REPUBLIKA HRVATSKA

P-2241/2024-22

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Toniju Grgurinu, u pravnoj stvari tužiteljica: 1. BN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. UN (03380764675) iz Australije, [adresa], koje zastupa punomoćnik Vjeran Paić, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženice REPUBLIKE HRVATSKE (OIB: 52634238587), koju kao zakonski zastupnik zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon javne glavne rasprave zaključene 16. travnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužiteljica i zamjenice zakonskog zastupnika tuženice TN, više državnoodvjetničke savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, na ročištu za objavu presude održanom 1. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužiteljice 1. BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. UN iz [adresa], 03380764675, nasljeđivanjem stekle vlasništvo kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], i to svaka za po ½ dijela.

II. Ovlašćuju se tužiteljice 1. BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. UN iz [adresa], 03380764675 na osnovi ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] na svoje ime, svaka za po ½ suvlasničkog dijela, uz izbris toga prava sa imena: Javno dobro.

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi i tijekom postupka tvrde da je predmet ovog postupka nekretnina katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi dvorište ispred „magazina“ položeno u samom središtu [adresa], s tim da su uredile zemljišnoknjižno stanje glede navedenog „magazina“, međutim, da su omaškom izostavile urediti zemljišnoknjižno stanje i glede dvorišta navedenog magazina, zbog čega da ustaju ovom tužbom. Nadalje su navele da je predmetna nekretnina upisana kao javno dobro, dok da je kao prema podacima iz katastarskog operata upisana kao Državna imovina, Općina Murter, kao i da su 11. srpnja 2023. od Općine Murter Kornati zatražili ukidanje status javnog dobra glede predmetne nekretnine, a čemu da je i udovoljeno odlukom od 27. rujna 2023. Ujedno su navele da su predmetnu nekretninu stekle nasljeđivanjem oca KN pok. ĆN, a on 1984. darovanjem od oca ĆN p. B. Suviše toga, navele su da se predmetna nekretnina od pamtivijeka nalazi u vlasničkom posjedu njihove obitelji, kao i da im je ista služila kao dvorište ispred spomenutog „magazina“ koji da su u cijelosti ograđeni od susjednih parcela te ključevima ulaznih vrata koje nekretnine da isključivo one raspolažu. Slijedom istaknutih činjeničnih navoda, tužiteljice su konačno predložile donošenje presude sadržaja kao u izreci.

2. Tuženica se u odgovoru na tužbu opirala istoj i njome stavljenom zahtjevu navodeći da je predmetna nekretnina upisana u popisu javnih dobara (Popis I) za K. O. [katastarska općina] koji da je formiran još u vrijeme važenja Općeg građanskog zakonika te u koji da su upisivana i javna i opća dobra, tadašnja tzv. općena dobra, kao i da je u katastarskom operatu predmetna nekretnina upisana kao Državna imovina. Stoga, da bi prvenstveno bilo potrebno utvrditi da li se predmetna nekretnina nalazi unutar granica pomorskog dobra, odnosno za slučaj da granica pomorskog dobra na predmetnom području nije određena, da sam sud utvrdi granicu pomorskog dobra na način da to riješi kao prethodno pitanje, s tim da ukoliko se utvrdi da se radi o pomorskom dobru, da se na istom ne može stjecati pravo vlasništva ili druga stvarna prava ni po kojoj osnovi. Podredno je navela i da iz tužbe i dokaza priloženih istoj ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, odnosno da tužiteljice u prvom redu nisu priložile dokaz iz kojeg bi proizlazilo da su njihovi pravni prednici KN odnosno ĆN bili vlasnici predmetne nekretnine, a niti da se navodi pravni osnov stjecanja prava vlasništva glede predmetne nekretnine od strane pravnih prednika tužiteljica.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga ovog suda i podataka iz katastarskog operata za K. O. [katastarska općina], zapisnika s očevida od 3. srpnja 2025., skice mjesta očevida izrađene po vještaku mjerniku U (nom. T) Jurasu, ing. geod. iz „Ureda za izmjeru“ d.o.o., Šibenik i zaprimljene u sudu 11. kolovoza 2025., Ugovora o darovanju od 31. kolovoza 1984., rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Mire Grbac iz Vodica br. O-1522/21 od 5. svibnja 2022., zahtjeva od 11. srpnja 2023., Odluke Općinskog vijeća Općine Murter Kornati od 25. rujna 2023., iskaza tužiteljice ad. 1. PN te iskaza svjedoka HN, SN i ĐN, dok stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Analizom i ocjenom svih u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, sud postavljeni zahtjev tužiteljica nalazi osnovanim.

