Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj R1-101/2024-45

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

    Kralja Petra Krešimira IV br. 2

    21000 Makarska

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Makarskoj po sutkinji Mariji Kadić Brstilo, u izvanparničnom predmetu predlagateljice VĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Antonio Volarević, odvjetnik u Zagrebu, protiv protustranaka ad.1. LĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], V [adresa] i ad.2. UĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Željku Ravliću, odvjetniku u Makarskoj, radi uređenja međe, dana 1. lipnja 2026.

    r i j e š i o  j e

    I. Uređuje se međa između nekretnina označenih kao č. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u vlasništvu predlagateljice VĆ i nekretnina označenih kao č. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] i č. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u vlasništvu protustranaka EĆ i UĆ, zadnjim mirnim posjedom tako da se međa proteže točkama koje su u dopuni nalaza i mišljenju sudskog vještaka OĆ od 13. prosinca 2025. definirane točkama E1-D-D1, a koja linija ide po sjevernom rubu zida između točaka E1 i D, te se nastavlja do točke D1 izvan zida, a koje točke vještak na terenu označava narančastom bojom.

    II. Sastavni dio ovog rješenja predstavlja skica stalnog sudskog vještaka OĆ od 13. prosinca 2025.

    III. Stranke u postupku se obavještavaju da svoje jače pravo mogu ostvarivati u parnici, najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke o uređenju međe.

    IV. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

    Obrazloženje

    1. Predlagatelj je dana 19. srpnja 2024. ponio ovom sudu prijedlog radi uređenja međe u kojem navodi da je predlagateljica vlasnik i posjednik nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predloženici da su uknjiženi suvlasnici svaki za po ½ dijela nekretnina označenih kao č. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Međa između predmetnih nekretnina da nije uređena te da katastarsko stanje ne odgovara stvarnom stanju na terenu. S obzirom na navedeno predlagateljica predlaže da sud provede postupak uređenja međe i da utvrdi točnu među.

    2. Protustranke su u podnesku od 15. listopada 2024. navele da se ne protive prijedlogu predlagatelja, iako je po njihovom mišljenju međa na terenu jasna i vidljiva, a u što da će se sud uvjeriti prilikom očevida na licu mjesta.

    3. Postupajući u povodu prijedloga ovaj sud je održao ročište – uviđaj dana 4. ožujka 2025. na licu mjesta uz prisutnost stalnog sudskog vještaka za geodeziju dip.ing.geod. OĆ.

    4. Na licu mjesta predlagatelj i protustranka su pokazali među i smjer prostiranja iste prema njihovom viđenju, a što je stalni sudski vještak evidentirao.

    5. Predlagateljica je pokazala među koja je na terenu obilježena crvenim sprejom u lomnim točkama, a koja se nalazi južnije od betonskog zida cca 2m kao i južnije od zapadnije položene zgrade cca 30 cm.

    6. Protustranka je pokazala među i to betonski zid visine cca 1m koji čini među u cijeloj dužini zida, a u ostatku prema sjeverozapadu među čini zamišljeni produžetak tog pravca koji siječe susjedni objekt i završava na međi obitelji ZĆ na sjeverozapadnoj strani.

    7. Na okolnost posljednjeg mirnog posjeda sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka ZĆ, ČĆ, MĆ, TĆ, ŽĆ i FĆ.

