REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

Posl. broj: P-54/2023-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Irmi Dujić, u pravnoj stvari tužiteljice GA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima odvjetniku Željku Lubini iz Splita, a ovaj po privremenom zastupniku Branku Čuturi, te odvjetnici Jeleni Mandarić iz Splita, protiv tuženika pod 1. VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], te tužene pod 2. AA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku odvjetniku Goranu Parlovu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 22. travnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tuženika odvjetnice Jelene Mandarić te odvjetnika Gorana Parlova, na ročištu za objavu i uručenje presude 01. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Nalaže se tuženima MA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i PA, OIB: [osobni identifikacijski broj],da u roku od 15 dana solidarno isplate tužiteljici GA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 600,00 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 5. srpnja 2021. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženima da u roku od 15 dana tužiteljici solidarno plate parnične troškove sa zateznim kamatama , koje teku od objave presude pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena."

II. Nalaže se tužiteljici u roku od 15 dana naknaditi tuženima parnični trošak u iznosu od 375,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od 01. lipnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 8. siječnja 2023. ovom sudu podnijela tužbu protiv tuženika radi isplate iznosa od 600,00 EUR. U tužbi navodi kako su tužiteljičin stan, površine 72,36 m2, koji se nalazi u Splitu, u zgradi anagrafske oznake [adresa], u srpnju 2021. koristili tuženici bez pravne osnove. S obzirom da najamnina za takav stan iznosi najmanje 600,00 EUR mjesečno, smatra kako upravo taj iznos predstavlja izmaklu korist za tužiteljicu, jer bi toliku najamninu naplaćivala kada bi raspolagala svojim stanom. Stoga od suda traži da tuženike obveže na solidarnu isplatu iznosa od 600,00 EUR.

2. U odgovoru na tužbu tuženi predlažu odbacivanje tužbe, odnosno odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog, uz obvezu snašanja parničnog troška. Navode kako je dana 27. ožujka 2014. ovaj sud donio presudu poslovni broj Pst-12/13, koja je postala pravomoćna dana 15. siječnja 2015. te ovršna dana 20.veljače 2015., a kojom presudom da je odbijen zahtjev tužiteljice za iseljenjem tuženika. Tuženik pod 1. da od svog rođenja živi u stanu na adresi [adresa] površine 76,60 m² na III. katu zgrade u [adresa], označenog kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], [broj poduloška], K. O. [katastarska općina], i to baš kao član obiteljskog domaćinstva, kao i njegova majka, tužena pod 2., sve temeljem Ugovora o najmu stana (sa zaštićenom najamninom) od 10. travnja 1998. godine, a kojeg je sklopio JA, kao zaštićeni najmoprimac, sa bivšom vlasnicom stana FA iz [adresa]. Radi navedenog da je u potpunosti neosnovana tvrdnja tužiteljice kako tuženici neovlašteno koriste predmetni stan. Navode da uredno podmiruju mjesečni iznos najamnine za predmetni stan s obzirom da je rješenjem ovog suda posl. br. R1-743/12 od 26. veljače 2016., a koje rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Splitu posl.br. Gž-1847/2016, prihvaćen njihov prijedlog za osnivanjem pologa za polaganje sredstava. Tužiteljica da je pokretala niz parničnih postupaka protiv tuženika radi isplate mjesečnog iznosa najamnine, međutim tužbeni zahtjevi tužiteljice da su pravomoćno odbijeni.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz čitanjem izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], priloženih oglasa, Ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom zaključenog dana 10. travnja 1998. presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst- 12/13 od 27. ožujka 2014., rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1–743/12 od 26. veljače 2016., rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž–

