REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] T 5

Poslovni broj: Us I-150/2026-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice Općine Karlobag, Karlobag, Trg dr. Franje Tuđmana 2, OIB: 92764995893, zastupane po opunomoćeniku Petru Tomljanoviću, odvjetniku u Senju, Silvija Strahimira Kranjčevića 3/d, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak iz Zagreba, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe TM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi promjene upisa u katastarskom operatu, 1. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništavanja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II - 932-07/25-07/111, URBROJ: 541-11/4-25-3 od 23. prosinca 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovoga spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Gospić, KLASA: UP/I-932-07/24-02/204, URBROJ: 541-20-05/4-24-2 od 15. studenog 2024. u katastarskom operatu katastarske Općine [katastarska općina], mijenjaju se podaci o katastarskoj čestici oznake k. č. br. [katastarska čestica] na način kako je to precizno iskazano u izreci rješenja pod A) Dosadašnje stanje i pod B) Novo stanje.

2. Pobijanim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/25-07/111, URBROJ: 541-11/4- 25-3 od 23. prosinca 2025., odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja.

3. Tužiteljica je pravovremeno ovom Sudu podnijela tužbu kojom osporava zakonitost rješenje tuženika, te u bitnome navodi da u pogledu odredbi upravnog postupka koje su povrijeđene donošenjem pobijanog upravnog akta, tužiteljica prvotno napominje da pobijanim drugostupanjskim upravnim aktom nije odlučeno o svim izjavljenim žalbenim razlozima. U upravnom postupku da moraju biti utvrđene činjenice koje su od utjecaja na rješenje stvari, a rješenje donijeto u upravnom postupku mora biti obrazloženo te sadržavati obrazloženje o tome na koji su način i na temelju kojih dokaza utvrđene činjenice koje su od važnosti za rješenje upravne stvari, sve sukladno odredbi članka 98. stavka 5. ZOUP-a. Obrazloženje pobijanog upravnog akta da je nejasno, nepotpuno i samim time nelogično jer tuženik nepovezano i šturo navodi pravne propise, te su time povrijeđene odredbe o sadržaju obrazloženja rješenja iz članaka 206. - 209. Zakona o općem upravnom postupku (N.N. br. 47/09, dalje: ZOUP). Tako tuženik u obrazloženju pobijanog upravnog akta da paušalno navodi da „žalbeni navodi nisu od utjecaja za rješavanje ove upravne stvari jer su za rješavanje ove upravne stvari mjerodavne odredbe materijalnog propisa – Zakona, koji je na snazi od 22.12.2018. godine.“, a da pritom u obrazloženju nije razvidno koje je to žalbene navode tuženik razmatrao, kako ih je cijenio te iz kojeg razloga iz smatra neosnovanim. Tužiteljica kao stranka u postupku zbog neobrazlaganja tuženika zapravo ne zna razloge donošenja pobijanog upravnog akta i ne može valjano štiti svoja prava, a niti na učinkovit način ostvariti Ustavom Republike Hrvatske zajamčenu pravo na pravnu zaštitu. Takav stav u postupanju u upravnim predmetima da je zauzela i u ustavno-sudska praksa. Tako je Ustavni sud u svojem Rješenju broj: U-III-419/1998 ustvrdio da se obrazloženjem utvrđuje je li se upravno tijelo rukovodilo načelom zakonitosti i pristupalo tako da u vođenju upravnog postupka i u odlučivanju omogući strankama što lakše zaštiti svoja prava i pravne interese. Upravni je sud utvrdio i da se nenavođenjem razloga kojima se nadležno tijelo vodilo pri odbijanju zahtjeva stranke krši ustavno pravo jednakosti pred zakonom, jer je stranka u postupku koja ne zna te razloge u nejednakom položaju prema onima kojima su razlozi poznati, pa zbog toga ne može valjano štititi svoja prava, niti na učinkovit način ostvariti Ustavom zajamčeno pravo na pravnu zaštitu. U pobijanom prvostupanjskom rješenju da je navedeno da je stranka u postupku TM prijavio 4. studenog 2024. promjenu na zemljištu koje utječe na podatke upisane u katastarskom operatu zemljišta katastarske općine [katastarska općina] i to u skladu s odredbama čl. 89. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (N.N. br. 112/18, 39/22 dalje: ZDIKN). Stranka TM da je podnio prvostupanjskom tijelu, putem društva MGV d. o. o. Zagreb, Slimska 11, Geodetski elaborat broj elaborat: 5772 od 28. lipnja 2024. radi promjena podataka u katastarskom operatu u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica te ispravljanja podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica da je vlasnik susjedne katastarske čestice br. [katastarska čestica] PUT NA LJUBICU upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u posjedovnom listu broj 216 k. o. [katastarska općina]). Prema odredbi čl. 90. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (N.N. br. 112/2018, 39/2022, 152/2024, dalje: ZDIKN) da je propisano da nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama obavještavaju se o izradbi geodetskog elaborata i dužni su pokazati granice katastarskih čestica, a st. 2. istog čl. ZDIKN propisano je da u postupku izrade geodetskih elaborata sudjeluju nositelji prava na katastarskim česticama i druge osobe koje imaju pravni interes. Tužiteljica ističe da u postupku izrade geodetskog elaborata od strane društva MGV d. o. o. Zagreb nije bila niti obaviještena o izradi predmetnog geodetskog elaborata niti da joj je kao vlasniku i posjedniku susjedne nekretnine pokazana međa odnosno granice katastarskih čestica. Tužiteljici da je 2022. dostavljen prvotno izrađeni Geodetski elaborat izrađen od strane društva MGV d. o. o. Zagreb broj elaborata: 5772 od 1. lipnja 2021. radi davanja suglasnosti na isti na koji je usmeno i putem e-maila iskazala protivljenje dostavljenom Geodetskom elaboratu i to upravo iz razloga što Geodetskim elaboratom je „ispravljena“ površina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to tako da je površina navedene čestice uvećana sa površine od 7803 m[2] na površinu od 7788 m[2] , a kojom prilikom da se u grafičkom dijelu Geodetskog elaborata suzuje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez da je u predmetnom elaboratu mijenjana površina zk. čest. br. 761 k. o. [katastarska općina], čime da je evidentno da je elaboratom predmet izmjene zapravo k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne susjedna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje se napominje da za Geodetski elaborat koji je predan na ovjeru 4. studenog 2024. nije bilo izlaganje na terenu o katastarskim međama niti je dostavljena obavijest tužiteljici kao vlasniku susjedne katastarske čestice što je u suprotnosti sa odredbama čl. 50. ZDIKN. Tužiteljica da je za predmetni upravni postupak saznala tek po zaprimanju pobijanog prvostupanjskog rješenje koje je dostavljeno tužiteljici samo kao obavijest, a isto nije dostav ljeno kao stranci u postupku. Također se ističe da je u pobijanom Geodetskom elaboratu u Izvješću o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju u dijelu gdje su potpisi nositelja prava na susjednim katastarskim česticama, za tužiteljicu navedeno da je obavijest o predočenju poslana poštom uz broj preporuke na povratnici: RF891864819HR. Navedeni broj preporuke da se odnosi na povratnicu kojom je 15. rujna 2021. Općina Karlobag zaprimila preporučenom poštom prvotni Geodetski elaborat od strane društva MGV d. o. o. Zagreb, a na koji nije dala suglasnosti. Susjedna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojom se predmetnim Geodetski elaborat broj elaborat: 5772 od 28. lipnja 2024. izrađenog od strane društva MGV d. o. o. Zagreb, Slimska 11, smanjila širina, predstavlja nerazvrstanu cestu sukladno čl. 101. Zakona o cestama (N.N. br. 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/2022, 4/2023, 133/2023, dalje: ZC). Tužiteljica ističe da se vlasništvo nerazvrstanih cesta stječe se po samom zakonu na temelju odredbe čl. 101. stavak 1. ZC-a, a provedba zemljišnoknjižnog upisa uknjižbe nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave nema konstitutivno, već deklarativno značenje, a odredbe koje uređuju postupak potreban za katastarsko i zemljišno-knjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava stečenih na tim nekretninama. Također napominje da se odredbom čl. 133. st. 1. ZC-a poziva (upućuje) na odredbe čl. 131. st. 1. i čl. 132. st. 1. istog Zakona. Prema odredbi čl. 131. st. 1. ZC-a, ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona (koji je stupio na snagu 28. srpnja 2011.) koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona, postaju nerazvrstane ceste. Prema odredbi čl. 132. st. 1. ZC-a, postojeći upisi u katastru i zemljišnim knjigama javnih cesta koje su na temelju tog zakona postale ceste iz čl. 98. st. 1. ZC zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave na temelju odluke iz čl. 98. st. 2. tog Zakona. Nadalje tužiteljica ističe da susjedna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima svojstvo kulturnog dobra – Povijesna cesta Terezijana (Baške Oštarije – Karlobag) te da je to svojstvo zabilježeno rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Gospiću pod posl.br. Z-2075/13 od 13. studenog 2011.g., a na temelju rješenja Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine KLASA: UP/I-612-08/12-06/0408 URBROJ:532-04-01-1/4-07-2 od 18. prosinca 2007. Navedenim rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine KLASA: UP/I-61208/12- 06/0408 URBROJ:532-04-01-1/4-07-2 od 18. prosinca 2007. da je utvrđen sustav mjera zaštite kulturnog dobra i to da zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru mogu se poduzimati samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. U predmetnom upravnom postupku u kojem je izvršena promjena u katastarskom operatu u odnosu na katastarsku česticu koja ima svojstvo kulturnog dobra da nije zatraženo prethodno odobrenje nadležnog tijela čime su povrijeđene odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te predlaže da se poništi prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 20. travnja 2026. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, a koja rasprava je i odgođena zbog neuredne dostave poziva za ročište zainteresiranoj osobi.