    8. Svjedok ZĆ u svom iskazu je naveo da je diobom dobio česticu označenu kao 1845 i 187/3 i dio čestice koja graniči sa zapadne strane, u naravi da je to bio vrt kojeg je koristio, te u toku držanja tijekom godina odlučio je na toj nekretnini napraviti ljetnu kuhinju sa nadstrešnicom te skladište za razne stvari. Također je naveo da u trenutku kada je on počeo posjedovati navedenu zemlju na njoj nije bio nikakav objekt, ali da je postojao prethodno koji je bio srušen. 2012.g. da je započeo sa radovima. U toku izvođenja radova međa između predmetnih čestica je bio kameni suhozid koji se prostirao uz južni zid objekta predlagateljice, ali koja tada nije bila ni u vlasništvu ni u posjedu. Na toj čestici br.1844 nije bilo nikakvog objekta u to vrijeme već je bila gomila kamenja i na njoj ruševina od staje. Te godine 2012. da je napravio betonski podest i zid te se od ovog kamenog suhozida gledajući smjerom sjever – jug odmakao oko pola metra, a kako bi ovaj sjeverni zid mogao šalovati (postaviti oplatu). Također da je na betonskom podestu koji se prostire smjerom sjever – jug izveo cijevi za vodu i kanalizaciju. Nitko da ga u tome nije ometao. Nažalost da se razbolio i zbog toga došao u materijalnu neimaštinu te nije završio radove, ali je zid ostao. Nakon toga na ovoj čest. zem. [katastarska čestica] se pojavila FĆ koja se prezentirala kao vlasnica, a nakon nje pojavila se predlagateljica VĆ za koju misli da je ona stupila u posjed i vlasništvo oko 2017.g. Kako UĆ, tako i VĆ do 2021.g. nisu ni na koji način osporavali među koja se prostirala uzduž ovog betonskog zida. Međutim, problemi da su počeli kada je saznao da se ishodila građevna dozvola, a on je sudjelovao u izradi geodetskog elaborata na način da se nije suglasio sa istim te je stavio i primjedbe na njega da se s istim ne slaže. VĆ da je tada pokazala kao među navedeni betonski zid, međutim, on da se nije složio jer je smatrao da je međa južni zid objekta kojeg je VĆ izgradila. Naveo je da su oni proveli elaborat iz kojeg je razvidno da je ovaj betonski zid međa. Problemi su počeli kada je ishođena građevna dozvola oko 2021.g., a ti problemi se nisu manifestirali nasilno već se prestalo međusobno kontaktirati. Sve njegove žalbe su bile odbijene kako pred katastrom, tako i pred Uredom za prostorno uređenje. Također je naveo da na mjestu gdje je sada betonski podest put nije postojao od kada on zna. Ujedno je na upit pun. predlagateljice da se on prezentirao kao vlasnik č.z. 1844 KO [katastarska općina] prigodom izrade geodetskog elaborata od Geo Arcusa 2012.g., odgovorio da je to istina i da je to pogreška, da je to povučeno i nikakvih promjena u katastarskoj mapi nije bilo.

    9. Svjedok ČĆ u svom iskazu je naveo da se ne može izjasniti oko pravnih odnosa u odnosu na ove dvije nekretnine, jer mu nije poznato stanje. Međutim, on da je osoba koja je po nalogu ZĆ gradio predmetni betonski zid visine 1 m, a širine 15 cm i to 2012.g. i to u 3. ili 4.mj. Sjeverno od tog zida na udaljenosti oko 50 cm – 1 m nalazio se kameni suhozid uz kojega oni nisu gradili zid, jer je ĐĆ rekao da ima namjeru graditi objekt pa da voda od kiše ne bi padala na sus jedovo. Na toj čestici sjeverno, nalazio se stari urušeni tor, te je bio zarastao u draču. U toku izvođenja radova nije ih nitko ometao te od tada do dana današnjeg da nije znao da postoji prijepor što se tiče međa. Također je izjavio da na prostoru sada izgrađenog betonskog podesta , južno od zida, nije postojao put već je bio vrtal.

    10. Svjedok MĆ u svom iskazu je naveo da je on brat ĆĆ, te 2003.g. su se podijelili kao braća te je ova predmetna čestica 1845 i č.z. 187/3 KO [katastarska općina] pripala ĆĆ. U naravi je to bio vrt. Naveo je da se sjeća se da je 2012.g. njegov brat sagradio betonski zid visine 1 m, a koji zid je sagradio ČĆ. Zid je sagrađen na udaljenosti 60 cm smjerom sjever – jug udaljen od kamenog suhozida , koji se prostirao kao ovaj betonski zid. Kako tada, tako i sada nije mu poznato da je bilo osporavanja međe kao ovaj betonski zid. U vrijeme rada – izgradnje predmetnog zida na sjevernoj čestici bio je tor od kamenja koji je bio urušen. Također je na posebani upit pun. predlagatelja da li je južno od betonskog zida, prije izgradnje podesta, postojao put, izjavio da tu nikada nije postojao put, a na upit da li je postojao objekt na nekretnini, naveo je da kada su preuzeli u podjeli navedeno zemljište, nije bio nikakav objekt, a prethodno da je bila hrpa kamenja.

