REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp -19487/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu po sutkinji Danieli Šola, uz sudjelovanje Ivane Pavić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okr. pravne osobe VOITEC Montaže d.o.o. i II okr. odgovorne osobe UŠ, zbog prekršaja iz odredbe čl. 64. Zakona o državnom inspektoratu (NN broj 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23), 3. Zakona o minimalnoj plaći (NN 118/18, 120/21) u svezi s čl.92. st.4. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 150/22), kažnjivo po čl.10. Zakona o minimalnoj plaći i čl. 96. st.1. Zakona o radu kažnjivo po čl.228. st.1. t.22 i st.2. cit. Zakona, u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, PU Osijek, Ispostava u Slavonskom Brodu, klasa: 116-02/25-01/3857, ur.broj: 443-02-01-15-25-10 od 18. prosinca 2025., nakon provedene glavne rasprave, 1. lipnja 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),
I okr. pravna osoba VOITEC Montaža d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 6285645381, prekršajno osuđivana, protiv nje se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo.
II okr. odgovorna osoba UŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1964. u Kaknju R BiH, s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, prekršajno neosuđivana, protiv nje se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo,
k r i v i s u
1. što u trgovačkom društvu VOITEC Montaža d.o.o., sa sjedištem u [adresa] nisu na pisano traženje inspektora u primjerenom roku koji je odredio inspektor dostavili točne i potpune podatke, materijale i dokumentaciju potrebnu za obavljanje nadzora i to evidenciju o radnicima za radnika TŠ koju su bili dužni dostaviti u roku od dva dana od zaprimanja poziva kojega su zaprimili dana 23. rujna 2025. te su dokumentaciju bili dužni dostaviti do 26. rujna 2025.,
dakle, što kao pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu na pisano traženje inspektora u određenom roku dostavili podatke,
čime su počinili djelo prekršaja iz čl. 64. Zakona o državnom inspektoratu, kažnjivo po čl. 127. st.1. al. 3 i st. 2. istoga Zakona,
pa im se temeljem cit. odredbe, a uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona
izriče
I okr. pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 1.040,00 € (tisuću i četrdeset eura),
II okr. odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 300,00 € (tristo eura).
Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona I. okr. pravna osoba i II. okrivljena odgovorna osoba su obvezni platiti novčanu kaznu putem priloženih uplatnica, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. st. 1. – 5. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljenici u navedenom roku plate 2/3 izrečene novčane kazne putem priloženih uplatnica, smatrat će se, na temelju odredbe čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona da je novčana kazna u cjelini plaćena.
II. Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona I okr. pravna osoba i II okr. odgovorna osoba obvezni su naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 € (četrdeset eura) SVAKI, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, putem priložene uplatnice, jer će se u protivnom naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.
III. Na temelju odredbe čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona, I okr. pravna osoba VOITEC Montaža d.o.o., i II okr. odgovorna osoba UŠ,
o s l o b a đ a j u s e o d o p t u ž b e
2. da bi inspekcijskim nadzorom dana 20. listopada 2025. i 25. studenog 2025. utvrđeno da okrivljeni kao poslodavci u [adresa] u Trgovačkom društvu VOITEC Montaža d.o.o., ne bi radniku TŠ isplatili plaću za srpanj 2025. u zakonskom roku do 15. kolovoza 2025., a nisu je isplatili ni naknadno,
čime da bi počinili djelo prekršaja iz čl. 3. Zakona o minimalnoj plaći u svezi s čl.92. st.4. Zakona o radu, kažnjivo po čl.10. Zakona o minimalnoj plaći,
3. da bi inspekcijskim nadzorom dana 20. listopada 2025. i 25. studenog 2025. utvrđeno da okrivljeni kao poslodavci u [adresa] u Trgovačkom društvu VOITEC Montaža d.o.o., bez suglasnosti radnika TŠ istome uskratili isplatu plaće za srpanj 2025., a radi naplate svog potraživanja prema radniku,
čime da bi počinili djelo prekršaja iz čl. 96. st.1. Zakona o radu, kažnjivo po čl.228. st.1. t.22 i st.2. cit. Zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, PU Osijek, Ispostava u Slavonskom Brodu, klasa: 116-02/25-01/3857, ur.broj: 443-02-01-15-25-10 od 18. prosinca 2025., podnio je optužni prijedlog, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, te je provedena glavna rasprava.
2. I okrivljena pravna osoba VOITEC Montaža d.o.o., i II okr. odgovorna osoba UŠ dostavili su putem branitelja Krešimira Radočaja odvjetnika iz odvjetničkog društva Terešak & Partneri iz Zagreba pisane obrane s prilozima, u bitnome istovjetne, koje su zaprimljene na sudu 23. travnja 2026. u kojima su u bitnome naveli da poriču krivnju za prekršaje koji im se stavljaju na teret, u bitnome navodeći da u odnosu na prekršaj iz čl. 64. Zakona o državnom inspektoratu ističu da je u cilju postupaka osigurati zaštitu radnika u ostvarivanju njegovih prava te radniku TŠ nisu povrijeđena prava u smislu radnog vremena. Stoga, činjenica da evidencija o radnicima za radnika TŠ nije dostavljena Inspektoratu u propisanom roku predstavlja isključivo formalni, administrativni propust, bez stvarnih negativnih posljedica na prava radnika ili nadzor zakonitosti rada. Ukazuju na institut beznačajnog djela jer se radilo o zanemarivoj društvenoj opasnosti odnosno nisu nastupile štetne posljedice niti je postojala stvarna opasnost za zaštićeno dobro. U odnosu na djelo prekršaja iz čl.96. st.1. Zakona o radu ističu da se ni u pravnom ni u činjeničnom smislu ne radi o kompenzaciji odnosno prijeboju, odnosno namirenju potraživanja, budući da je sukladno čl.16. Ugovora o radu – upute za rad radnika u inozemstvu od 23.12.2024. poslodavac ovlašten uskratiti plaću radnika zbog kršenja ugovora o radu, radne discipline te narušavanja ugleda poslodavca kod inozemnih partnera, a na što radnik izričito pristaje potpisom ugovora. Dakle, radi se o uskrati plaće kao sankciji za povrede radnih obveza, a ne namirenju potraživanja poslodavca prema radniku. Budući da iz činjeničnog opisa koja je to svoja potraživanja bez suglasnosti radnika poslodavac naplatio uskratom plaće, nedostaje konstitutivan element bića djela i isto se ne može smatrati prekršajem. Posljedično navedenome ne postoji niti odgovornost za prekršaj iz čl. 3. Zakona o minimalnoj plaći u svezi s čl.92. st.4. Zakona o radu. Slijedom navedenog predlažu da ih se oslobodi od optužbe. U prilogu pisane obrane dostavljen je obračun plaće za II okrivljenicu.
3. U tijeku postupka, pročitan je izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za I okr. pravnu osobu, podnesak tužitelja od 07. svibnja 2026. s prilozima, e-mail korespondencija koju je dostavio tužitelj, dostavnica o zaprimanju poziva za dostavu podataka od 23. rujna 2025. i izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenike.
4. Iz cit. izvatka razvidno je da je II okr. SŠ upisana kao direktorica, s ovlaštenjem da društvo zastupa samostalno i pojedinačno.
5. Iz cit. podneska tužitelja dostavljen je dokaz o primitku poziva za dostavu dokumentacije iz čega je vidljivo da su okrivljenici isto zaprimili 23. rujna 2026. te je dostavljena e-mail korespodencija.
6. Iz prekršajne evidencije razvidno je da je I. okr. pravna osoba prekršajno osuđivana, ali ne za istovrsni prekršaj, dok II. okr. odgovorna osoba nije prekršajno osuđivana.
7. U završnoj riječi branitelj okrivljenika iskazao je da u cijelosti ostaje kod navoda iz pisanih obrana okrivljenika te navodi da Sud prilikom donošenja odluke pod t.1. uzme u obzir činjenicu da okrivljenici nisu do sada prekršajno kažnjavani, ukoliko Sud utvrdi da su počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, dok za djela prekršaja pod t.2.i t.3. predlaže da Sud donese oslobađajuću presudu, jer djela činjenično opisana nisu prekršaji.
8. Nakon ovako provedenog postupka, cijeneći svaki dokaz zasebno, kao i njihovu međusobnu povezanost te cijeneći obranu okrivljenika u kojoj su činjenično priznali počinjenje prekršaja, sud smatra utvrđenim da su u ponašanju okrivljenika ostvareni svi elementi bića prekršajnog djela koje im je stavljeno na teret, jer kao pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu na pisano traženje inspektora u određenom roku dostavili podatke, čime su postupili protivno odredbama citiranim u izreci ove presude stoga ih je proglasio krivima i kaznio kao u izreci presude.
