Republika Hrvatska

Općinski sud u Kutini

Hrvatskih branitelja 1

44320 Kutina

Poslovni broj: Ovrv-1507/2026.-6.

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Općinski sud u Kutini, po sutkinji toga suda Dragani Lazarević-Kosanović, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB 92963223473, zastupani po punomoćniku Josipu Mađariću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui d.o.o. iz Zagreba, protiv 1. ovršenika PM, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. ovršenika SM, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, 29. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za ovrhu podnesen protiv 1. i 2. ovršenika kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je dana 20. ožujka 2026. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv 1. i 2. ovršenika javnom bilježniku Ivi Medić iz [adresa]. Javni bilježnik je dana 17. travnja 2026. dostavila sudu spis Ovrv-1507/2026. javnobilježnički predmet UPP/OS-Ovrv-302/2026. na nadležni postupak u smislu čl. 287. st.1. i 281. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., dalje: OZ), ocijenivši da prijedlog nije uredan.

2. Sud je uvidom u spis utvrdio da je prijedlog za ovrhu podnesen protiv 1. ovršenika PM i 2. ovršenika SM kao zakonskih nasljednika iza pokojnog ŠM, a iz priložene vjerodostojne isprave - izvatka iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja od 12. ožujka 2026. razvidno je da je kao dužnik naznačen pokojni ŠM, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] te da se kao nasljednici navode PM i SM.

3. Dakle, niti jedan od 1. i 2. ovršenika nije u vjerodostojnoj ispravi označen kao dužnik, a dužnik naznačen u vjerodostojnoj ispravi, ŠM je preminuo, stoga ovršenici u ispravi figuriraju samo kao nasljednici.

4. Prema članku 31. stavak 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. , dalje: OZ), vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu, ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. U predmetnoj vjerodostojnoj ispravi kao dužnik naznačen je pokojni ŠM, a ne ovršenici koji su označeni u prijedlogu za ovrhu, a to su PM i SM.

5. Odredbom članka 32. stavak 1. OZ-a propisano je da se ovrha određuje u korist ili na prijedlog osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, uz dokaz prijenosa tražbine javnom ili ovjerovljenom ispravom. Prema st. 2. istog članka ta se odredba na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

6. Nadalje, zakonski tekst je nedvosmislen jer članak 32. st. 1. i 2. OZ-a govore isključivo o ovršnoj ispravi. Vjerodostojna isprava to nije, ona je tek osnova za ishođenje ovršne isprave u obliku rješenja o ovrsi, ali samo u odnosu na osobu koja je u njoj naznačena kao dužnik. Budući da je dužnik iz isprave preminuo, nema procesne osnove za donošenje rješenja o ovrsi na temelju te isprave ni prema bilježniku ni prema sudu.

Ovo pravno stajalište potvrđeno je Zaključkom sa sjednice predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 23. studenog 2023. (Su IV-56/2023), koji glasi: "Primjena članka 32. stavka 1. Ovršnog zakona (...) ne odnosi se i na ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koju povodom prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na pok. dužnika određuje javni bilježnik, a ovrhovoditelj dokazuje prijenos ovršne tražbine na nasljednike rješenjem o nasljeđivanju."

Navedeni zaključak, premda u svom tekstu upućuje na postupanje javnog bilježnika, počiva na naravi vjerodostojne isprave kao procesnog instituta, a ne na osobi tijela koje postupa. Stoga navedeni zaključak u jednakoj mjeri veže i sud koji postupa u nastavku postupka po proslijeđenom spisu, što je potvrđeno i najnovijom praksom Županijskog suda u Zagrebu u predmetu Gž Ovr-1572/2024-2 od 5. ožujka 2025., koji izričito navodi da je odbijanje prijedloga u skladu sa Zaključkom Su IV- 56/2023. GŽ OVR-1572/2024-2.

7. Nadalje, sud navodi da je ovrhovoditelju otvoren parnični put putem tužbe protiv ovršenika kao nasljednika, uz dokaz tražbine izvatkom iz poslovnih knjiga i pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju od 13. siječnja 2025. Nakon ishođenja pravomoćne presude, koja će imati svojstvo ovršne isprave u odnosu na PM i SM, ovrhovoditelj će biti u mogućnosti pokrenuti ovršni postupak na temelju ovršne isprave primjenom članka 32. st. 2. u svezi st. 1. OZ-a.

8. Dakle, odbijanjem ovog prijedloga ne prejudicira se osnovanost tražbine ovrhovoditelja Zagrebačke banke d.d. prema ovršenicima PM i SM kao nasljednicima pokojnog ŠM.

Sukladno članku 139. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015. i 14/2019., dalje: ZN), nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove, svaki do visine naslijeđene imovine temeljem članka 139. st. 3. ZN-a.

9. Slijedom navedenog, prijedlog za ovrhu treba odbiti jer se radi o meritorno neispunjenim uvjetima za određivanje ovrhe te je stoga sud odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Kutini 29. svibnja 2026.

S u t k i nj a

Dragana Lazarević-Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u tri primjerka o kojoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

ovrhovoditelju po punomoćniku