    11. Saslušana kao svjedok TĆ u svom iskazu je navela da je susjed sa navedenim nekretninama te da živi u kući istočno od istih koja je udaljena 20 – 30 m, i tu živi cijeli život. Zna da je ovaj betonski zid sagrađen i da je to radio ĐĆ ali da ne može odrediti vrijeme gradnje. Navela je da zna da je došla i rekla da ĐĆ gradi na tuđem, te je FĆ rekla da ruši taj zid, jer je postavljen na njezinom. Navela je da zna da je sjeverno od ovog zida bio kameni tor, a sa južne strane zida je bila suhozidna međa. Međutim, da UĆ nije ništa poduzela. Kada je VĆ došla nije bilo nikakvih problema, jer ona je mislila da ima kvadrata koliko je tor, ali kada su se vadili papiri pokazale su se druge stvari. Na upit pun. predlagateljice o postojanju puta južno od zida izjavila je da se sjeća da bio put uz ove nekretnine položen istočno smjerom jug – sjever i da su Šarići imali pristup do ove predmetne nekretnine sa glavne ceste južno, te da je bio suhozid južno od ovog zida.

    12. Svjedok IĆ u svom iskazu je naveo da je rodom odavde, da je udaljen od ove nekretnine sa svojom kućom oko 20-30 m, te kao dijete do dana današnjega da zna stvarnu situaciju predmetnih nekretnina. Sjeverno od betonskog zida sada, a koji nije postojao prije, bio je kameni tor, a lijevo od njega na udaljenosti 2 m nalazila se kamena gomila. Južno od ovog zida u naravi je vrt, vlasnik je bio L. Naveo je da nije ĆĆ nikada vidio da je obrađivao. Zna da je on sagradio ovaj betonski zid, ali koliko mu je poznato on da je uzimao koliko mu je trebalo. Na posebni upit pun. predlagateljice gdje se ova kamena gomila nalazila i da li zna na čijem je bila, svjedok je naveo da se nalazila na zemljištu PĆ, d jeda FĆ, a da se i ova dimara nalazila na Jadrankinom.

    13. Svjedok ŽĆ u svom iskazu je naveo da živi u blizini i susjed je ovih nekretnina koje su predmet postupanja, te u odnosu na među koja dijeli čestice može reći da se sjeća da je od betonskog zida južno na udaljenosti od istoga 2 m postojala kamena gomila koja se prostirala istočno od ruba, pa se prostirala prema zapadu do sadašnje ograde koja je postavljena zapadno uz rub ove čestice. Nekretninu južno od gomile da je obrađivala majka od ĐĆ, a ĐĆ da nije vidio da je obrađivao. Poznato mu je da je ovaj betonski zid sagradio ČĆ po nalogu ĐĆ, ali ne može navesti na koji način je gradio jer FĆ nije bila prisutna toj gradnji, jer je živjela u [adresa]. Također da mu nije poznato da li je bilo prijepora oko međa.

    14. Svjedok FĆ navela je da je ona bila vlasnica i posjednica uz svog brata nekretnine označene č.z. 1844 KO [katastarska općina], te su se na njoj nalazili poljski WC -i, kameni tor, a međa između ove čestice i susjedne južne sastojala se od kamene gomile koja se od ruba ove čestice istočno prostirala smjerom zapada do ograde koja je sada postojeća, a ispred objekta koji je tu sagrađen južno od njega. Do tog prostora oni da su smatrali da je njihovo vlasništvo i posjed. Južno od te gomile da je bila nekretnina L. Nikada da nije vidjela ĐĆ da bi obrađivao ovo zemljište južno od njenog. Navela je da je istina da joj je javljeno da je 2012g. sagrađen zid visine 1 metar koji se prostirao istok – zapad do ove kućice zapadno položene, te da je smatrala da je to položeno na njenom. Međutim, da nije utužila taj zid već da je samo ĐĆ rekla da je sagradio zid na njenom, a on da je rekao da je to njegovo. Nakon toga ništa više nije poduzimala, da je ona svoju nekretninu zamijenila sa VĆ. Na posebni upit pun. predloženika što se nalazilo na prostoru od ovog betonskog zida pa do gomile prostorno određene u njegovom istočnom dijelu navela je da je bio sat od vode, a na daljnji upit na koji način se koristio taj prostor od gomile pa sjeverno do granice sa ovim betonskim zidom navela je da je bila zemlja i da je tu dolazila njena strina i držala hranu za kokoške.

