Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21 000 Split

Poslovni broj: Pn-10/2022-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Antoniji Škaričić Majić, u pravnoj stvari tužiteljice SŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Joško Jurašin, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Sava osiguranje d.d., Maribor-Podružnica Hrvatska, OIB: 45237012600, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, koje zastupa punomoćnik Zvonimir Bućan, odvjetnik u Splitu, radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave zaključene 29. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Ane Jurašin, odvjetnice u Splitu i punomoćnika tuženika Zvonimira Bućana, odvjetnika u Splitu, na ročištu za objavu presude, 29. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Sava osiguranje d.d., OIB: 45237012600, u roku od 15 dana, isplatiti tužiteljici SŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova neimovinske štete ukupan iznos od 771,86 eura sa zateznim kamatama koje teku od 29. prosinca 2021. do 31.12.2022.godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. određuju po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate se određuju po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se u preostalom dijelu za iznos od 628,14 eura tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Sava osiguranje d.d., OIB: 45237012600, u roku od 15 dana, isplatiti tužiteljici SŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova troškova liječenja i tuđe nemedicinske njege i pomoći ukupan iznos od 131,28 eura sa zateznim kamatama koje teku od 29. svibnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

III Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je sudu podnijela tužbu 29. prosinca 2021. u kojoj navodi da je dana 6. kolovoza 2020. propisno upravljala svojim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], kada ju je vozač automobila osiguranog kod tuženika udario u stražnji dio vozila dok je bila zaustavljena na semaforu. Prilikom prometne nesreće tužiteljica da je zadobila tjelesne ozljede niza udaraca po tijelu, težu trzajnu ozljedu vrata s posljedicom bolnosti i povremenim otežanim pokretima, a posebno da je zaostala posljedica trajnog zamućenja vida što traje i danas. Tuženik da je dio štete otklonio u mirnom postupku. Zbog svega navedenog, tužiteljica potražuje 27.700,00 kuna na ime neimovinske štete i 485,00 kuna na ime imovinske štete (tuđa njega i pomoć i troškovi liječenja) zajedno s pripadajućim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je istaknuo kako ne spori pasivnu legitimaciju tuženika, nastanak prometne nezgode i odgovornost za nastalu štetu, ali se protivi visini tužbenog zahtjeva, jer smatra da je isplatom nespornog iznosa od 8.500,00 kuna / 1.128,14 eura s osnove neimovinske štete i iznosa od 1.371,00 kunu / 181,96 eura s osnove imovinske štete podmirio tužiteljici u cijelosti nastalu štetu.

3. Podneskom od 26. ožujka 2026. tužitelj je, a nakon provedenih sudskih vještačenja, uredio tužbeni zahtjev na način da od tuženika potražuje iznos od 1.400,00 eura sa zateznim kamatama od 27. prosinca 2021. do isplate s osnove neimovinske štete i iznos od 131,28 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 29. svibnja 2026. do isplate na ime imovinske štete.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu i to: potvrde policijske prometne postaje Split, Klasa: 211-04/20-P/18304, Ur.broj: 511-12-36/06-P-1377-3/2020 od 13. kolovoza 2020., obrazloženu ponudu tuženika kao odgovor na odštetni zahtjev tužiteljice od 11. svibnja 2021., medicinske dokumentacije tužiteljice, zdravstvenog kartona tužiteljice.

4.1. U postupku je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice kao parnične stranke.

4.2. U tijeku postupka izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima spec. ortopedije dr. BŽ, spec. neurokirurgije IŽ i spec. oftamologa dr. TŽ.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete, koja da mu pripada s osnove povrede osobnih prava i tuđe njege i pomoći uslijed zadobivenih ozljeda uslijed prometne nesreće koju je prouzročio vozač vozila osiguranih u vrijeme nesreće kod tuženika, a koju štetu da mu je dužan naknaditi tuženik.

