. godine, a od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 8 dana.

II. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj-Ministarstvo obrane, OIB:52634238587, da tužitelju PĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime prekovremenog rada u bruto iznosu od 1.683,33 eura za razdoblje od 15. listopada 2013. do 15. lipnja 2014. zajedno sa zakonskom zateznom kamatom (izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) koje teku:

-na iznos od 504,42 eura od 15.10.2013. do isplate,

-na iznos od 171.93 eura od 15.11.2023. do isplate,

-na iznos od 170,89 eura od 15.02.2014. do isplate,

-na iznos od 361,88 eura od 15.03.2014. do isplate,

-na iznos od 109,43 eura od 15.06.2014. do isplate,

-na iznos od 364,78 eura od 15.06.2014. do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015. godine, a od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 8 dana.

III. Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim bruto iznosima.

IV. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj-Ministarstvo obrane, OIB:52634238587, da tužitelju PĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnične troškove u iznosu od 1.750,00 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja 1. lipnja 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je u tužbi od 18. prosinca 2018. naveo da je zaposlenik Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane RH kao djelatna vojna osoba. U vremenskom razdoblju od 1. lipnja 2012. pa sve do podnošenja odštetnog tužbenog zahtjeva tužitelj je kao zaposlenik tuženika bio angažiran radi obavljanja službenih poslova i zadaća na terenu pri čemu je radio prekovremene sate, noću, subotama, nedjeljama, blagdanom i u smjenama, a koje dodatke mu tuženik nije platio. Godišnji odmor nije tužitelju obračunat u skladu s satnicom i prosjekom zarade tužitelja kroz zadnja tri mjeseca. Zbog neplaćanja bruto razlike mjesečne plaće i dodataka (prekovremenih sati) na plaću, te naknade plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, tužitelj je primao manju plaću. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da se presudom naloži tuženiku da za razdoblje od 1. lipnja 2012. pa do podnošenja tužbe 18. prosinca 2018. isplati tužitelju razliku bruto plaće na ime neisplaćene plaće za godišnje odmore, prekovremene sate, rad nedjeljom, blagdanima, u noćnoj smjeni, stražarenje, požarstvo kao terenski dodatak.

2.Nakon provedenog financijskog vještačenja tužitelj je podneskom od 10. ožujka 2026. (l.br. 301-303 spisa) tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev kojim predlaže da se presudom naloži tuženiku da tužitelju plati na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za razdoblje od 15. siječnja 2014. do 15. lipnja 2017. bruto iznos od 860,29 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, te na ime prekovremenog rada s dodacima subotom i nedjeljom za razdoblje od 15. listopada 2013. do 15. siječnja 2014. bruto iznos od 1.683,33 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.

3.Tuženik je u odgovoru na tužbu od 31. siječnja 2017. (broj P-DO-354/2018 BB/VG)- (l.br. 12-16 spisa) naveo da u odnosu na dio potraživanja tužitelja iz tužbe koji nisu bili obuhvaćeni zahtjevom za mirno rješenje spora, tuženik ističe prigovor preuranjenosti sukladno odredbi članka 186a Zakona o parničnom postupku.

Tuženik ističe prigovor zastare u odnosu na dio tužiteljeva potraživanja. Naime, zahtjev za mirno rješenje spora podnesen je 6. lipnja 2017. čime je u skladu s člankom 186a stavak 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011,148/2011, 25/2013, 89/2014, dalje ZPP) zastarijevanje zastalo na rok od tri mjeseca.

Sukladno članku 238. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 78/2015, u daljnjem tekstu ZOO), ako je zastara počela teći prije nego što je nastao uzrok koji je zaustavio njezin daljnji tijek, ona nastavlja teći kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo prije zastoja računa se zakonom određeni rok za zastaru.

Nakon isteka roka od tri mjeseca propisanih člankom 186a Zakona o parničnom postupku koji rok predstavlja negativnu procesnu pretpostavku jer prije isteka istog nije moguće podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, zastara u ovom predmetu nastavila je teći sve do podnošenja tužbe, kada je nastupio prekid zastare.

Dakle, zastoj zastare nastupio je 6. lipnja 2017. i trajao je neprekidno od 6. rujna 2017. Prekid zastare nastupio je podnošenjem tužbe 18. prosinca 2018. pa je s obzirom na zastarni rok od 5 godina i na rok od tri mjeseca tijekom kojih je zastara zastala, zastarjelo potraživanje tužitelja zaključno sa 18. rujna 2013.