    15. Povodom izvršenog očevida na licu mjesta vještak OĆ je dostavio nalaz i mišljenje od 24. lipnja 2025. koje je dostavljeno strankama na očitovanje, a na koje vještvo protustranke nisu imale primjedbe, dok je predlagateljica u podnesku od 17. srpnja 2025. osporila da bi međa između čestica 1844 k. o. [katastarska općina] s jedne strane, i 1845 i 187/3 k.o. s druge strane činila linija između točaka D i E (sjeveroistočni rub betonskog zida i nastavak tog pravca do susjednog objekta).

    16. Nadalje, predlagateljica ju u podnesku od 5. kolovoza 2025. navela da je vještak iako mu to sud nije naložio, proizvoljno u svom nalazu naveo što bi predstavljalo katastarsku među između spornih čestica, te je dodatno naveo i što bi predstavljalo među između k. č. br. [katastarska čestica], iako ta čestica (1832/14) nije ni bila predmet postupka. Uz navedeno, vještak da je napravio prikaz spornog prostora nastalog po pokazivanju stranaka, a ovisno o njihovim stavovima što predstavlja medu između spornih čestica. Dakle, iako mu tako nije bilo naloženo od strane suda, vještak je izradio nalaz koji u sebi sadržava utvrđenje što predstavlja katastarsku među, te je uz navedeno, u svoj nalaz uvrstio i česticu koja nije bila predmet postupka. Time da je vještak samostalno proširio svoj zadatak, preuzimajući ulogu suda, a k tome je i prošireni dio zadatka u potpunosti prikazan u korist predloženika . Nadalje da je predlagateljica navela što predstavļja među između spornih čestica te je ista na skici lica mjesta vještaka označena slovima A-B-C, dok predloženici navode da među predstavlja linija koja je na skici lica mjesta označena slovima D-E- F. Nadalje predlagateljica navodi da je u spis dostavila: posjedovni list iz 1836. godine iz kojeg je razvidno da su dvije čestice u vlasništvu predlagateljice k.br. 187/2 ZGR i 1844, k. o. [katastarska općina] bile u posjedu obitelji PĆ sa površinama 14 m² i 115 m²,prijavni list za katastar prema elaboratu društva GEO ARCUS d.o.o. iz kojeg je razvidno kako se prednik predloženika predstavlja kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] i smanjuje površinu te čestice sa 115 m² na 30 m², izvod iz posjedovnog lista broj 39 iz kojeg proizlazi da je k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] evidentirana prije 15.02.1968. ima površinu 14 m² i da je u posjedu obitelji PĆ i FĆ, prednika predlagateljice, izvod iz posjedovnog lista broj 39 iz kojeg proizlazi da kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] ima površinu od 115 m² i daje u posjedu obitelji PĆ i FĆ, prednika predlagateljice, povijest promjena od 23.09.2024. iz koje da je razvidno da je temeljem prijavnog lista prednika predloženika, g. ZĆ, umanjena površina k. č. br. [katastarska čestica] sa 115 m² na 30 m². Iz svih tih dokumenata da je razvidno da u 1836. godini površina k. č. [katastarska čestica] iznosi 115 m², a površina k. č. br. [katastarska čestica] iznosi 14 m², dakle, ukupna površina navedene dvije parcele iznosi 129 m². Geodetskim elaboratom iz 2012.g. prednik predloženika, g. ZĆ, da se predstavlja kao vlasnik parcela i uređuje međe po svojoj volji, odnosno smanjuje površinu k. č. br. [katastarska čestica] sa 115 m² na 30 m2, što katastar prihvaća i upisuje, a istovremeno upisuje i postojanje objekta na k. č. br. [katastarska čestica] kojega nema na terenu, a nije bilo ni unatrag 80 i više godina po izjavama starijih svjedoka. Također, na samom avio snimku iz 1966. g. objekt da nije vidljiv na terenu. Katastar je u međuvremenu ispravio pogrešku, ali ne u cijelosti kako je to trebalo, već je k. č. br. [katastarska čestica] upisao sa površinom od 29 m², a k. č. br. [katastarska čestica] sa površinom od 32 m², dakle, ukupna površina navedene dvije parcele iznosi 61 m², umjesto prije upisanih 129 m².Razlika do punog iznosa površine od 129 m² sada je podijeljena na dvije čestice koje su po nacrtu predloženog novog katastarskog plana sukladno elaboratu društva TRIGONOMETAR d.o.o. Makarska označene kao k. Č. br. [katastarska čestica]. Dakle , iz cjelokupne dokumentacije dostavljene u spis da proizlazi zaključa da je predlagateljici oduzeta površina njezinih čestica te ista ovim postupkom nastoji urediti među kako je to ispravno i proizlazi iz dostavljene dokumentacije.Predloženici (prednik predloženika) koji su gradili na tuđem, znajući da je tuđe, da su postupali nepošteno te da je stanje na terenu potrebno ispraviti sukladno dokumentaciji koju predlagateljica ima u svom posjedu.

