Poslovni broj: Us I-1328/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja MM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa sjedištem odvjetničke pisarnice u Zagrebu, Radnička cesta 32, zastupanog po opunomoćeniku Lovri Badžimu, odvjetniku u Zagrebu, Kaptol 11, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi šutnje uprave, dana 29. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tužba tužitelja.

Obrazloženje

1.Tužitelj je ovom sudu 28. svibnja 2026. podnio tužbu radi šutnje uprave, u kojoj navodi kako je on 9. ožujka 2026. podnio žalbu tuženiku radi šutnje administracije zbog nepostupanja po njegovom zahtjevu od 15. siječnja 2026. upućenom Općini Gradac radi izdavanja potvrde o zoni/području na kojem se nalazi z.k.č.br. k. o. [katastarska općina], o kojoj žalbu tuženik nije odlučio u zakonskom roku. S obzirom na navedeno, tužitelj u otvorenom zakonskom roku podnosi tužbu radi šutnje administracije te predlaže sudu temeljem članaka 115. i 117., a uz obveznu dostavu i omogućavanje uvida i razgledavanja sve dokumentacije koju bi tuženik dostavljao u spis i to temeljem članaka 48., 113. i 114. stavka 4. ZUS-a, kao i ostalih odgovarajućih odredbi ZUS-a, uz održavanje glavne rasprave da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da u roku od 60 dana donese odluku po njegovoj žalbi od 9. ožujka 2026. radi šutnje administracije zbog nepostupanja po njegovom zahtjevu od 15. siječnja 2026. upućenom Općini Gradac radi izdavanja potvrde o zoni/području na kojem se nalazi z.k.č.br. k. o. [katastarska općina].

2.Sud je utvrđujući pretpostavke za vođenje spora utvrdio kako je tužba prijevremeno podnesena.

3.Naime, odredbom čl. 46. st. 1. toč. 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24.-dalje: ZUS) propisano je da će sud rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi da je tužba podnesena nepravodobno ili prijevremeno.

Nadalje, odredbom čl. 3. st. 1. ZUS-a propisano je da predmet upravnog spora jesu: 1. ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek, 2. ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek, 3. ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu, 4. ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora.

Stavkom 2. da predmet upravnog spora je i ocjena zakonitosti općeg akta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima javnu ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu službu (u daljnjem tekstu: opći akt). Potom, odredbom čl. 38. st. 1. ZUS-a propisano je da se spor pokreće tužbom. Stavkom 2. da se tužbom može zahtijevati: 1. poništavanje ili oglašivanje ništavom pojedinačne odluke, 2. donošenje pojedinačne odluke koja nije donesena u propisanom roku, 3. postupanje koje je tuženik sukladno propisima ili pojedinačnoj odluci obvezan izvršiti, 4. oglašivanje ništetnim upravnog ugovora ili izvršavanje obveze iz upravnog ugovora.

Stavkom 3. da u slučaju propisanom stavkom 2. točkama 1. i 2. ovoga članka, tužbom se može zahtijevati da sud odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke. Stavkom 4. da uz glavni zahtjev tužbom se može zahtijevati povrat stvari i naknada štete koju je počinio tuženik.

Stavkom 5. da se spor može pokrenuti nakon što je iscrpljena svaka druga zakonom propisana pravna zaštita.

Stavkom 6. da se spor smatra pokrenutim danom predaje tužbe sudu. Odredbom čl. 122. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: br. 47/09. i 110/21.) propisano je da se prigovor izjavljuje čelniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Stavkom 2. da odredbe o obliku, sadržaju i predaji žalbe na odgovarajući se način primjenjuju i na prigovor.

Stavkom 3. da čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora.

Stavkom 4. da protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može se izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.

Također, odredbom članka 2. stavka 1. istog Zakona propisano je da se upravnom stvari smatra svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnom interesu fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje.

Stavkom 2. da upravnom stvari smatra se i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar.

4.Nadalje, iz dokumentacije koju je tužitelj dostavio u privitku tužbe razvidno je kako je on tuženiku podnio žalbu zbog šutnje administracije poštanskom preporučenom pošiljkom 9. ožujka 2026. u kojoj je u bitnom naveo da je 15. siječnja 2026. Općini Gradac podnio zahtjev za izdavanjem podataka o prostornom planu općine, a do dana podnošenja žalbe da nije odlučeno o predmetnom zahtjevu unatoč proteku razdoblju od gotovo dva mjeseca, slijedom čega se pozvao na odredbu čl. 101. Zakona o općem upravnom postupku te je predložio tuženiku postupiti sukladno odredbi čl. 119. istog Zakona.

