REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Slavonskom Brodu
Trg pobjede 13
35000 Slavonski Brod
Poslovni broj: Ovr-587/2026-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
Z A K L J U Č A K i R J E Š E N J E
Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sucu Jadranki Babić-Milberg, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Tomislava Benić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija, OIB 68419124305, Prisavlje 3, 10000 Zagreb koga zastupa Nataša Owens, odvjetnica u Owens, Houška i partneri, odvjetničko društvo d.o.o. Zagreb, protiv ovršenika EŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koga zastupaju odvjetnici iz ZOU Sanja Conjar, Domagoj Vuković i Anja Perković iz Slavonskog Broda, Pilareva 18/II, radi odluka povodom pravnog sredstva ovršenika u postupku izravne naplate, VPS: 565,71 euro, dana 29. svibnja 2026.
z a k l j u č i o j e
Upućuje se ovršenik CŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka, pokrenuti parnicu protiv ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija, OIB 68419124305, Prisavlje 3, 10000 Zagreb, radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, koji se vodi na temelju rješenja o ovrsi, poslovni broj Ovrv-1100/2016 i Ovrv-4627/16, te o pokrenutoj parnici dostaviti sudu dokaz pozivom na gornji poslovni broj.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe.
Obrazloženje
1. Ovršenik je u prijedlogu od 5. svibnja 2026. naveo da je tog dana ovršeniku temeljem odredbe čl. 209. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024; dalje: OZ), u postupku naplate po osnovi za plaćanje – pravomoćnim rješenjima javnog bilježnika OVRV- 1100/2016 i OVRV-4627/16 ustegnuto ukupno 565,71 eura. Na temelju odredbe čl. 210. OZ ovršenik podnosi prijedlog da za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na koji prijedlog se na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50 i 53 OZ). Odredbom čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ propisano je da ovršenik žalbu protiv rješenje o ovrsi može podnijeti ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. Odluka po kojoj se pokušava provesti prisilna naplata je pravomoćno rješenje javnog bilježnika koje ima snagu ovršen isprave i glasom odredbe čl. 233. st. 1. (nije navedeno kojeg zakona, ali se vjerojatno odnosi na Zakon o obveznim odnosima) propisano je da tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela javne uprave….odnosno javnobilježničkima aktom zastarijevaju u roku od 10 godina. Iz specifikacije proizlazi da da je zahtjev za naplatu pristigao u FINA 5. svibnja 2026. godine pa je proteklo navedeno vrijeme. Radi se dugu oca ovršenika JŽ koji je preminuo dana **.**.2017.. Ovršenik je naslijedio samo dugove, ali ne i imovinu. Prema rješenju o nasljeđivanju isti je ostvario pravo na mirovine za listopad i studeni 2017. i neutvrđen iznos novčanih sredstava kod HPB d.d. – računa koji je tada bio u minusu. Osim toga, ovršenik i nakon smrti oca pokrivao njegove dugove u iznosu od 5.012,00 kn za odvoz smeća Komunalac d.o.o. što prema tečaju 1 EUR=7,53450 kn iznosi 665,21 EUR. Istom trgovačkom društvu je na ime održavanja groblja dug svoga oca ovršenik platio u iznosu od cca 4.600,00 kn što prema tečaju 1 EUR=7,53450 kn iznosi 610,52 EUR. Na taj način je ovršenik otplatio i više duga nego je vrijednost njegova naslijeđenog dijela. 3. Obzirom se pozivom na odredbu čl. 50 st. 1 toč. 11 OZ ulaže ovaj prijedlog da se pljenidba i prijenosa proglase nedopuštenim predlaže se naslovnom sudu da temeljem odredbe čl. 51 st. 2 OZ donese rješenje kojim će rješenje o ovrsi ukinuti i ovršni zahtjev odbiti odnosno pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Temeljem odredbe čl. 65 st. 1 toč. 8 OZ, a zbog mogućnosti postupanja u smislu odredbe čl. 51. st. 6 i 7 OZ, ovršenik podnosi prijedlog da se odgodi provedba ovrhe jer bi time ovršenik trpio nenadoknadivu štetu. Naime, ovršenik je otac mlt. dijete i živi u kućanstvu sa suprugom i njemu navedeni iznos predstavlja skoro pola mjesečne plaće. Ovo i iz razloga jer je ovrhovoditelj pokreno još jednu ovrhu koja se kod opvog suda vodi pod brojem Ovr-543/2026. Ovršenik iz razloga jer je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim koji se ima smatrati pravnim lijekom te zbog kumulativnog ispunjenja pretpostavke iz čl. 65 st. 1 toč. 8 OZ predlaže rješenjem odgoditi provedbu ovrhe.
2. Ovrhovoditelj se u podnesku od 15. svibnja 2026. očitvao na podnesak ovršenika u kojem je naveo da ovršni postupci koji su se vodili pod posl. br. Ovrv-1100/2016 i Ovrv-4627/2016 pokrenuti su podnošenjem prijedloga za ovrhu nadležnom javnom bilježniku Nadi Kemec iz [adresa]. Javni bilježnik donio je danna 17.06.2016. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, poslovni broj Ovrv-1100/2016, a dana 16.12.2016. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv- 4627/2016. Rješenje o ovrsi Ovrv-1100/2016 snagu pravomoćnosti i ovršnosti steklo je 07.07.2016.g., slijedom čega je ovrhovoditelj dana 25.07.2016.g., pokrenuo postupak izvansudske ovrhe na novčanoj tražbini podnošenjem Financijskoj agenciji (FINA) zahtjeva za provedbu ovrhe, dok je rješenje o ovrsi Ovrv-4627/2016 snagu pravomoćnosti i ovršnosti steklo je 10.01.2017.g., slijedom čega je ovrhovoditelj dana 20.01.2017.g., pokrenuo postupak izvansudske ovrhe na novčanoj tražbini podnošenjem Financijskoj agenciji (FINA) zahtjeva za provedbu ovrhe. U odnosu na ovršenikov prigovor zastare, ovrohovoditelj također ističe odredbu čl. 233. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) koja navodi da sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare. Nadalje, članak 241. ZOO-a navodi kako se zastara prekida svakom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi ostvarenja tražbine, a podnošenje zahtjeva za naplatu tražbine od 25.07.2016.g. i 10.01.2017.g. pred Financijskom agencijom od strane ovrhovoditelja predstavlja upravo radnju kojom se zastara prekida. U prilog tvrdnjama ovrhovoditelja polazi i praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražena u odluci posl. br. Rev 1027/2021/2 koja navodi: "Kada je zadužnica ili rješenje o ovrsi dostavljeno na naplatu banci u vrijeme važenja čl. 180.a Ovršnog zakona, samom dostavom na naplatu banci odnosno Financijskoj agenciji navedenih ovršnih osnova za plaćanje ovrha nije dovršena, ako tražbina nije namirena isplatom vjerovniku zaplijenjenog iznosa, pa od dana dostave zadužnice odnosno rješenja o ovrsi na naplatu zastara nije počela teći iznova." „Budući da prema utvrđenju sudova nije došlo do izvršenja osnove za plaćanje, niti je zadužnica povučena, prekid zastarijevanja nastao podnošenjem zadužnice na naplatu (čl. 241. ZOO), nije prestao, dakle, i dalje traje, odnosno je eventualno trajao do stupanja na snagu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ 68/18) 14. srpnja 2018. (koja okolnost nije bila predmet raspravljanja u postupku koji je prethodio reviziji). Predmetna ovrha vođena je sve do 04.08.2018. g., a stajalište je Vrhovnog suda, izraženo u gore citiranoj odluci, da prekid zastare traje do stupanja na snagu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, odnosno na dan 14.07.2018.g. Člankom 245. stavkom 1. ZOO-a određeno je da nakon prekida, zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru te bi prema tome navedno dugovanje eventualno zastarijelo tek 15.07.2028. g. Ovrhovoditelj je stoga opravdano i zakonski osnovano ponovno pokušao naplatiti svoje potraživanje te je nesporno da u konkretnom slučaju nije protekao desetogodišnji zastarni rok određen čl. 233. ZOO -a, a ovršenikovi argumenti koji idu ka tome da isknjiženje osnove za plaćanje ima učinak obustave postupka, u potpunosti su promašeni i neosnovani. Zaključno, ovrhovoditelj naslovnom sudu predlaže odbiti prijedlog ovršenika radi proglašenja ovrhe nedopuštenim.
3. Dakle, člankom 210. st. 2. OZ propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ). Odredbom čl. 53. st. 1. OZ. određeno je da ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Odredbama čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. u osnovi su propisani žalbeni razlozi zbog kojih će sud ovršenika uputiti na poretanje pravnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a to su: ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.
4. Stoga je sud kao u izreci zaključio na temelju, čl. 50. st. 1. toč. 7, 9. i 10, čl. 53. st. 1. i čl. 210. st. 2. OZ.
5. Člankom 65. st. 1. OZ propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenikje uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.
6. Sud cijeni da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno nije učinio vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, pa je stoga na temelju čl. 65. st. 1. i čl. 210. st. 2. OZ riješeno kao u izreci.
U Slavonskom Brodu, dana 29. svibnja 2026.
Sudac:
Jadranka Babić-Milberg
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud. Protiv zaključka nije dopuštena žalba.( članak 11. stavak 5. OZ).
DNA:
1. HRT po odvjetnici Nataši Owens iz Zagreba,
2. CŽ po odvjetniku Domagoju Vuković iz Slavonskog Broda
