Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27, Split

Poslovni broj: Pn-411/2023-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Ivani Jukić, u pravnoj stvari tužiteljice ARC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zoran Skelin, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika AR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 29. travnja 2026., u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice CR te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na ročištu za objavu presude, dana 29. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku AR, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici ARC, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete novčani iznos u visini od 5.500,00 EUR, uvećan za zateznu kamatu koja teče od 27. srpnja 2023. kao dana podnošenja tužbe pa do isplate te naknadu na ime imovinske štete, novčani iznos u visini od 961,58 EUR-a i to kako slijedi:

- iznos od 430,69 EUR-a, uvećan za zateznu kamatu koja teče od 25. studenoga 2022.godine pa do isplate,

- iznos od 530,89 EUR-a, uvećan za zateznu kamatu koja teče od 19. kolovoza 2022. godine pa do isplate,

po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022.god. uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku AR, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici ARC, OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 1.802,00 EUR, uvećan za zateznu kamatu koja teče od 29. svibnja 2026., kao dana donošenja odluke, do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj pred ovim sudom dana 27. srpnja 2023., navodi se u bitnome da je tužiteljicu dana 5. lipnja 2022. oko 16:20 sati u Ulici Stipe Pense bb u Kaštel Štafiliću, prilikom šetnje kraj plaže, napao veliki bijeli pas u vlasništvu tuženika i to na način da se isti zaletio i skočio na nju uslijed čega je ista pala na leđa te zadobila ozljedu u vidu ugriza na desnoj podlaktici. Uvidom u putovnicu psa ser. br. [serijski broj] utvrđeno je da se radi o psu imena „ A“, pasmine-argentinske doge, muškog spola te bijele boje.

1.2. Prilikom kritičnog događaja i pada tužiteljice na pod, uslijed napada i ugriza psa, da je tužiteljica zadobila teške tjelesne ozlijede u vidu prijeloma desne podlaktice, odnosno prijeloma donjeg dijela lakatne i palčane kosti. Prva je na mjesto događaja stigla konobarica iz obližnjeg ugostiteljskog objekta koja je tužiteljici donijela led kako bi isti mogla staviti na netom zadobivenu ozljedu, a potom i kćerka tužiteljice CRC koja je odvela majku na HMP Kaštela kako bi joj se pružila medicinska pomoć te pozvala policijske službenike Policijske postaje Kaštela kako bi isti bili upućeni, odnosno kako bi mogli poduzeti potrebne radnje u svezi s naprijed navedenim predmetnim događajem. Tužiteljica, iako psa nije ničim razdražila niti napala, odnosno ista ni na koji način nije pridonijela nastanku štete, nije uspjela izbjeći napad i ugriz psa, a posljedica kojeg je bila teška tjelesna ozljeda u vidu prijeloma desne podlaktice, odnosno prijeloma donjeg dijela lakatne i palčane kosti.

1.3. Tužiteljica da je zbog napada psa-argentinske doge u vlasništvu tuženika uslijed pada na leđa te zadobivenih ozljeda u vidu ugriza na desnoj podlaktici, pretrpjela znatnu neimovinsku štetu. Obveza tuženika, a posebice s obzirom na činjenicu o kojoj je pasmini psa u predmetnom slučaju riječ, bila je osigurati brnjicu za istoga, kao i držati ga na povodcu, a što tuženik u konkretnom slučaju nije učinio pa je za navedenu štetu odgovoran upravo tuženik kao imatelj opasne stvari, sve sukladno odredbi čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima kojom je propisano da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Prilikom pada tužiteljica je zadobila tešku tjelesnu ozljedu (prijeloma desne podlaktice, odnosno prijelom donjeg dijela lakatne i plačane kosti) zbog koje ozljede je morala provoditi dugotrajno liječenje uslijed kojeg je morala nositi i gips na desnoj ruci u vremenskom razdoblju od 2 i pol mjeseca, mirovati sa rukom u povišenom položaju, uzimati analgetike te provoditi više ciklusa fizikalne terapije.

1.4. U svezi ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju tužiteljica je prilikom napada i ugriza psa trpjela boli i strah jakog intenziteta, kao i nelagodu i zabrinutost za moguće posljedice ugriza, a zbog predmetnog događaja ostala joj je i trajna posljedica u vidu straha od psa bilo koje pasmine. Unatoč liječenju zbog dugotrajnih fizičkih bolova, istoj su ostale trajne posljedice u vidu smanjene i ograničene pokretljivosti i gibljivosti desne podlaktice i šake, odnosno donjeg dijela lakatne i plačane kosti, kao i bolova koje će ista trpjeti kod naprezanja i promjena vremena, kao i naruženosti u vidu ožiljka na mjestu ugriza koje je vidljivo trećim osobama zbog čega trpi i duševne bolove zbog smanjenje životne aktivnosti u obliku napetosti, nervoze te nezadovoljstva i naruženja.

1.5. Tužiteljica da je zbog zadobivenih ozljeda morala odlaziti i provoditi više ciklusa fizikalne terapije za koje je morala snositi troškove liječenja u iznosu od 430,69 EUR-a, odnosno 3.245.00 kuna, kao i troškove na ime tuđe pomoć i njege u iznosu od 530,89 EUR-a, odnosno 4.000,00 kuna s obzirom da je istoj u domaćinstvu pomagala žena i to dva puta tjedno, a čija joj je pomoć bila nužna u vremenskom periodu od 2 i pol mjeseca, odnosno u vremenskom periodu dok je tužiteljici bila ruka u gipsu jer ista stanuje sama.