5.Dakle, u konkretnoj upravnoj stvari uopće nije sporno da prvostupanjsko upravno tijelo nije odlučio o tužiteljevom zahtjevu za izdavanja potvrde o zoni/području na kojem se nalazi z.k.č.br. k. o. [katastarska općina], odnosno za izdavanjem podataka o prostornom planu općine, međutim uzimajući u obzir o kakvom se zahtjevu u konkretnom slučaju radi, ovaj sud zaključuje da se po takvom zahtjevu ne donosi upravni akt, jer sve kada bi se ovdje i radilo o zahtjevu za izdavanjem lokacijske informacije, čak niti tada se sukladno dugogodišnjoj upravno sudskoj praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske izraženoj u većem broju odluka, pa tako primjerice i u rješenjima poslovnih brojeva: Usž-3127/22-2 od 14. listopada 2022., Usž- 2520/2022-2 od 15. srpnja 2022., Usž-3063/22-2 od 15. rujna 2022., Usž-2686/22-2 od 23. rujna 2022. i dr. lokacijska informacija ne smatra upravnim aktom, a koje stajalište prihvaća i ovaj prvostupanjski upravni sud. Stoga, kod izloženog stanja stvari, a imajući u vidu kakav zahtjev je tužitelj podnio, nedvojbeno je da u takvom slučaju nije moguće podnijeti žalbu, te se upravo iz tog razloga, odnosno što se ne radi o upravnom aktu pravna zaštita ostvaruje kroz institut prigovora reguliran naprijed citiranom odredbom članka 122. ZUP-a, kojom je izričito propisano da se prigovor izjavljuje čelniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano (stavak 1.), a stavkom 4. istog članka da se protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može izjaviti žalba drugostupanjskom tijelu, a samo ako tog tijela nema, može se pokrenuti upravni spor.

6.Kod izloženog stanja stvari, neprijeporno je da tužitelj nije iskoristio pravnu zaštitu koju ostvaruje kroz institut prigovora reguliran odredbom čl. 122. ZUP-a, odnosno da uopće nije izjavio prigovor čelniku tijela, pa samim time nije ni podnio žalbu protiv rješenja kakvog u smislu citirane odredbe donosi čelnik tijela, već je tužitelj najprije podnio žalbu tuženiku 9. ožujka 2026. poštom preporučeno radi šutnje uprave, a potom je ovom sudom 29. svibnja 2026. podnio tužbu radni šutnje uprave. Stoga, uzimajući u obzir zahtjev kakav je tužitelj podnio prvostupanjskom tijelu, sve kada bi se isti smatrao i zahtjevom za izdavanjem lokacijske informacije, sukladno članku 37. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine br. 155/25) istu izdaje upravno tijelo na čijem se području nalazi zemljište, slijedom čega je u konkretnom slučaju tužitelj imao na dispoziciji najprije podnijeti prigovor čelniku tijelu iz odredbe čl. 122. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku, pa tek ukoliko čelnik tijela ne donese rješenje o prigovoru u propisanom roku kakvog propisuje stavak 3. citiranog članka, tada je imao mogućnost izjaviti žalbu drugostupanjskom tijelu nadležnom za poslove prostornog uređenja (ovdje Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske), pa tek ukoliko niti naznačeno ministarstvo ne donese odluku u propisanom roku, tada je imao mogućnost pokrenuti upravni spor radi šutnje uprave.

7.Stoga, kod stanja stvari da uslijed prethodno obrazloženog tužitelj u konkretnom slučaju nije postupio na način kako to propisuje odredba čl. 122. Zakona o općem upravnom postupku, to je pak nedvojbeno da je je tužba radi šutnje uprave odnosno nedonošenja odluke tuženika podnesena preuranjeno, odnosno prije nego li je tužitelj iskoristio pravnu zaštitu koju ostvaruje kroz institut prigovora reguliran citiranom odredbom ZUP-a, uslijed čega nije došlo do šutnje uprave, s čim u vezi je za nadodati je kako je identično pravno stajalište u istovrsnoj upravnoj stvari zauzeo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u više svojih odluka, koje su reproducirane u prethodnom dijelu obrazloženja ovog rješenja, odnosno u rješenjima poslovnih brojeva: Usž-3127/22-2 od 14. listopada 2022., Usž-2520/2022-2 od 15. srpnja 2022., Usž-3063/22-2 od 15. rujna 2022., Usž-2686/22-2 od 23. rujna 2022. i dr. s kojim stajalištem je u cijelosti suglasan i ovaj prvostupanjski upravni sud.

8.Slijedom prethodno navedenog, imajući u vidu da je odredbom članka 46. st. 1. toč. 1. Zakona o upravnim sporovima propisano da će sud rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi da je tužba podnesena nepravodobno ili prijevremeno, pa kako je uslijed naprijed obrazloženih razloga tužba tužitelja podnesena prijevremeno, primjenom članka 46. stavka 1. točke 1. ZUS-a trebalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu, 29. svibnja 2026.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Lovri Badžimu, odvjetniku u Zagrebu, Kaptol 11,

- u spis.