9. Odlučujući o vrsti i mjeri prekršajne sankcije, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da ista bude lakša ili teža za okrivljenike, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njihovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost osobnih i društvenih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja te je okrivljenicima kao olakotnu okolnost cijenio prekršajnu neosuđivanost I okr. pravne osobe za istovrsni prekršaj i prekršajnu neosuđivanost II okrivljene odgovorne osobe, dok otegotne okolnosti nisu nađene. Cijeneći sve okolnosti koje se tiču prekršaja i počinitelja, Sud je okrivljenicima izrekao novčane kazne u označenom iznosu, smatrajući da će se upravo takvim kaznama u potpunosti postići svrha kažnjavanja te da će ista dovoljno utjecati na okrivljenike da ubuduće ne čini prekršaje, kao i na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline, te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Sud je primijenio i odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona na način da im je omogućio da plaćanjem dviju trećina izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.
10. U odnosu na djelo prekršaja pod toč. III 2. i 3. sud je okrivljenike oslobodio od optužbe, jer djela na način kako se okrivljenicima stavljaju na teret po propisu nisu prekršaj. Odredbom čl. 3. Zakona o minimalnoj plaći propisano je da je minimalna plaća u smislu ovoga Zakona je najniži mjesečni iznos brutoplaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu. Stavkom 2. cit. članka Zakona propisano je da se iznimno od stavka 1. ovoga članka, minimalnom plaćom smatra najmanji iznos mjesečne brutoplaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoren kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu. Stavkom 3. cit. članka Zakona propisano je da minimalna plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u brutoiznosu, dok je st. 4 cit. članka Zakona propisano da se u iznos minimalne plaće ne ubrajaju povećanja plaće s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, a st. 4. cit. članka Zakona propisano je da se otežanim uvjetima rada iz stavka 4. ovoga članka smatraju se oni uvjeti koji su određeni zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim propisom koji poslodavca obvezuje. Stavkom 6. cit. članka Zakona propisano je da minimalna plaća radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvrđuje se i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Čl. 10. st. 1. Zakona o minimalnoj plaći propisano je da će se za prekršaj novčanom kaznom od 7960,00 do 13.270,00 eura kazniti poslodavac pravna osoba ako ne isplati minimalnu plaću na način propisan ovim Zakonom (članak 3. st.1. 2. 4. 5. 6. i 7.) Slijedom navedenoga, činjenični opis djela prekršaja pod toč. 2. ne sadrži bitno obilježje djela, odnosno da je riječ o neisplati minimalne plaće u smislu odredaba Zakona o minimalnoj plaći na način kako se okrivljenicima stavlja na tereti i ne sadrži dovoljno konkretne jasno definirane činjenice koje bi se mogle podvesti pod zakonsko biće prekršaja.
Nadalje, odredbom članka 228. st. 1. toč. 22. Zakona o radu propisano je da će se kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplati uskratom isplate plaće ili nekog njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće, dok je stavkom 2. propisana odgovornost odgovorne osobe u pravnoj osobi. Međutim, iz činjeničnog opisa djela prekršaja pod toč. 3. ne proizlazi koja je to svoja potraživanja bez suglasnosti radnika poslodavac naplatio uskratom plaće prema radniku pa činjeničnom opisu prekršaja nedostaje konstitutivan element bića djela, takvo djelo ne može se smatrati prekršajem. Stoga valja naglasiti kako je zakonski opis, odnosno kvalificiranja prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja pri čemu sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, a u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj. U prilog navedenome govori i sudska praksa Visokog prekršajnog suda RH u Sudskoj odluci – Ppž-8714/2024-3. Stoga je valjalo odlučiti kao u izreci presude pod toč. III 2. i 3. i okrivljenike o osloboditi od optužbe, budući da djelo za koje se optužuju po propisu nije prekršaj.
11. Na temelju u izreci citiranih odredbi Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu odmjerenom prema složenosti i duljini trajanja postupka.
U Zagrebu, 01. lipnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Ivana Pavić
OŠ
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pisano Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u dva istovjetna primjerka putem ovog suda na adresu Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj. Okrivljenici se imaju pravo žaliti samo na odluku o prekršajno pravnim sankcijama i troškovima postupka.
Dostaviti:
1. I okr. VOITEC Montaža d.o.o., [adresa],
2. II okr. UŠ, [adresa],
3. Branitelj Krešimir Radočaj, odvjetnik iz odvjetničkog društva Terešak & Partneri iz
Zagreba, Kaptol 15,
4. Tužitelj, Državni inspektorat, PU Osijek, Ispostava u Slavonskom Brodu,
5. U spis.