    17. Protustranke su u podnesku od 25. kolovoza 2025. navele da je prednik predloženika ZĆ izgradio 2012. betonski zid koji se proteže linijom koja spaja točke D i E u nalazu i mišljenju vještaka OĆ od 24. lipnja 2025. i koji predstavlja među između nekretnina stranaka, na svome, a ne na tuđem zemljištu te je isti tom prilikom postupao kao pošteni, a ne nepošteni graditelj. Također da je isti u svom iskazu naveo da je predmetni betonski zid izgradio na mjestu gdje je ranije postojao kameni suhozid koji je bio međa između nekretnina stranaka, te da se on tom prilikom odmakao oko pola metra od postojećeg kamenog suhozida, gledajući smjerom sjever – jug ( dakle na svoju, a ne na tuđu nekretninu) kako bi zid mogao šalovati ( postaviti oplatu). Njegove navode da su potvrdili i svjedoci U i MĆ, dok je pravna prednica predlagateljice FĆ u svom iskazu navela da je znala za gradnju predmetnog zida i da nije utužila taj zid već da je samo ljubi rekla da je sagradio zid na njenom, a on je odgovorio da je to njegovo.

    18. Na ročištu održanom dana 17. kolovoza 2025. stranke su predložile da sud ponovno sa vještakom izađe na lice mjesta kako bi se vještak očitovao na primjedbe predlagateljice, te je sudski vještak Pericia Puljić na ročištu dana 9. prosinca 2025. naveo da je predmet nalaza i mišljenja „proširen“ zbog toga što je predlagateljica pokazala liniju ABC od kojih je segment B do c izvan predmeta spora, ali da je smatrao da je potrebno pokazati i opisati sve pokazano na očevidu. Također je naveo da je za izradu nalaza i mišljenja uzeo sve podatke koji su pokazani na terenu, kao i službene katastarske i zemljišnoknjižne podatke potrebne za izradu nalaza i mišljenja. Nadalje da je proučio službenu i važeću dokumentaciju te je u skladu s njom pokazao međe.

    19. Sudski vještak je dana 13. prosinca 2025. sukladno nalogu suda izradio dopunu nalaza i mišljenja u kojoj je precizirao sve točke koje čine među između č. zem. [katastarska čestica] na strani predlagatelja i č. zem. [katastarska čestica] i č. zgr. [katastarska čestica] na strani protustranke na način da je prikazao predmetnu među definiranu točkama E1,Di D1 polazeći sa sjeverozapadne strane međe.

    20. U odnosu na dopunu nalaza i mišljenja sudskog vještaka OĆ, predlagateljica je ostala kod svih prigovora iznesenima u podnesku od 5. kolovoza 2025., dok protustranka nije imala primjedbi.

    21. Odredbom članka 103. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 155/14, dalje: ZVDSP) je propisano da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Stavkom 3. istog članka propisano je ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi prema pravičnoj ocjeni.

    22. Međa se ne može urediti prema katastarskom nacrtu ako za to ne postoji izričit pristanak stranaka, kao što se u predmetnoj pravnoj stvari ne može urediti niti prema sporazumu susjeda obzirom da isti ne postoji. No, uređenje međa prema posljednjem mirnom posjedu, a sukladno odredbi čl. 103.st.3. ZVDSP-a predstavlja činjenično pitanje i ukazuje na faktičnu vlast prijeporne međašne površine.

