REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1948/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Nikolini Labuhar Bazina, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, protiv tužene PŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. travnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i odsutnosti uredno pozvane tužene, 1. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je Ugovor o radu s početkom rada 23. listopada 2023., kojeg su sklopili tužena PŽ i AŽ, ništetan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je tužena s AŽ (koji je umro **.**.2025.) sklopila ugovor o radu s početkom rada 23. listopada 2023. Radni odnos je trajao do 24. listopada 2023. (2 dana), s time da je prebivalište tužene bilo u [adresa], a boravište u [adresa], dok je radni odnos zasnovan u kućanstvu fizičke osobe AŽ na adresi [adresa]. Prije zasnivanja navedenog radnog odnosa, tužena nije imala zdravstveno osiguranje od 1. siječnja 2010. Nakon prestanka navedenog radnog odnosa tužena se prijavila na obvezno zdravstveno osiguranje kod tužitelja te je 27. listopada 2023. stekla zdravstveno osiguranje kao osoba s prebivalištem u [adresa] koja se prijavila Zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa (nezaposlena osoba), a koji status ne bi mogla steći bez prethodnog radnog odnosa u kućanstvu AŽ. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je obavijestilo tužitelja da je uočeno da je obveznik AŽ tijekom 2023. ukupno prijavio 35 radnika, a odjavio 34, a među kojima je i tužena. Budući da se radi o prijavama, uglavnom, u trajanju od jednog dana za koje nije uspostavljen JOPPD obrazac izražena je sumnja u fiktivne prijave u radni odnos radi ostvarivanja prava iz nadležnosti nekog od javnih tijela, primjerice ostvarivanja prava na obveznu primarnu zdravstvenu zaštitu. U privitku je dostavljen popis osiguranika na kućanstvu obveznika AŽ s datumima prijave i odjave na mirovinsko osiguranje. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je nakon toga donio rješenje kojim je poništio s danom 24. listopada 2023. odjavu mirovinskog osiguranja kod privatnog poslodavca AŽ iz [adresa] i utvrdio tuženici prestanak svojstva osiguranika iz mirovinskog osiguranja kod privatnog poslodavca AŽ iz [adresa] s danom 23. listopada 2023., jer se poslodavac nije odazvao pozivu da dostavi financijsko-knjigovodstvenu dokumentaciju potrebnu za kontrolu podataka koji služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, jer nema uspostavljenih JOPPD obrazaca za razdoblje od 23. listopada 2023. do 24. listopada 2023. kao niti evidentiranih podataka o stažu i plaći i jer se osiguranica nije odazvala pozivu da dostavi dokaze o trajanju radnog odnosa kod privatnog poslodavca AŽ iz [adresa]. Tužitelj je od poslodavca tuženice zatražio očitovanje o okolnostima zasnivanja radnog odnosa koje isti nije dostavio te je tužitelj podnio optužni prijedlog temeljem kojeg je Općinski sud u Varaždinu donio presudu kojom je poslodavca AŽ proglasio krivim za počinjeni prekršaj iz članka 151. st. 3. u vezi st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju odnosno zato što je kao fizička osoba obveznik podnošenja prijave propustio u razdoblju od 1. travnja 2023. do 12. veljače 2024. predočiti Zavodu za zdravstveno osiguranje sve činjenice i dokaze kojima se dokazuje osnovanost prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, odnosno valjanost važećih statusa osiguranih osoba među kojima je i tuženica. Svrha ugovora o radu koji je tuženica sklopila sa AŽ nije bila stvarno obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na teret tužitelja, obzirom da prije zasnivanja radnog odnosa kod AŽ tuženica nije imala zdravstveno osiguranje od 1. siječnja 2010. do 22. listopada 2023., a da je nakon prestanka radnog odnosa stekla zdravstveno osiguranje kao nezaposlena osoba na teret države kao i preostale 34 osobe koje su se nakon što su izgubile zdravstveno osiguranje, u različitim razdobljima tijekom 2023. godine zaposlile u pravilu na jedan do dva dana u kućanstvo AŽ. Člankom 122. stavkom 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj: 80/13 do 33/23) propisano je da u slučaju sumnje da se podnesena prijava, odnosno utvrđen status osiguranika osnovom zaključenog ugovora o radu ne temelji na istinitom činjeničnom stanju i postojanju stvarnih okolnosti koje su osnova za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno da svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, Zavod ima pravo i obvezu, pokrenuti postupak pred nadležnim sudom za osporavanje tako zaključenog ugovora o radu.