1847/2016 od 26. rujna 2017., priloženih preslika općih uplatnica, priloženih presuda Županijskog suda u Splitu Gž-352/2016, od 19. svibnja 2016., Gž-975/2016, od 20. svibnja 2016., presude Općinskog suda u Splitu P-11629/2015, od 07. ožujka 2016., zapisnika od 06. prosinca 2022., Ugovora o kupoprodaji stana zaključenog dana 31. kolovoza 2012. između FA i GA, potvrde od 31. kolovoza 2012., presude ovog suda posl. Broj P-52/2023, od 15.06.2023., priloženih uplata o plaćanju zaštićene najamnine, presude Županijskog suda u Splitu Gž-2466/2024-2, od 02. prosinca 2024., Anexa ugovora o dosmrtnom uzdržavanju zaključenog dana 15. prosinca 2023., kod ovog suda ovjerenog pod brojem R2-2966/2023, presude Općinskog suda u Splitu, posl. broj P-2514/2022, od 16.04.2024., presude Općinskog suda u Splitu, posl. broj P-2525/2022, od 16.04.2024., Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ovjerenog od ovog suda pod R2-2585/21, presude Općinskog suda u Splitu, posl. broj P-68/2023, od 18.04.2024., Z.U. Donja Podstrana 5164 i Z.U. 70003724 K. O. [katastarska općina], izvršen je uvid u spise u koje se tuženici pozivaju u odgovoru na tužbu te su suglasnošću stranaka pročitani i priloženi zapisnici iz ovosudnog spisa P-7158/15 ( tada Pi -10/13) koji sadrži iskaze parničnih stranaka.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice, vlasnice stana koji se nalazi u Splitu, u zgradi anagrafske oznake [adresa], označenog kao 4. etaža, dvosobni stan sa nusprostorijama na III. katu, položen u stambenoj zgradi sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica], upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], površine 76,60 m, naspram tuženika, koji koriste predmetni stan, za isplatu razlike prosječne tržišne najamnine za stan iste ili slične površine i kakvoće i iznosa najamnine koju prima od tuženika, koji koriste predmetni stan u svojstvu članova obitelji zaštićenog najmoprimca i to za mjesec srpanj 2021.

6. U konkretnom slučaju radi se o sporu male vrijednosti, zbog čega je u postupku trebalo primijeniti odredbe čl. 457. do 467. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP) jer se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 1.320,00 EUR.

7. Među strankama nije sporno:

- kako je tužiteljica vlasnica predmetnog stana u [adresa], anagrafske oznake [adresa];

- kako je tužiteljica vlasništvo predmetnog stana stekla kupnjom od tadašnje vlasnice FA, temeljem zaključenog kupoprodajnog ugovora od 31. kolovoza 2012.;

- kako su tuženici ušli u posjed spornog stana u svojstvu članova obitelji zaštićenog najmoprimca JA, te kako su predmetni stan tuženici koristili i u mjesecu srpnju 2021.;

- kako tuženici na sudski polog plaćaju zaštićenu najamninu te da su istu uplatili i za mjesec srpanj 2021.( opća uplatnica nalazi se na listu 43 spisa)

8. Među strankama je sporno:

- je li na strani tuženika postoji obveza plaćanja tržišne najamnine za korištenje predmetnog stana;

- koriste li tuženici predmetni stan bez valjane pravne osnove;

9. Čitanjem priložene presude u postupku ovog suda Pst-12/13, od 27. ožujka 2014. sud je utvrdio kako istom pravomoćno odbijen zahtjev tužiteljice spram istih tuženika kojim se traži iseljenje iz predmetnog stana i predaju istog slobodnog od osoba i stvari upravo njoj kao vlasnici stana. U navedenom predmetu sud je izrazio shvaćanje prema kojem tuženici predmetni stan koriste temeljem valjanog pravnog osnova – Ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom od 10. travnja 1998. godine, a koji da nije od strane tužiteljice kao novog vlasnika stana na valjani način otkazan sukladno odredbama Zakona o najmu stanova ("Narodne novine" broj: 91/96, 48/98, 66/98, 22/06 i 68/18; dalje: ZNS).

10. Čitanjem pravomoćne presude ovog suda poslovni broj Pst-728/13 od 3. travnja 2020., na koju se tužiteljica u postupku poziva ( i koja je doslovno ulijepljena unutar tužbe), a koji postupak je formiran povodom protutužbe ovdje tuženika u postupku pod poslovnim brojem Pst-12/13, utvrđeno je kako je odbijen zahtjev tužitelja (ovdje tuženika) radi donošenja presude koja mijenja ugovor o najmu predmetnog stana sa zaštićenom najamninom sa njima kao najmoprimcima. U navedenoj presudi sud je zauzeo shvaćanje prema kojem bi to pravo tuženicima pripadalo samo u slučaju iz odredbe čl. 38. ZNS-a, a tužitelji da u tom predmetu (ovdje tuženici) nisu niti tvrdili da je JA, kao osoba koja je sa tadašnjom vlasnicom stana zaključila ugovor o najmu stana, iselio iz stana odnosno trajno napustio stan, već, upravo suprotno, da on još uvijek živi sa njima u stanu odnosno da u stan povremeno dolazi te da se u stanu nalaze njegove stvari.