6. Nova rasprava je održana na ročištu održanom 25. svibnja 2026. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika i zainteresirane osobe, čime se smatra da je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, 39/26, dalje: ZUS) dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima drugih stranaka, te o svim spornim činjeničnim i pravnim pitanjima odlučnima za rješavanje predmetnog upravnog spora.

7. Zamjenica opunomoćenika tužiteljice ostala je kod svih navoda iznesenih u tužbi i u tužbenom zahtjevu

8. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano drugostupanjsko rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora.

9. Razmatrajući sva sporna činjenična i pravna pitanja, Sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Odredbom članka 85. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj 112/18, 39/22, dalje: ZDIKN) propisano je da se u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta evidentiranje i promjena podataka o zgradama provodi u katastarskom operatu na temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku. Stavkom 2. istog članka propisano je da stranka elaboratu može priložiti akt o uporabi.

11. Odredbom članka 89. ZDIKN-a, propisano je da je nositelj prava na katastarskim česticama dužan u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta (stavak 1.). Nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta (stavak 2.).

12. Odredbom članka 90. ZDIKN-a, propisano je da nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama obavještavaju se o izradbi geodetskog elaborata i dužni su pokazati granice katastarskih čestica (stavak 1.). Kada nositelji prava na susjednim katastarskim česticama ne pokažu granice katastarskih čestica, za izradbu geodetskih elaborata upotrebljavaju se podaci mjerenja lomnih točaka granica katastarskih čestica koje je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona (stavak 4.).

13. Odredbom članka 91. ZDIKN-a, propisano je da geodetske elaborate na zahtjev nositelja prava na zemljištu odnosno osobe koja ima pravni interes izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta sukladno posebnom zakonu (stavak 1.). Da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina (stavak 2.).

14. Odredbom članka 93. stavak 2. ZDIKN-a, propisano je da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

15. Odredbom članka 6. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima („Narodne Novine“, broj 86/07, 25/09, 148/09, 59/18, dalje: Pravilnik), propisano je da se elaborati izrađuju kao tehnička osnova za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta.

16. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je temeljem zahtjeva trgovačkog društva MGV d. o. o. (investitora TM) od 4. studenog 2024., izvršena promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina koja promjena se odnosi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Promjena je provedena na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata od 28. lipnja 2024., broja elaborata:

5772, koji je elaborat izradilo društvo MGV d. o. o. sa sjedištem u [adresa] , u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama, potom u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica te u svrhu ispravljanja podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina].

17. Tužiteljici je omogućeno sudjelovanje u žalbenom postupku na način da je tuženik zaključkom od 23. siječnja 2025., pozvao tužiteljicu i predstavnika ovlaštenog geodetskog izvoditelja na usmenu raspravu, na koju tužiteljica nije pristupila, ali je opravdala svoj izostanak navodeći kako je suglasna da se usmena rasprava održi u njezinoj odsutnosti, da ostaje pri žalbenim navodima, te da se donese odluka u predmetnom upravnom postupku. O navedenom je sačinjen i Zapisnik 20. veljače 2025.

18. Navedeni elaborat je pregledan i potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Gospić, a o istome je bila upoznata i tužiteljica što je vidljivo iz samog elaborata. Naime predstavnik Općine Karlobag je izvršio uvid u elaborat i odbio je dati suglasnost na isti jer zahtjeva česticu ceste širine 5 metara, iako ista nije bila predmet geodetskog elaborata, te je istome ukazano na koji način se evidentiraju javne i nerazvrstane cesta u katastru i zemljišnoj knjizi. Predmetnim elaboratom je izvršeno i ispravljanje podataka katastarskog plane, izmjere i tehničke reambulacije i to zbog pogrešno evidentirane susjedne k. č. br. [katastarska čestica] na ažurnom katastarskom planu, na način da se ispravlja i dio pogrešno ucrtane k. č. [katastarska čestica] prema stvarnom stanju na terenu sukladno dogovoru sa katastarskim uredom.

19. Dakle, predmet ovog postupka je dioba k. č. br. [katastarska čestica] površine 7803 rn[2] na nove k. č. br. [katastarska čestica] površine 1478 m[2] , k. č. br. [katastarska čestica] površine 1478 m , k. č. br. [katastarska čestica] površine 2416 rn[2] i na k. č. br. [katastarska čestica] površine 2416 m (ukupne površine novoformiranih katastarskih čestica [katastarska čestica] m[2] ), a u situaciji kada nositelj prava na susjednim katastarskim česticama ne pokaže granice katastarskih čestica, onda se postupa sukladno članku 90. stavak 4. ZDIKN-a. Ovdje se radi o promjeni površine na način umjesto površine od 7803 m[2] sada stoji površina od 7788 m , što predstavlja sumarnu površinu svih novoformiranih katastarskih čestica i rezultat je mjerenja stvarnog stanja na terenu, sve sukladno članku 93. stavak 2. ZDIKN-a. Time ne dolazi do smanjenja susjedne k. č. br. [katastarska čestica] i ako bi se radilo o eventualnom smanjenju površine, tada katastarska čestica mora biti u cijelosti mjerena kako bi se izračunala njezina stvarna površina.

20. Također su neosnovani navodi da je izvršena promjena u katastarskom operatu u odnosu na katastarsku česticu koja ima svojstvo kulturnog dobra i da nije zatraženo prethodno odobrenje nadležnog tijela. Iz Skice izmjere iz geodetskog elaborata je vidljivo na kojoj se unutar katastarskih granica ožalbene k. č. nalazi u naravi i cesta čiji su rubovi snimljeni, te je vidljivo kako nijedna lomna točka i ovdje se ne radi o evidentiranju u katastarski operat izvedenog stanja nerazvrstane ceste.

21. Propisi ne predviđaju obvezu davanja suglasnosti vlasnika susjednih čestica na postupak parcelacije ili promjene podataka, već samo obvezu njihova pozivanja na predočavanje elaborata i izjašnjavanje, što je u konkretnom slučaju i učinjeno. Sudska praksa također ističe da se međe katastarskih čestica smatraju nespornima ako u trenutku izrade geodetskog elaborata nije u tijeku sudski postupak uređenja međa, što proizlazi iz pravomoćne presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI- 1497/2024-10 od 18. veljače 2025., pravomoćna 25. studenog 2025. Ako ne postoji aktivan sudski spor, upravna tijela smatraju međe nespornima i mogu provesti promjene u katastarskom operatu čak i ako se susjedni vlasnici protive tim promjenama.

22. Kraj ovakvog stanja stvari, Sud nalazi da prigovori tužiteljice nisu od utjecaja na drugačije rješavanje konkretne upravne stvari slijedom čega se utvrđuje da osporavanim odlukama tuženika i prvostupanjskog tijela nije povrijeđen Zakon na štetu tužiteljice. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 116. stavak 1. ZUS -a, odlučiti kao u točki I. izreke presude.

23. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 1. lipnja 2026.

Sutkinja

Danica Vučinić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice Petru Tomljanoviću, odvjetniku u Senju, Silvija Strahimira Kranjčevića 3/d

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak iz Zagreba, Gruška 20

- zainteresiranoj osobi TM iz [adresa]