2. Tužena nije podnijela odgovor na tužbu. U podnesku od 28. siječnja 2026. tužena je navela da o predmetu spora nema ništa posebno izjaviti te da se slaže da joj bude ukinuto zdravstveno osiguranje i u tom smislu prihvaća presudu.

3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem izvoda iz službenih evidencija (str. 4-7 spisa), dopisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 25. rujna 2024. (str. 8-10 spisa), dopisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 28. veljače 2025. (str. 11 spisa), rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 20. prosinca 2024. (str. 12-14 spisa), dopisa tužitelja od 12. rujna 2023. (str. 15-16 spisa), dopisa tužitelja od 7. prosinca 2023. (str. 17-18 spisa), dopisa tužitelja od 27. veljače 2025. (str. 19 spisa), otužnog prijedloga od 12. veljače 2024. (str. 20-21 spisa), presude Općinskog suda u Varaždinu 11. prosinca 2024. (str. 22-25 spisa) te potvrde Porezne uprave od 9. veljače 2026. (str. 42 spisa).

4. Sud nije saslušao tuženu kao stranku u postupku sukladno članku 265. stavku 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) budući je ista uredno pozvana na ročište 16. travnja 2026., međutim ista na zakazano ročište nije pristupila niti je svoj izostanak opravdala. Sukladno odredbi članka 265. stavka 2. ZPP-a, neće se saslušati stranka koja uskrati davanje iskaza ili se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu suda. Navedena odredba jasno propisuje procesnu posljedicu neopravdanog neodazivanja stranke pozivu suda. Tužena je bila uredno pozvana sukladno odredbama članka 114. ZPP-a, kojim je propisano da sud stranku na ročište poziva pravovremeno te je dužan u pozivu upozoriti na zakonske posljedice izostanka s ročišta. Takvo upozorenje je tuženoj u pozivu i naznačeno.

5. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem ništetnosti Ugovora o radu s početkom rada 23. listopada 2023., kojeg su sklopili tužena PŽ i AŽ.

7. Uvidom u izvod iz službene evidencije tužitelja vidljivo je da je tužena status osigurane osobe stekla 23. listopada 2023., a da joj je status osiguranika prestao 24. listopada 2023. Osnova osiguranja bila je radni odnos kod fizičke osobe AŽ.

8. Uvidom u dopis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) od 24. rujna 2024. utvrđeno je da je HZMO obavijestio tužitelja da je uočeno da je AŽ tijekom 2023. ukupno prijavio 35 radnika, a odjavio 34 radnika. Pa popisu prijavljenih i odjavljenih osoba tijekom 2023. bila je i tužena.

9. Dopis od 12. rujna 2023. tužitelj je zatražio od AŽ očitovanje vezano uz učestale prijave i odjave radnike tijekom 2023., a kako se isti nije očitovao, tužitelj je dopisom od 7. prosinca 2023. ponovno zatražio očitovanje te dostavu ugovora o radu za prijavljene i odjavljene radnike, uključujući i za ovdje tuženu. Kako AŽ nije predočio tužitelju sve činjenice i dokaze kojima dokazuje osnovanost prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, odnosno valjanost važećih statusa osiguranih osoba, između ostalog i za tuženu, tužitelje je podnio 12. veljače 2024. optužni prijedlog. Presudom Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Pp-520/2024 od **.**.2024. AŽ proglašen je krivim za prekršaj iz članka 151. stavka 3. u vezi stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