11. U obje presude sud je jasno izrazio stav prema kojem je JA (bivši suprug tužene pod 2. ČA i otac tuženika pod 1. VA osoba koja je na dan stupanja na snagu ZNS a imala status nositelja stanarskog prava na predmetnom stanu, a time da je stekao i status zaštićenog najmoprimca, dok su članovi njegovog obiteljskog domaćinstva bili njegova bivša supruga – tužena pod 2., njegov sin – tuženik pod 1. i kći DA koja je u međuvremenu iselila iz stana.

11.1. Navedeno je utvrđeno i u ovom postupku čitanjem Ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom koji je sklopio JA sa ranijom vlasnicom stana FA **.**.1998. i u kojem su u čl. VII kao osobe koje zajedno sa najmoprimcem mogu koristiti stan navedeni tužena pod 2., tuženik pod 1. i DA. ( list 68-72 spisa)

11.2. Iz ugovora o kupoprodaji stana zaključenog između FA kao prodavateljice i GA kao kupca dana 31. kolovoza 2012., ovjerenog kod javne bilježnice Mire Rubić iz Splita pod posl. brojem Ov-5177/12, od 31. kolovoza 2012. razvidno je da je predmet tog ugovora upravo predmetni stan na adresi [adresa] u [adresa] te da je stan neuseljiv ( čl. I. toč. 3.) i da je GA na licu mjesta upoznata sa stanjem u kojem se nalazi predmetni stan i sa pravni statusom nekretnine ( čl. I. toč. 4.) te da je prodavateljica GARR prodala ovaj stan.

12. Isto tako, čitajući navedene presude jasno je kako tuženici sa tužiteljicom, niti prednicom tužiteljice, nisu zaključili ugovor o najmu predmetnog stana sa zaštićenom najamninom, niti je takav ugovor zamijenila pravomoćna sudska odluka.

13. U konkretnom predmetu mjerodavne su odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV), Zakona o najmu stanova ("Narodne novine" broj 91/96, 48/98, 66/98 i 22/06; dalje: ZNS).

14. Prema odredbi članka 165. st. 1. i 2. ZV-a nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario, a vlasnikovo traženje naknade iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva u roku od tri godine od dana kad mu je stvar predana, dok je st. 6. istog članka propisano kako od časa kad je pošteni posjednik postao nepošten, njegova se prava i obveze ravnaju prema pravilima postavljenim za nepoštenoga posjednika; isto se tako ravnaju i u pogledu onoga što je pošteni posjednik činio sa stvarju neprimjereno onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada.

14.1. S druge strane, odredbom članka 164. st. 1. ZV-a propisano je kako pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno.

15. Prema čl. 30. st. 1. Zakona o najmu stanova ("Narodne novine" 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18, 105/20, dalje ZNS), danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje stanarsko pravo osobama koje su to pravo stekle prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a temeljem stavka 2 istog članka osobe iz stavka 1. ovog članka danom stupanja na snagu ovog Zakona stječu prava i obveze najmoprimca, dok sukladno st. 3 istog članka prava i obveze najmoprimca iz odredbi st. 1. i 2. ovog članka iznimno ne stječu osobe protiv kojih je u tijeku postupak za otkaz ili prestanak stanarskog prava.

15.1. Temeljem čl. 31. st. 1 ZNS-a vlasnik stana i osoba iz članka 30. koja ispunjava uvjete najmoprimca sklapaju sukladno odredbama ovog Zakona ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme, s time da najmoprimac za to vrijeme ima pravo ugovoriti zaštićenu najamninu.

15.2. Prema odredbi čl. 37. st. 1. ZNS-a osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju pravni položaj člana obiteljskog domaćinstva, stečenog prema odredbama Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", br. 51/85., 42/86., 22/92. i 70/93.), upisuju se u ugovor o najmu stana.

15.3. Člankom 38. st. 1. ZNS-a propisano je kako u slučaju smrti zaštićenog najmoprimca ili kada zaštićeni najmoprimac napusti stan, prava i dužnosti zaštićenog najmoprimca iz ugovora o najmu prelaze na osobu navedenu u ugovoru o najmu stana, ovisno o sporazumu tih osoba.

15.4. Odredbom čl. 24. st. 1. ZNS-a u slučaju promjene najmodavca, prava i dužnosti najmodavca iz ugovora o najmu stana prelaze na njegova pravnog sljednika. Nadalje, prema odredbi st. 2. istog članka u slučaju kada najmoprimac napusti stan, prava i dužnosti najmoprimca iz ugovora o najmu stana prelaze na njegova bračnog druga. Ako bračnog druga nema, prava i obveze iz ugovora o najmu prelaze na dijete, pastorka ili najmoprimčeva usvojenika koji je naveden u ugovoru o najmu, ovisno o njihovu sporazumu.