Tuženik po zastupniku po zakonu također opreza radi dok tužitelj ne uredi tužbu sukladno točki I. odgovora na tužbu, osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovane.

Obzirom da tužitelju nisu isplaćivani dodaci na plaću na ime prekovremenog rada, rada noću, subotom, nedjeljom i blagdanima jer je temeljem istih koristio slobodne dane te mu je isplaćena naknada plaće u istom iznosu kao da radi, a sukladno navedenom Pravilniku, pa tužitelj nema pravo na isplatu navedenog dodatka za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Nadalje, tuženik napominje da u pogledu pitanja koja uređuju prava iz radnog odnosa djelatnih vojnih osoba sudska praksa izražena u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Revr-1845/12., Revr-1902/12 i Revr-1795/12, ukazuje da propisi doneseni temeljem Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske imaju prednost u primjeni u odnosu na propise o državnim službenicima i namještenicima i opće propise o radu odnosno kolektivne ugovore sklopljene u skladu s njima. Također u ovom predmetu valja razlikovati dva vremenska razdoblja koja različito reguliraju predmetnu materiju.

Prvo razdoblje se odnosi od 1. listopada 2009. do 1. lipnja 2014. kada se primjenjivala Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba državnih službenika i namještenika (Narodne novine 118/09 i 118/12) i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (Narodne novine 118/09) koji su stupili na snagu 1. listopada 2009.

Navedenom Odlukom bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama RH te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rad u smjenama, turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarsku službu. Navedenim Pravilnikom bilo je regulirano pitanje dodatka za dežurstvo i stražarsku službu koju je tužitelj ostvario i koji su isplaćeni u navedenom razdoblju.

Drugo razdoblje:

Dana 26. lipnja 2013. stupio je na snagu novi Zakon o službi u Oružanim snagama RH kojim je propisano da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodatka na plaću. Člankom 239. stavak 1. navedenog zakona propisano je da su dodaci na plaću oni dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke. Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada. Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe dok dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada.

Prema članku 239. stavak 6. istog Zakona propisano je da ministar obrane Pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka kao i deficitarna zanimanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak. U pogledu radnog vremena člankom 153. toga Zakona propisano je da je služba u oružanim snagama organizirana na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan dok raspored radnog vremena odlukom određuje ministar obrane. Pritom je važno napomenuti da je člankom 155. Zakona izričito propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstva, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego one ostvaruju posebne dodatke na plaću propisane Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (Narodne novine 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 72/15). Temeljem navedenih odredbi Zakona doneseni su i podzakonski propisi i to Odluka o rasporedu radnog vremena (Narodne novine 66/14, 23/15 i 84/15) i ranije navedeni Pravilnik, a koji su stupili na snagu 1. lipnja 2014.

Točkom IV. Odluke 2014. je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba odnosno dodatke propisane Pravilnikom iz 2014.

Budući da navedena Odluka i Pravilnik iz 2014. imaju prednost u primjeni u odnosu na propise o državnim službenicima i namještenicima i opće propise o radu, odnosno propise o državnim službenicima i namještenicima i kolektivne ugovore sklopljene u skladu s njima za djelatne vojne osobe kao posebnu kategoriju zaposlenika, to tužitelju ne pripadaju traženi dodaci na plaću za prekovremeni rad i dr. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da se tužitelja odbije s tužbenim zahtjevom u cijelosti.

4.Tužbeni zahtjev je osnovan.

5.U tijeku postupka izvedeni su dokazi čitanjem odluke o rasporedu (l.br. 5 spisa), zahtjev za mirno rješenje spora (l.br. 6-7 spisa), Odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora (l.br. 8-10 spisa), očitovanja (l.br. 17 spisa), Odluke (l.br. 18-19 spisa), rješenja (20-21 spisa), podataka (l.br. 22-100 spisa), podataka (l.br. 112-176 spisa), evidencije (l.br. 185-242 spisa), nalaza i mišljenja knjigovodstveno financijskog vještaka D & S (l.br. 249-266 spisa), kartica djelatnika (l.br. 269-288 spisa).