10. Uvidom u potvrdu Porezne uprave od 9. veljače 2026. utvrđeno je da tužena tijekom 2023. nije ostvarila nikakve dohotke niti neoporezive primitke, iako je u razdoblju od 23. do 24. listopada 2023. bila u radnom odnosu kod AŽ. Po mišljenju ovog suda navedena okolnost upućuje na to da tužena nije obavljala rad kod AŽ za koji bi primala plaću u smislu članka 7. stavka 1. ZR-a. Da je obavljala rad, tužena bi ostvarila primitak koji bi bio evidentiran od strane Porezne uprave.

11. Tužitelj tvrdi da je ugovor o radu koji je tužena sklopila s LŽ ništetan jer isti nije sklopljen radi obavljanja poslova tužene kod AŽ, već radi stjecanja statusa osigurane osobe tuženika nakon što je ista odjavljena iz radnog odnosa.

12. Radni odnos zasniva se ugovorom o radu prema članku 10. stavku 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., dalje: ZR).

13. Odredbom članka 7. stavka 1. ZR-a propisana je obveza poslodavca u radnom odnosu dati radniku posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a obveza radnika da osobno obavlja preuzeti posao prema uputama poslodavca.

14. U konkretnom slučaju, a na temelju provedenih dokaza, sud je mišljenja da tužena nije obavljala rad kod AŽ već je namjera bila stjecanje zdravstvenog osiguranja kao osobe s prebivalištem u [adresa] koja se prijavila Zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa (nezaposlena osoba), a koji status nije mogla steći bez prethodnog radnog odnosa u kućanstvu AŽ. Tim više što tužena nije imala zdravstveno osiguranje od 1. siječnja 2010. do zasnivanja radnog odnosa kod AŽ (više od 13 godina), a što je utvrđenom uvidom iz izvod iz službene evidencije tužitelja.

15. Iako parnične stranke nisu dostavile u spis pisani ugovor o radu između tužene i AŽ, sud je zaključio da tužena bila u radnom odnosu kod AŽ jer je iz prijave osiguranja na HZZO vidljivo da je osnov osiguranja radni odnos. S obzirom da se radni odnos zasniva ugovorom o radu, ovaj sud je mišljenja da su tužena i AŽ sklopili Ugovor o radu čije utvrđenje ništetnosti tužitelj traži u ovom postupku.

16. Sukladno odredbi članku 322. stavku 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., dalje: ZOO) ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

17. U konkretnom slučaju predmetni ugovor o radu je ništetan jer je protivan prisilnim propisima i moralu društva. Odredbama članka 7. stavka 1. i članka 10. stavka 1. ZR-a, kao prisilnim propisima, propisano je da se radni odnos zasniva ugovorom o radu radi obavljanja rada, uz uzajamne obveze poslodavca (dati posao i isplatiti plaću) i radnika (osobno obavljati rad). Predmetni ugovor nije bio namijenjen zasnivanju radnog odnosa, nego je zloupotrijebljen isključivo kao formalni instrument stjecanja statusa zdravstveno osigurane osobe. Time je ugovor o radu sklopljen suprotno svrsi i sadržaju prisilnih propisa radnog prava. Nadalje, korištenje ugovora o radu kojim se inače štite prava radnika i organizira zdravstveni sustav solidarnosti, radi ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje bez ikakvog stvarnog doprinosa sustavu, protivno je načelu savjesnosti i poštenja (čl. 2. ZOO-a), moralu društva i naravi sustava obveznog zdravstvenog osiguranja koji počiva na načelu uzajamnosti doprinosa i solidarnosti. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

18. Ostali priloženi dokazi i navodi stranaka nisu posebno ocijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

19. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 1. lipnja 2026.

Sutkinja

Nikolina Labuhar Bazina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (članak 335. stavak 9. ZPP-a).

DNA:

1. tužitelju

2. tuženoj