15.5. Odredbom čl. 32. st. 1. ZNS-a propisano je kako vlasnik stana i osoba iz članka 30. koja ispunjava uvjete najmoprimca sklapaju, sukladno odredbama ovoga Zakona, ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme, s time da najmoprimac za to vrijeme ima pravo ugovoriti zaštićenu najamninu. Stavak 2. istog članka navodi kako pravo na zaštićenu najamninu nema najmoprimac koji u dijelu stana obavlja poslovnu djelatnost i ima u vlasništvu useljivu kuću ili stan.

16. Iz zapisnika P-7158/15 ( tada Pi -10/13) od 17. veljače 2014., a koji se na suglasan prijedlog stranaka koristi i u ovom predmetu, iz iskaza tužiteljice GA dane u postupku proizlazi da je istoj gospođa GARR rekla da u stanu postoje određene osobe koje žive protiv njezine volje, ali bez pravne osnove. Također je navela kako joj je i odvjetnik Kotur rekao da JA tu ne stanuje, a da druge osobe tu bespravno stanuju protivno njezinoj volji. Tuženik pod 1. VA u tom postupku naveo je da u ovome stanu stanuje čitav svoj život, da mu je poznato da su oni zaštićeni najmoprmci i da mjesečno plaćaju zaštićenu najamninu, da s njim u stanu živi i otac JA te majka ČA, a ranije da je živjela i sestra IA koja se udala. Tužena pod 2. RA je navela kako se u ovaj stan uselila 1980. kada se udala za JA, od kojega se razvela 2010., te da od tada živi u ovome stanu. Ista je navela i kako je JA sa gospođom FA potpisao ugovor o najmu sa zaštićenom najamninom te da je istu zastupao odvjetnik Kotur. U predmetnom stanu da njezin bivši suprug dr. stomatolog nije nikada obavljao poslovnu djelatnost.

17. Slijedom navedenoga, po mišljenju ovog suda, tuženici imaju pravnu osnovu za korištenje predmetnog stana, jer imaju pravni položaj zaštićenih najmoprimaca, ovo bez obzira što ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom nije zaključen na ime njih kao najmoprimaca, niti ga je nadomjestila sudska presuda. U prilog tome govori i činjenica da je tužiteljica pravomoćno odbijena sa zahtjevom za iseljenje tuženika iz predmetnog stana.

18. Nadalje, u ovome postupku prethodni postupak je zaključen dana 09. travnja 2025., a na ročištu za glavnu raspravu od dana 22. travnja 2026. tužitelji ističu nove činjenice i to da je bivši suprug tužene pod 2. i otac tuženika pod 1. stekao u vlasništvo nekretnine u [adresa] zbog čega da su tuženi postali obvezni plaćati tržišnu najamninu za stan kojeg koriste, a koje navode je punomoćnik tuženika osporio navodeći kako je vlasnik nekretnine u [adresa] sadašnja supruga JA, a da je JA u više postupaka naveo da je navedenu nekretninu stekao isključivo kako bi bio oslobođen poreza dok je stvarni vlasnik njegova sadašnja supruga sukladno spisu priloženim ugovorima o dosmrtnom uzdržavanju. Iako se napominje da o činjenicama nakon zaključenja prethodnog postupka sud neće raspravljati niti će ih uzeti u obzir istaknuto nije od utjecaja na odluku u ovome postupku. Naime, u spisu se nalazi Zapisnik od 6. prosinca 2022. u kojem se navodi da JA sa danom 6. prosinca 2022. iseljava iz stana te predaje sinu MA ključeve istog te sporazumom sa ostalim članovima domaćinstva isti određuju novog zaštićenog najmoprimca u osobi VA, a ujedno je priložen i prateći dopis sa potvrdom o primitku od 08. prosinca 2022. kojim se o ovome obavještava tužiteljica.