6. Među strankama tijekom postupka nije bio sporan nastanak predmetne nesreće niti je sporna pasivna legitimacija tuženika, kao ni to da je kao nesporan iznos tužiteljici isplaćen iznos od 8.500,00 kuna na ime neimovinske štete i iznos od 1.371,00 kuna na ime imovinske štete.

7. Kao sporno u postupku je trebalo utvrditi pripada li tužiteljici, pored već nespornog isplaćenog iznosa, zatraženi iznos po osnovi naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe njege i pomoći.

8. Stalni sudski vještak spec. neurokirurgije dr. mr. sc. AŽ je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužiteljica pri prijemu u bolnicu odmah nakon predmetne nesreće bila pri punoj svijesti, orijentirana, nije se žalila na mučninu niti je povraćala. Na glavi nije bilo biljega od udarca, pa isključuje ozljedu središnjeg živčanog sustava, dakle mozga. Na hitnom kirurškom je imala osjećaj zatezanja mišića vrata i ramena. Rendgenskim snimanjem vrata isključene su koštane traumatske promjene. Uz imobilizacijski okovratnik preporučeno joj je mirovanje te da uzima tablete protiv bolova. Nadalje da je bila dva puta na kontrolnim pregledima kod neurokirurga koji su također konstatirali napete mišiće vrata i bolove pri kretnjama vratom kao i postojanje trnaca u rukama. Preporučen je pregled kod fizijatra, odlazila je višekratno kod spec. za fizikalnu med. i primijenjena je fizikalna terapija ukupno kroz četiri tjedna. Nadalje je upućena na pretragu EMNG (elektromioneurografiju), pretraga je ukazala na radikulopatiju - korijensko oštećenje i to šestog korijena desno te djelomično petog korijena desno. Tužiteljica je na prijedlog neurologa radila i niz drugih pretraga više zbog smetnji vida na koje se žalila negoli poradi istegnuća vratnih struktura. Usuglasio se s procjenom pretrpljenih bolova što se tiče intenziteta i trajanja jedan dan jakih bolova, srednjih 1 tjedan i slabog intenziteta 1 mjesec. Također se usuglašava s procjenom potrebe pomoći i njege od kuće u trajanju od dva tjedna u trajanju dva sata dnevno. Nadalje je s neurokirurškog gledišta cijenio umanjenje životnih aktivnosti za 2,5%. Kako se radi o malenim postotcima procijenjenim s ortopedske odnosno neurokirurške strane a radi se o posljedicama nakon traumatskih oštećenja, dva različita organska sustava to se sugerira pribrojiti procijenjena oštećenja pa bi dakle ukupno umanjenje životne aktivnosti bilo 4,5%.

9. Stalna sudska vještakinja spec. ortopedije dr. BŽ je u svom nalazu i mišljenju navela da je tužiteljica 6. kolovoza 2020. imala prometnu nezgodu kao vozačica osobnog automobil, da se zbog vratobolje i glavobolje javila na Hitni kirurški prijem KBC Split gdje joj je napravljen RTG vratne kralježnice, na kojem nije bilo znakova koštane traume, postavljen joj je schanzov ovratnik te preporučeno mirovanje, a naknadno i fizikalna terapija. Tužiteljica da je imala blaže ograničene, ali bolne kretnje te je uredno odlazila na fizikalne terapije kroz rujan 2020. i ožujak 2021. Iz nalaza kako proizlazi da je tužiteljica 18. kolovoza 2021. imala ograničenu pokretljivost vrata u blagom stupnju pa je mišljenja da je umanjenje životnih aktivnosti zbog štetnog događaja zaostalo i to prvenstveno zbog ograničene pokretljivosti koja je domena vještakinje ortopeda. Radi se o blažem umanjenju i to u iznosu od 2% što znači da će ulagati pojačane napore kod svih težih tjelesnih radova kod držanja glave u pognutom ili zabačenom položaju otraga te kod potrebe okretanja glave u punom iznosu. Konačno je iznijela mišljenje da je tužiteljica zbog predmetne nesreće trpjela bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg 1 tjedan i slabog intenziteta 1 mjesec. Tuđa njega i pomoć da joj je bila potrebna 2 tjedna po 2 sata dnevno za vrijeme bolnog sindroma kada je nosila ovratnik, a pomoć je bila potrebna kod obavljanja osobne higijene te nabavke i pripremanja hrane te da naruženosti nema.

10. Stalni sudski vještak spec. oftamologije dr. TŽ je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužiteljica je u predmetnom ozljeđivanju zadobila trzajnu ozljedu vrata. Poslije ozljeđivanja registriraju se u nalazima neurologa i fizijatra tegobe s vidom te preporuka za upućivanje na oftalmološki pregled. S oftalmološkog motrišta ne nalazi se smanjenje životnih aktivnosti. Tužiteljica od ranije da ima anizometropiju i slabovidnost lijevog oka, te se slabiji vid na lijevom oku ne povezuje sa štetnim događajem. Druge sekvele, kao i objedinjena ocjena trajnih posljedica kao u vještvu ortopeda i neurokirurga.

11. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da se zbog predmetnih ozljeda liječila u Splitu u KBC-u te je na fizikalnu terapiju odlazila u toplice u Marmontovoj ulici u Splitu pri čemu je putovala iz Kaštela gdje živi. Na fizikalnu terapiju putovala je gradskim autobusom. Troškove puta snosila osobno. Uz troškove puta imala je i troškove plaćanja lijekova za smirivanje bolova u vratu jer jedan dio lijekova nije išao na liječnički recept. Nije sačuvala račune za lijekove. Prije predmetne nesreće da nije imala nikakvih problema s očima i vidom. Otkad se dogodila predmetna nesreća da osjeća trnjenje dlanova i uz to ne može podnijeti toplu vodu, odnosno osjeća trnce kad su joj ruke u toploj vodi.

12. U postupku davanja nalaza i mišljenja sudski vještaci, kako iz naprijed izloženog proizlazi, su naveli detalje liječenja tužitelja, stručno i argumentirano se osvrnuli na bitne činjenice, pružajući sudu osnovu za praćenje tijeka liječenja, pri čemu je suvremenim medicinskim znanjima i metodama dao objektivna mjerila za kvantitativno određenje neimovinske štete, na temelju kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene štete, radi čega se mišljenje sudskih vještaka u cijelosti prihvaća, pri čemu nije uočeno da nalazi sadrže nejasnoće, proturječnosti ili neodržive stručne stavove.

13. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. ZPP sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

14. Prema odredbi članka 1046. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO) je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

15. Nadalje na temelju odredbe članka 19. ZOO svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim Zakonom, pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.. Odredba članka 1100. ZOO propisuje da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je upravo povreda prava osobnosti.

16. Odredbom članka 1100. ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

17. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

18. Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Sud je u konkretnom slučaju kod ocjene kolika bi neimovinska šteta pripadala tužitelju vodio se prvenstveno nalazima i mišljenjima sudskih vještaka, koje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao stručan, objektivan, utemeljen na medicinskoj dokumentaciji i iskustvu, iz kojih se može zaključiti da je tužiteljica zadobila ozljede u prometnoj nesreći zbog kojih je zaostala trajna posljedica umanjenja životnih aktivnosti u obimu od 4,5 %. Nadalje valjalo je uvažiti dob tužiteljice, sve neugodnosti koje je imala nakon prometne nesreće, a koje se tiču neugodnosti liječenja, izloženosti rendgenskom zračenju, odlaženju na višekratne kontrole, odlaženju na fizakalne terapije, obavljanju neugodne pretrage (EMNG). Nadalje, neugodnosti koje je imala nakon prometne nesreće i nakon liječenja, a koje ima i danas a tiču trajnih ulaganja pojačanih napora kod svih težih tjelesnih radova kod držanja glave u pognutom ili zabačenom položaju otraga te kod potrebe okretanja glave reduciranih životnih okolnosti u punom iznosu.

19. Na temelju ovlaštenju iz odredbe članka 223. ZPP, a primjenom Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske Su 1331-VI/02 i 1372-11/02 od 29. studenog 2002., kao i Pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske Građanski odjel broj Su-IV-47/2020-5, koja izmjena Orijentacijskih kriterija se primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće) od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VS RH, od 15.lipnja 2020., prema shvaćanju ovog suda, tužiteljici je na ime neimovinske štete valjalo utvrditi iznos od 1.900,00 eura, kada se uzme u obzir da je tuženik nesporno tužiteljici već isplatio izvansudskim putem iznos od 1.128,14 eura, valjalo je obvezati ga na isplatu daljnjeg iznosa od 771,86 eura, dok je u preostalom zatraženom dijelu u iznosu od 628,14 eura tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

20. Naime, sud je ovako uporište imao u činjenici da je tužiteljica bila dužan dokazati jačinu i trajanje pretrpljenog straha kao kvalifikatorne okolnosti iz članka 1100. stavka 2. ZOO. Utvrđivanje tih okolnosti zahtijeva stručno medicinsko znanje kojim ovaj sud ne raspolaže (članak 250. ZPP), a tužiteljica u tijeku postupka nije predložila provođenje medicinskog vještačenja niti je podnijela medicinsku dokumentaciju koja bi objektivno potvrđivala pretrpljene psihičke tegobe.

21. Sud stoga, primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 221.a ZPP, zaključuje da tužiteljica nije dokazala navedene kvalifikatorne okolnosti, zbog čega je zahtjev za naknadu neimovinske štete po osnovi straha odbijen kao nedokazan.

22. Na dosuđeni iznos neimovinske štete tužitelju pripadaju i zatezne kamate od dana podnošenja tužbe, 29. prosinca 2021., budući je tada tužba predana sudu (članak 1103. ZOO).

23. Tužiteljica je zahtijevala naknadu troškova putovanja autobusom na liječenje i troškova lijekova pozivom na odredbu članka 1095. stavka 1. ZOO. Da bi uspjela s tim zahtjevima, tužiteljica je bila dužna dokazati, sukladno odredbi članka 7. stavka 1. i članka 219. stavka 1. ZPP, da su ti troškovi stvarno nastali, da su bili medicinski opravdani i nužni te da nisu mogli biti pokriveni redovitim korištenjem prava iz zdravstvenog osiguranja.

24. U tijeku postupka tužiteljica nije predložila niti jedan dokaz kojim bi navedene troškove dokazala, nije predočila autobusne karte, račune za prijevoz, račune za lijekove niti liječničku preporuku ili uputnicu za kupljene lijekove.

25. U konkretnom nije moguće primijeniti odredbu članka 223. stavka 2. ZPP jer se visina štete nije mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, tužiteljica je objektivno mogla pribaviti i predočiti dokaze o pojedinačnim troškovima putovanja te račune za kupljene lijekove s odgovarajućom medicinskom dokumentacijom, što nije učinila (tako i VSRH Rev-199/2019-2 od 6. rujna 2022.)

26. Stoga je, primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 221.a ZPP, pravno shvaćanje ovog suda da tužiteljica nije dokazala niti nastanak niti visinu istaknute imovinske štete, zbog čega je zahtjev u tom dijelu odbijen kao nedokazan.

27. U odnosu na naknadu štete po osnovi tuđe njege i pomoći, tužiteljici je, prema shvaćanju ovog suda, u cijelosti isplaćen taj iznos izvansudskim putem, a kada se uzme u obzir procjena sudskih vještaka o potrebitoj tuđoj njezi i pomoći i nesporno isplaćeni iznos.

28. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II izreke ove presude.

29. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na članku 154. stavku 4., članku 155. i članku 164. ZPP. Imajući na umu naveden zakonske odredbe, kao i cjelokupni tijek postupka i uspjeh stranaka u ovom postupku, ovaj sud je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove, slijedom čega je odlučeno kao u točki III izreke ove presude.

U Splitu 29. svibnja 2026.

SUTKINJA

Antonia Škaričić Majić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljima po punomoćniku,

- tuženiku po punomoćniku,

- u spis.