6. Naime, ocjenom u postupku provedenih dokaza sud je sljedećih utvrđenja:

- da kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u naravi predstavlja zemljište tj. dvorište (površine 48 m2) vidno odijeljeno od susjednih nekretnina betonskim ogradnim zidovima, a koje dvorište zajedno sa kat. čest. [katastarska čestica] ZGR K. O. [katastarska općina] (koja je u zemljišnim knjigama ovog suda upisana kao suvlasništvo ovdje tužiteljica za po ½ dijela) čini jedinstvenu posjedovnu cjelinu, i to položenu u nizu sličnih nekretnina položenih u [adresa] u [adresa], kao i da je ista od mora udaljena cca 50-60 metara,

- da je kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama ovog suda upisana u Popisu I javnih dobara, međutim, ista u naravi niti jednim svojim dijelom faktično ne predstavlja javno dobro zbog čega je uostalom odlukom jedinice lokalne samouprave na čijem području je položena predmetna nekretnina (Općine Murter Kornati) ukinut status predmetne nekretnine kao javnog dobra u općoj uporabi, unatoč čemu je ta nekretnina i dalje upisana u popisu javnih dobara,

- da se kompleks sastavni dio kojeg je i predmet spora, a koji u naravi predstavlja objekt tzv. „magazin“ (u objektima koje naravi položenima na užem predmetnom području su mještani uobičajeno pohranjivali ribarski i poljoprivredni alat odnosno poljoprivredne proizvode) s dvorištem od kojih objekt nosi katastarsku oznaku kat. čest. [katastarska čestica] ZGR K. O. [katastarska općina] (u zemljišnoknjižnom suvlasništvu tužiteljica na jednake dijelove, ukupno za cijelo), a dvorišni prostor koji predstavlja predmet ovog postupka kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sve ograđeno betonskim ogradnim zidovima od susjednih nekretnina jednake namjene, a kako to sve proizlazi iz personalnih dokaza provedenih tijekom postupka (iskaza svjedoka HN /rođ. 1954/., SN /rođ. 1933./ i ĐN /rođ. 1960./ - vlasnika susjednih nekretnina, a koji su iskazivali o svojim neposrednim saznanjima glede posjedovnog stanja na predmetnom kompleksu i spornom dijelu istog, te čijim iskazima su u cijelosti potvrđene tvrdnje tužiteljica isticane u tom smislu u činjeničnom supstratu tužbe), dugi niz generacija nalazio u kontinuiranom, samostalnom i od nikog ometanom posjedu tužiteljica, a ranije (i to najkasnije počev od početka 50-ih godina prošlog stoljeća, a od kojeg vremena je u postupku najstarija saslušana svjedokinja imala neposrednih saznanja glede posjedovnog stanja na licu mjesta) i u posjedu jednake kvalitete njihovih pravnih prednika (i to oca im KN preminulog 2018., odnosno djeda ĆN pok. B) koji su ga koristili za pohranu ribolovnog i poljoprivrednog alata (radi obrađivanja zemlje na otočnim posjedima) odnosno poljoprivrednih proizvoda (primjerice maslinovog ulja i sl.), a koji posjed ovaj sud po kvaliteti nalazi makar savjesnim odnosno poštenim, te koja kvaliteta posjeda se presumira po samom zakonu, dok postojeće vlasničko i posjedovno stanje glede predmetne nekretnine upisano u javnim evidencijama (zemljišnim knjigama i katastarskom operatu) samo za sebe, a polazeći od gornjih utvrđenja ovog suda, ne odriče posjedu izvršavanom glede predmeta spora od strane tužiteljica i naprijed im imenovanih pravnih prednika kvalitet savjesnosti odnosno poštenja, slijedom čega je zaključak ovog suda da je otac tužiteljica KN pok. ĆN, računajući i posjed izvršavan glede odgovarajućeg kompleksa od strane oca mu ĆN pok. B makar od početka 50-ih godina prošlog stoljeća, predmet spora (koji niti jednim svojim dijelom ne predstavlja pomorsko dobro, to sve polazeći od činjenice da isti predstavlja jednu u nizu nekretnina slične namjene položenih u [adresa] u [adresa] u kojoj su /preko puta predmeta spora/ smješteni i stambeni objekti, te udaljenu od mora više od 50 metara, s tim da su između istog i mora položeni daljnji teren bez objekata, potom cesta i konačno uređena obala) stekao ispunjenjem za to zakonom propisanih pretpostavki - izvanrednom dosjelošću rok (u koji se uračunava i vrijeme proteklo prije stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, „Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., a sve to i u smislu pravnog shvaćanja izraženog, primjerice, u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske) koje je, propisan člankom 159. stavak 4. ZV-a (u trajanju od 40 godina), u konkretnom slučaju svakako dovršen do vremena neposredno nakon stupanja na snagu ZV-a, te konačno tužiteljice na jednake dijelove, ukupno za cijelo, nasljeđivanjem imenovanog stvarnog samovlasnika istog, zbog čega je zahtjevu tužiteljica valjalo udovoljiti u cijelosti i presuditi kao u izreci.

7. Odluka o parničnom trošku je izostala budući da stranke nisu stavile zahtjeve za nadoknadu istog.

Šibenik, 1. lipnja 2026.

SUDAC

Toni Grgurin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DN-a:

- tužiteljicama, po punomoćniku

- tuženici, po zakonskom zastupniku