6.Iz Odluke Ministarstva obrane RH, Oružane snage RH, Središnjica za upravljanje osobljem od 16. prosinca 2014. proizlazi da je tužitelj raspoređen u ustrojstvenu jedinicu Hrvatska kopnena vojska, Gardijska oklopno-mehanizirana brigada, Zapovjedna satnija, tim prednjih zračnih kontrola, na ustrojbeno mjesto vođa tima.

7.U predmetnom postupku tužitelj zahtjeva isplatu plati na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za razdoblje od 15. siječnja 2014. do 15. lipnja 2017. te na ime prekovremenog rada od 15. listopada 2013. do 15. lipnja 2014.

8.Nalazom i mišljenjem knjigovodstvenog vještaka Daria Jankovića iz tvrtke D&S d.o.o. Karlovac je utvrđeno da bi tužitelj za prekovremeni rad na terenu za razdoblje od 1. lipnja 2012. do 31. svibnja 2014. te na ime godišnjeg odmora za razdoblje od 1. lipnja 2012. do 30. svibnja 2017. ostvario i to:

U varijanti 1 u kojoj prekovremeni rad se ne umanjuje za korištene slobodne dane:

- ostvario dodatke na plaću u visini od 3.086,00 eura/23.251,44 kune, od čega 1.070,34 eura/8.064,49 kuna za godišnji odmor te 2.015,65 eura/15.186,95 kuna na ime prekovremenog rada s dodacima za rad subotom i nedjeljom,

-tužena je tužitelju na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje naknadno isplatila 6,05 eura/45,60 kuna,

- kada se iznos naknadnih isplata odbije od utvrđenih razlika ostaje dug tuženika prema tužitelju u iznosu od 3.079,94 eura/23.205,84 kune, od čega 1.064,42 eura/8.019,89 kuna za godišnji odmor, a 2.015,65 eura/15.186,95 kuna za prekovremeni rad s dodacima za rad subotom i nedjeljom,

- iskazano u eurima dug tuženika prema tužitelju iznosi 3.079,95 eura i to za godišnji odmor 1.064,29 eura te za prekovremeni rad s dodacima za rad subotom i nedjeljom u iznosu od 2.015,66 eura,

U varijanti 2 u kojoj prekovremeni rad umanjujemo za korištene slobodne dane:

- ostvario dodatke na plaću u visini od 2.782,92 eura/20.967,91 kunu, od čega 1.022,86 eura/7.706,74 kune za godišnji odmor te 1.760,06 eura/13.261,17 kuna na ime prekovremenog rada s dodacima za rad subotom i nedjeljom,

- tužena je tužitelju na ime razlika naknade plaće za godišnji odmora za utuženo razdoblje naknadno isplatila 6,05 eura/45,60 kuna,

- kada se iznos naknadnih isplata odbije od utvrđenih razlika ostaje dug tužitelja prema tuženiku u iznosu od 2.776,87 eura/20.922,31 kunu, od čega 1.032,17 eura/7.661,14 kuna za godišnji odmor, a 1.760,06 eura/13.261,17 kuna za prekovremeni rad s dodacima za rad subotom i nedjeljom,

- iskazano u eurima dug tuženika prema tužitelju iznosi 2.776,86 eura i to za godišnji odmor 1.016,80 eura te za prekovremeni rad s dodacima za rad subotom i nedjeljom u iznosu od 1.760,06 eura. Tužitelju je isplaćena jubilarna nagrada za 20 godina službe sa plaćom za 3/2017 godine u iznosu od 3.603,92 kune (478,32 eura) bruto, odnosno 3.383,14 kuna (449,02 eura) neto, a sukladno važećim propisima. Mjesečni iznosi razlike bruto plaće specificirani su u tablici na stranicama 9 do 11 nalaza.

9.Kako je tužitelj djelatna vojna osoba, to se na njegov radnopravni status imaju primijeniti odredbe Zakona o Oružanim snagama Republike Hrvatske i odredbe provedbenih propisa donesenih na temelju tog Zakona kao specijalni propisi.

10.Prema odredbi članka 97. stavak 5. ZSOS/02 djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku pripada povećana plaća za prekovremeni rad odnosno rad dulje od punog radnog vremena, pod uvjetima i u iznosima koji su određeni općim propisima, a prema stavku 2. na prekovremeni rad ne primjenjuju se vremenska ograničenja propisana općim propisima.

11.Odredbom članka 155. ZSOS/13 koji je stupio na snagu 26. lipnja 2013. je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, u turnusima, za dežurstvo, za stražarsku službu, stanje pripravnosti i sl., nego ostvaruju posebne dodatke na plaću u skladu s odredbom članka 139. ovoga Zakona.

12.Odredbom članka 219. ZSOS/13 je propisano da plaće i druga materijalna prava djelatnih vojnih osoba do stupanja na snagu podzakonskih propisa iz ovoga Zakona kojima će se urediti to područje će se određivati u skladu s propisima donesenim na temelju ZSOS/02 kojima se uređuje to područje, te je odredbom članka 218. stavak 2. ZSOS/13 propisano da provedbeni propisi doneseni u skladu s odredbama ZSOS/02 ostaje na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa donesenih na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojima nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

13.Sukladno navedenim odredbama, prekovremeni rad na terenu je i nakon stupanja na snagu ZSOS/13 bio reguliran Odlukom o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (Narodne novine 118/09) koja je stupila na snagu 1. listopada 2009. te Odlukom o Izmjeni ove odluke (Narodne novine 118/12) koja je stupila na snagu 1. studenog 2012., a koje su ostale na snazi sve do stupanja na snagu Odluke o rasporedu radnog vremena (Narodne novine 66/14) koja je stupila na snagu dana 1. lipnja 2014.

14.Prema tome, do 1. lipnja 2014. se za prekovremeni rad na terenu imaju primijeniti Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (Narodne novine 118/09 i 118/12).

15.Točkom XII. stavak 1. do 5. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika je propisano da se prekovremenim radom pripadnika OSRH:

-kad je rad organiziran na drugi odgovarajući način smatra rad dulji od redovnog mjesečnog fonda sati;

-kada je rad pripadnika OSRH organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, svaki sat rada dulji od 8,00 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom;

-kada je rad pripadnika OSRH organiziran u smjenama ili u turnusu, svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati;

te da se o preraspodjeli ostvarenih sati rada iz prethodnog u sljedeći mjesec, časnik na dužnosti zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine donosi nalog kojim se utvrđuje vrijeme u kojem ostvaren prekovremeni rad i slobodni dani tako da se za 5 sati prekovremenog rada daje jedan slobodan dan, a da se sati prekovremenog rada za koje pripadniku OSRH nije moguće organizirati preraspodjelu radnog vremena utvrđuje mjesečnim izvješćima o ostvarenim satima rada u proteklom mjesecu koje časnik na dužnosti zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine dostavlja crtom vođenja i zapovijedanja nadležnoj financijskoj služi radi isplate.

16.Točkom XIII. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika je propisano uvećanje osnovne plaće za svaki sat rada za prekovremeni rad, rad noću, rad subotom, rad nedjeljom, rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom, za rad u drugoj smjeni ako djelatnik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni, za dvokratni rad s prekidom duljim od 90 min. i za rad u turnusu, u za to pripadajućim postotcima.

17.Člankom IV. Odluke o rasporedu radnog vremena (Narodne novine 66/14 i dr.) koja je stupila na snagu 1. lipnja 2014. je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i sl., nego ostvaruju dodatke za vojnu službu u skladu s člankom 139. ZSOS/13.

18.Tijekom razdoblja od 7. kolovoza 2011. do 7. svibnja 2014. je bio na snazi Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (Narodne novine br. 68/2011) kojim je u odredbi članka 4. stavak 3. propisano da djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

19.Navedeni Pravilnik je donesen temeljem Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine br. 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09, 124/09, 73/13, u daljnjem tekstu: ZSOS) i predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje na obračun razlike naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje.

22.Pitanje naknade plaće drugačije je određeno Pravilnikom koji se poziva na Zakon o službi u Oružanim snagama (Narodne novine br. 73/13, 75/15, 50/16) koji je stupio na snagu 26. lipnja 2013. i to člankom 142. je određeno da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a radnim vremenom se smatra radno vrijeme određeno u skladu s Odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena, s time da je Pravilnikom o uvjetu i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba (Narodne novine br. 54/14) propisano da se redovnim radnim vremenom smatra radno vrijeme određeno u skladu s Odlukom o rasporedu radnog vremena (Narodne novine 66/14), a kojim je određeno da redovno radno vrijeme predstavlja tjedno radno vrijeme u trajanju od 40 sati redovno raspoređeno na 5 radnih dana od ponedjeljka do petka od 8,00 sati do 16,00 sati.