19. Dakle, u postupku je utvrđeno kako je JA, kao osoba kojoj je stupanjem na snagu Zakona o najmu stanova prestalo stanarsko pravo i koja je stekla prava i obveze najmoprimca sa ranijom vlasnicom stana FA, u smislu odredbe čl. 31. st. 1. ZNS-a, sklopio Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom. Također je utvrđeno da su kao članovi njegova domaćinstva, u smislu odredbe čl. 37. st. 1. ZNS-a, navedeni ovdje tuženici. Nadalje, utvrđeno je i to kako je JA iselio iz predmetnog stana te je zapisnikom o iseljenju 6. prosinca 2022. za novog zaštićenog najmoprimca određen tuženika pod 1., sve u smislu odredbe čl. 38. st. 1. ZNS-a, te je o tome, u smislu odredbe čl. 38. st. 3. ZNS-a, obaviještena tužiteljica. Utoliko sud smatra kako je navedenim u potpunosti postupljeno prema odredbama ZNS-a jer je takva ovlast, da se u slučaju iseljenja najmoprimca iz stana, sporazumom odredi tko će iz kruga osoba iz čl. 37. ZNS- a, nadalje vršiti ulogu zaštićenog najmoprimca dana odredbom čl. 38. ZNS-a. U takvoj situaciji vlasnik stana najmodavac u obvezi je sklopiti ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme sa zaštićenom najamninom, sa osobom koja je sporazumom određena, dok je obveza te osobe o tome obavijestiti vlasnika stana-najmodavca. Za navesti je kako navedena situacija nije identična situaciji iz odredbe članka 24. ZNS-a, kada u slučaju smrti ili napuštanja stana zaštićenog najmoprimca novi zaštićeni najmoprimac postaje bračni drug, pa tek potom potomak, upisan u ugovor o najmu, ovo jer su tuženici u ovom postupku osobe iz odredbe čl. 37. ZNS-a, dakle osobe koje su status članova obiteljskog domaćinstva stekle prema odredbama Zakona o stambenim odnosima. S obzirom na navedeno, valja kazati kako je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci U-I-533/200 od 24. svibnja 2000. ("Narodne novine" broj: 56/20) ne prihvaćajući prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti članaka 24., 37. i 38.Zakona o najmu između ostalog naveo: "Naime napuštanje stana najmoprimca nije u zakonu predviđen razlog za prestanak ugovora o najmu stana te ove odredbe samo detaljnije uređuju način prelaska prava i obveza iz ugovora o najmu na osobe koje su ostale u stanu i koje su istovremeno obuhvaćene tim ugovorom kao osobe koje stanuju s prvotnim najmoprimcem. Stoga nastavljanje najamnog odnosa s osobama koje u tom odnosu sudjeluju od njegova početka, odnosno u ugovor su upisane u skladu sa Zakonom nije u nesuglasju s temeljnom vrednotom ustavnog poretka o nepovredivosti vlasništva niti je protivno Ustavom zajamčenom pravu vlasništva, niti se njome na neustavan način uvodi neko novo ograničenje prava vlasništva." Drugim riječima, prema stavu ovog suda iseljenjem JA (čiji brak s tuženicom pod 2. je razveden) iz predmetnog stana tuženici nisu izgubili pravo stanovati u predmetnom stanu uz plaćanje zaštićene najamnine jer su, kako je ranije objašnjeno, tuženik pod 1. i JA postigli sporazum u smislu čl. 38. ZNS-a. Eventualno vlasništvo kuće u [adresa] na ime JA nema utjecaja na status tuženika (pravo da stanuju u stanu uz plaćanje zaštićene najamnine) budući da je JA razvodom i iseljenjem prestao biti član domaćinstva tuženika pod 1. koji je temeljem odredbi čl. 38. postao novi zaštićeni najmoprimac.

20. Stoga, kad je sud utvrdio da tuženici pod 1. i 2. imaju valjanu pravu osnovu za korištenje predmetnog stana, odnosno da su pošteni posjednici predmetnog stana, te kada je nesporno da tuženici plaćaju zaštićenu najamninu, onda prema odredbama čl. 164. i 165. ZV-a nisu u obvezi tužiteljici naknaditi koristi koje imaju, a niti su joj dužni naknaditi štetu koju tužiteljica trpi uslijed nemogućnosti ostvarenja tržišne najamnine te je odbijen tužbeni zahtjev o odlučeno kao pod točkom I. izreke.

21. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. i članka 151. stavka 3. ZPP-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ( " Narodne novine" broj: 138/2023) . Tako je tuženima priznat trošak sastava odgovora na tužbu, podneska od 11. prosinca 2025. i zastupanja na ročištu od 22. travnja 2026. u iznosu od po 125,00 eura za svaku radnju, odnosno sveukupno 375,00 eura te je odlučeno kao pod točkom II. izreke. S obzirom da su tuženici u cijelosti uspjeli u sporu isti neće biti u obvezi platiti sudsku pristojbu odgovora na tužbu ni presude radi čega istima ovaj trošak nije odmjeren iako je isti zatražen.

U Splitu, 01. lipnja 2026.

SUTKINJA

IRMA DUJIĆ

Pouka o pravnom lijeku

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis