REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-4676/2024-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužitelja EP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Maja Oreški, odvjetnica u Nedelišću, Čakovec, Čakovečka 61, protiv tuženika Međimurske županije, Upravnog odjela za skupštinu, opću upravu i pravne poslove, [adresa], uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Čakovca, Čakovec, Ulica Kralja Tomislava 15, OIB: 44427688822, radi komunalne naknade, dana 1. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
I Poništava se rješenje Međimurske županije, Upravnog odjela za skupštinu, opću upravu i pravne poslove, KLASA: UP/II-363-02/24-01/8, URBROJ: 2109-06-24-4 od 2. listopada 2024.
II Nalaže se tuženiku da u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude donese odluku o žalbi tužitelja.
III Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne presude nadoknadi tužitelju troškove upravnog spora u iznosu od 150,00 eura, dok se u preostalom dijelu zahtjev za nadoknadu troškova odbija.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja o ovrsi komunalne naknade i naknade za uređenje voda Grada Čakovca, Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama, KLASA: UP/I-363-02/24-05/9, URBROJ: 2109-2-08-01-24-2 od 1. kolovoza 2024.
2. Tužitelj tužbom pobija zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome ističući prigovor zastare. Navodi da je tuženik pogrešno primijenio materijalno pravo i smatra da bi zastara u konkretnom predmetu nastupila istekom 6 godina od dana nastanka tražbine. Smatra da se na zastaru ima primijeniti rok kao za povremena potraživanja koji je propisan člankom 226. Zakona o obveznim odnosima pa da je rok zastare 3 godine.
3. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje uz nadoknadu troškova upravnog spora za sastav tužbe u iznosu od 150,00 eura te za razmatranje i pregled spisa u iznosu od 50,00 eura.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome navodi da se postupak donošenja rješenja o komunalnoj naknadi i njegova ovrha provodi po odredbama Općeg poreznog Zakona kao za porezno rješenje te da, sukladno tom Zakonu, zastara je 6 godina od dana kad je počela teći, a to je istekom godine u kojoj je utvrđena obveza. Ukazuje na stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske u presudi U-zpz-12/2016-8 od 10. rujna 2024., vezano za komunalni doprinos, a koji se analogno primjenjuje i na komunalnu naknadu, budući da su jedno i drugo javna davanja koja se koriste za financiranje održavanja i građenja komunalne infrastrukture te su prihod proračuna jedinica lokalne samouprave. Budući da je prva obveza tužitelja za plaćanje komunalne naknade i naknade za uređenje voda dospjela 20. travnja 2018., a slijedeće obveze su dospjele kasnije, to zastara prava na utvrđivanje i naplatu porezne obveze i kamata za prvo dugovanje počinje teći istekom 2018., a zastarijeva istekom 6 godina, odnosno početkom 2025., slijedom čega zastara još nije nastupila za prvo dugovanje, kao ni za daljnja dugovanja.
5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
6. Zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu Grada Čakovec navodi da, suprotno shvaćanju tužitelja, odredbom članka 23. stavka 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu i članka 100. stavka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu iz 2018., primjena poreznih propisa nije ograničena samo na postupak i način prisilne naplate komunalne naknade već i na odredbe o zastarijevanju te tražbine kao javnog davanja, pri čemu upućuje na presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-2369/2017 od 8. siječnja 2020. Također se poziva na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: U-zpz-3/2023-7 od 18. srpnja 2023. da je pogrešno zaključivano da se na pitanje zastarijevanja tražbine s osnove komunalne naknade treba primijeniti opći, a ne posebni propis. Dakle, OPZ, kao poseban propis, između ostalog, uređuje odnose između ovlaštenika i obveznika javnog davanja te ga kao posebni propis valja i primijeniti. Stoga navodi da je tuženik pravilno ocijenio pitanje zastare sukladno odredbama OPZ-a.
7. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
8. Budući da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz članka 98. stavka 1. točke 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24 i 39/26 - dalje ZUS), Sud je spor riješio bez rasprave, a nakon što je strankama, sukladno članku 6. ZUS-a, dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.
9. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika.
10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev osnovanim.
11. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenog ovom Sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je prvostupanjsko tijelo dana 1. kolovoza 2024. donijelo rješenje o ovrsi komunalne naknade i naknade za uređenje voda iz kojeg proizlazi da je prva obveza za plaćanje komunalne naknade i naknade za uređenje voda dospjela 20. travnja 2018., a sljedeće obveze su dospjele kasnije tijekom 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 2024. godine. Tuženik je utvrdio, vezano za prigovor zastare, da zastara prava na utvrđivanje i naplatu porezne obveze i kamata za navedeno prvo dugovanje počinje teći istekom 2018. godine, a navedeno dugovanje zastarijeva istekom 6 godina počevši od tog dana, odnosno početkom 2025. iz čega proizlazi da zastara odnosno dugovanje još nije nastupila, kao ni za daljnja dugovanja.
12. Suprotno mišljenju tužitelja, za ocjenu je li nastupila zastara utvrđivanja obveze plaćanja komunalne naknade treba imati na umu pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske u rješenju broj: U-zpz-3/2023-7 od 18. srpnja 2023., prema kojem se o prigovoru zastare treba odlučiti temeljem relevantnih odredbi Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj: 115/16), na primjenu kojeg upućuje članak 23. stavak 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu, kao i odredba članka 100. stavka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj 68/18).
13. Budući da je u konkretnom slučaju prva obveza na plaćanje komunalne naknade i naknade za uređenje voda dospjela 20. travnja 2018., zastara prava na utvrđivanje i naplatu porezne obveze kamata počela je teći istekom 2018., te je istekom 6 godina, od kad je počela teći, nastupila zastara za obveze dospjele u 2018. Stoga je tuženik dužan, imajući u vidu primjedbe i pravno shvaćanje Suda, utvrditi za koja sve potraživanja je u konkretnom slučaju nastupila zastara te donijeti na zakonu zasnovanu odluku.
14. Valjalo je stoga, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, presuditi kao u točki I i II izreke presude.
15. Odluka o trošku u točki III izreke presude temelji se na članku 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima.
16. Tužitelju je, sukladno traženju, priznat trošak sastava tužbe u traženom iznosu od 150,00 eura sukladno Tbr. 27.1. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23 i 107/25), dok mu nije priznat trošak razmatranja i pregleda spisa u iznosu od 50,00 eura jer se Tbr. 36. ne odnosi na upravne sporove.
U Zagrebu 1. lipnja 2026.
Sudac:
Jasna Peroš Nikolić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv točke I. i II. ove presude žalba nije dopuštena (članak 127. st. 1. Zakona o upravnim sporovima). Protiv točke III. žalba je dozvoljena Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. Odvjetnica Maja Oreški, e-komunikacijom
2. Međimurska županija, Upravni odjel za skupštinu, opću upravu i pravne poslove, [adresa], uz spis tuženika
3. Grad Čakovec, Čakovec, Ulica Kralja Tomislava 15
4. U spis