20.Nakon stupanja na snagu Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba (Narodne novine br. 54/14) koji je stupio na snagu 8. svibnja 2014. naknada plaće za godišnji odmor tužitelja se ima obračunati kao da je tužitelj radio u redovnom radnom vremenu. Redovnim radnim vremenom smatra se radno vrijeme određeno u skladu s Odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena, Odluka o rasporedu radnog vremena (Narodne novine br. 66/14) koja je stupila na snagu 1. lipnja 2014. i Odluka o izmjenama i dopunama odluke o rasporedu radnog vremena (Narodne novine br. 23/15 i 84/15).

21.Odredbom članka 4. stavak 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (Narodne novine br. 140/02) propisano je, da za vrijeme godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u istom iznosu kao da radi, dok je odredbom stavka 3. istog članka koji je dodan Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (Narodne novine br. 68/11) propisano, da djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću, ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmoru u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

22.Sud prihvaća drugu varijantu nalaza i mišljenja knjigovodstvenog vještaka prema kojoj varijanti je vještak od ostvarenog prekovremenog rada oduzimao slobodne dane koje je tužitelj ostvario te utvrdio da tužitelju na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za razdoblje od 15. siječnja 2014. do 15. lipnja 2017. pripada bruto iznos od 820,69 eura, te na ime ostvarenog prekovremenog rada za razdoblje od 15. listopada 2013. do 15. lipnja 2014. da tužitelju pripada bruto iznos od 1.683,33 eura, slijedom čega je valjalo presuditi kao pod točkom I. i II. izreke.

23.Nalaz i mišljenje knjigovodstvenog vještaka sud prihvaća u cijelosti jer smatra da je isti sačinjen objektivno, stručno i na temelju dokumentacije dostavljene u spis.

24.Na dosuđene iznose tužitelju pripada zakonska zatezna kamata sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) kojim je propisano (1) dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice, i zatezne kamate.

25.Odredbom članka 84. stavak 3. Zakona o radu (Narodne novine 149/09, 61/11, 82/12, 73/13) je propisano da ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do 15.-tog dana u idućem mjesecu, pa s obzirom da je posljednji dan roka za isplatu plaće odnosno naknade plaće 15-ti u mjesecu za prethodni mjesec, to zakonska zatezna kamata teče od 16.-tog u mjesecu.

26.Odredbom članka 45. stavak. 1., stavak 2. stavak 4. i stavak 5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine 177/04) i članka 61. stavak 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine 95/05, 96/06, 68/07) je propisano da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, koji čine sastavni dio plaće (uz neto plaću i doprinose), dospijevaju tek isplatom iz čega proizlazi da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate obračunavaju tek od dana isplate plaće, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u točki III. izreke presude.

27.Prema priloženom troškovniku (l.br. 308 spisa) tužitelj potražuje parnične troškove u ukupnom iznosu od 1.750,00 eura.

28.Odluku o troškovima sud je utemeljio na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 70/19, 80/22 i 114/22) i tužitelju dosudio troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku odmjerene u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023) po Tbr. 7., Tbr. 8. i Tbr. 9. s PDV-om i to:

-za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora

u iznosu od 250,00 eura,

-za sastav tužbe

u iznosu od 250,00 eura,

-za zastupanje na ročištu od 1. travnja 2024.

u iznosu od 250,00 eura,

-za sastav podneska od 14. svibnja 2026.

u iznosu od 250,00 eura,

-za zastupanje na ročištu od 14. svibnja 2026.

u iznosu od 250,00 eura

odnosno u ukupnom iznosu od 1.250,00 eura.

29.Tužitelju je priznat trošak plaćenog predujma za provedeno financijsko vještačenje u iznosu od 500,00 eura.

30.Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo priznati ukupne parnične troškove u iznosu od 1.750,00 eura.

31.Zbog svega iznesenog valjalo je presuditi kao u izreci.

U Ogulinu 1. lipnja 2026.

Sudac

Milka Keleuva-Ivošević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dostaviti

1.Odvjetnik Ivan Ergotić, Vinkovci, Ulica Glagoljačka 16

2.ODO u Karlovcu, Građansko-upravni odjel

Nakon pravomoćnosti:

1.Porezna uprava Karlovac