    23. Stoga je bilo potrebno utvrditi tko od susjeda ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini.

    24. Naime, svaki istiniti posjed je miran posjed, ali i posjed koji je stečen na neistinit, protupravan način ili samovlasno, a istekom roka u kojem se može tražiti posjedovna zaštita, postaje miran (čl. 18.st.2. ZVDSP).

    25. Takvo stajalište mora biti utemeljeno na činjeničnim i pravnim utvrđenjima koja bi sasvim izvjesno upućivala na to da posljednji mirni posjed predstavlja uživanje tog dijela nekretnine bez međusobnog smetanja.

    26. Stoga sud treba utvrditi tko od susjeda, koji su u naravi stranke u ovom postupku ima u vlasti međašnu površinu i do kuda seže faktična vlast svakog od njih.

    27. Iz zapisnika sa uviđaja na licu mjesta od 4. ožujka 2025. proizlazi da je protustranka pokazala među i to betonski zid visine cca 1m koji čini među u cijeloj dužini zida, a u ostatku prema sjeverozapadu među čini zamišljeni produžetak tog pravca koji siječe susjedni objekt i završava na međi obitelji MĆ na sjeverozapadnoj strani.

    28. Iz iskaza svjedoka ZĆ proizlazi da je isti 2012. napravio betonski podest i zid te se od kamenog suhozida gledajući smjerom sjever – jug odmakao oko pola metra, a kako bi sjeverni zid mogao šalovati (postaviti oplatu). Također da je na betonskom podestu koji se prostire smjerom sjever – jug izveo cijevi za vodu i kanalizaciju, a nitko da ga u tome nije ometao.

    29. Navedeno također i proizlazi iz iskaza svjedoka ČĆ koji je po nalogu ZĆ gradio predmetni zid, te je naveo da sjeverno od tog zida na udaljenosti oko 50 cm – 1 m se nalazio kameni suhozid uz kojega oni nisu gradili zid, jer je ĐĆ rekao da ima namjeru graditi objekt pa da voda od kiše ne bi padala na susjedovo.

    30. Također i prednica predlagateljice je u svom iskazu navela da je istina da joj je javljeno da je 2012. sagrađen zid visine 1 metar koji se prostirao istok – zapad do kućice zapadno položene, te da je smatrala da je to položeno na njenom. Međutim, da nije utužila taj zid već da je samo ĐĆ rekla da je sagradio zid na njenom, a on da je rekao da je to njegovo. Nakon toga ništa više nije poduzimala, da je ona svoju nekretninu zamijenila sa VĆ.

    31. Na temelju iskaza saslušanih svjedoka, prije svega svjedoka ZĆ, ČĆ i MĆ, ali i svjedokinje FĆ, utvrđeno je da su protustranke imale posljednji mirni posjed onako kako su to navele, i to na način da se međa prostire po betonskom zidu visine cca 1m koji čini među u cijeloj dužini zida, a u ostatku prema sjeverozapadu među čini zamišljeni produžetak tog pravca koji siječe susjedni objekt i završava na međi obitelji MĆ na sjeverozapadnoj strani.

    32. Stoga je sud prihvatio da su protustranke imale posljednji mirni posjed onako kako su to navele te je slijedom navedenog međa između nekretnina označenih kao č. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i nekretnina označenih kao č. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] i č. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], uređena tako da se međa proteže točkama koje su u dopuni nalaza i mišljenju sudskog vještaka OĆ od 13. 12. 2025. definirane točkama E1-D-D1, a koja linija ide po sjevernom rubu zida između točaka E1 i D, te se nastavlja do točke D1 izvan zida.

    33. Obzirom na naprijed navedeno odlučeno je kao pod točkom I. izreke rješenja.

    34. Odredbom članka 103. stavak 6. ZVDSP propisano je da nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvu i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe, radi čega je odlučeno kao pod točkom III. izreke rješenja.

    35. Sud je temeljem odredbe članka 32. stavak 4. i 5. Zakona o izvanparničnom postupku odlučio kao pod točkom IV. Izreke rješenja.

    U Makarskoj 1. lipnja 2026.

    Sutkinja

    Marija Kadić Brstilo

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba na Županijski sud putem ovog suda u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 (tri) primjerka.

    DNA:

    1. Pun. predlagatelja,

    2. Pun. predloženika,

    3. U spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.