1.6. Slijedom navedenoga, tužiteljica je predložila sudu donošenje presude kojom će naložiti tuženiku da joj isplati iznos od 6.472,23 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama tekućima na pojedine iznose kako je navedeno u petitu, kao i da joj naknadi troškove postupka.

2. Tuženik, kojemu je, u smislu članka 284. st. 1. ZPP, uredno dostavljena tužba sa pozivom na davanje odgovora na tužbu, nije podnio odgovor na tužbu, niti je, iako uredno pozvan, pristupao na ročišta održana u ovoj pravnoj stvari, a niti je svoj izostanak opravdao, stoga je sud odlučio da će se ročišta održati u njegovoj odsutnosti.

3. Podneskom zaprimljenim pred ovim sudom dana 16. veljače 2026., tužiteljica je nakon provedenih medicinskih vještačenja, specificirala tužbeno traženje na isplatu iznosa od 5.500,00 EUR na ime naknade neimovinske štete sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe do isplate; te iznosa od 961,58 EUR na ime naknade imovinske štete, sa zateznom kamatom koja na iznos od 430,69 EUR teče od 25. studenoga 2022. do isplate, a na iznos od 530,89 EUR od 13. lipnja 2022. do isplate, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev ostao nepromijenjen.

4. Radi utvrđenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, i to: dopis MUP, PU Splitsko – dalmatinska, Policijska postaja Kaštela od 18. listopada 2022., Službenu zabilješku o dojavi od 5. lipnja 2022., zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata Split, Službe veterinarske inspekcije od 8. lipnja 2022., liječničku dokumentaciju tužiteljice. Nadalje, izveden je dokaz stranačkim iskazom tužiteljice te medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. med. Danči Tripalo, spec. ortoped te dr.med. Sanji Batini, spec. psihijatru.

Sud je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem predloženih svjedoka MR, MRC i GR, jer je smatrao da je temeljem izvedenih dokaza činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje meritorne odluke, te da bi svako daljnje izvođenje predloženih, a neizvedenih dokaza bilo protivno načelu ekonomičnosti parničnog postupka.

5. Punomoćnik tužiteljice je podnio zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka.

6. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25.; dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

7. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice spram tuženika, za naknadom štete zbog povrede prava osobnosti , u ukupnom iznosu od 6.461,58 EUR, koja šteta da joj je nastala jer da ju je tuženikov pas imena " A", pasmine argentinska doga, napao dana 5. lipnja 2022. oko 16:20 sati u Ulici Stipe Pense bb u Kaštel Štafiliću, na način da se zaletio i skočio na nju, uslijed čega da je ista pala na leđa i zadobila ozljedu u vidu ugriza na desnoj podlaktici.

8. Tijekom postupka među strankama nije bilo sporno da je tuženikov pas imena " A", pasmine argentinska doga, dana 5. lipnja 2022. u Kaštel Štafiliću, napao tužiteljicu, uslijed čega je ista pala na pod te je zadobila tjelesne ozljede. Nije bilo sporno niti da je tuženik policijskim službenicima potvrdio da je njegov pas ugrizao tužiteljicu, na način da se istrgao iz ruke, te da je priznao prekršaj i za to platio kaznu.

9. Tijekom postupka je kao sporno valjalo utvrditi visinu imovinske i neimovinske štete koja je tužiteljica nastala uslijed opisanog štetnog događaja.

10. Tužbeni zahtjev utemeljen je na odredbi članka 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.,126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.; dalje: ZOO), kojom je propisano je da se za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a odredbom iz čl. 1064. ZOO–a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a da za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

10.2. Opasnom stvari načelno smatra se takva stvar koja po svom stanju, svojstvima, položaju ili načinu upotrebe predstavlja određenu opasnost, dok se opasnom djelatnošću smatra ona koja po svom redovnom tijeku, tehničkim karakteristikama i načinu obavljanja može ugroziti ljude ili imovinu. Zbog toga se zahtijeva pojačana pozornost pri upotrebi stvari koja ima navedena svojstva opasne stvari, odnosno pojačana pozornost traži se i kod obavljanja opasne djelatnosti. Dakle, odgovor na pitanje što predstavlja "opasnu stvar" ovisi o utvrđenju specifičnih konkretnih činjeničnih okolnosti svakog slučaja.

10.3. Prema stavu ovog prvostupanjskog suda, u okolnostima utvrđenog činjeničnog supstrata, u kojemu se tuženikov pas " A", pasmine argentinska doga, na dan štetnog događaja istrgnuo iz njegove ruke i ugrizao tužiteljicu, uslijed čega je ova pala i zadobila ozljede, to tuženikov pas, u okolnostima konkretnog slučaja, zasigurno predstavlja opasnu stvar, uslijed čega tuženik, kao vlasnik istoga, tužiteljici za nastalu štetu odgovara prema pravilima o objektivnoj odgovornosti iz članka 1063. i članka 1064. ZOO.

10.4. Dosljedno, vlasnik opasne stvari odgovara za štetu koju trpi oštećeni, po redovnom tijeku stvari, osim ako dokaže da postoji jedan od tri razloga njegove ekskulpacije (članak 1067. ZOO), a koje razloge tuženik tijekom postupka nije niti isticao.

11. Odredbom članka 19. stavak 2. ZOO propisano je da se pod pravima osobnosti, kad je u pitanju fizička osoba, podrazumijevaju pravo na život, tjelesno, duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo. Prema odredbi članka 1046. ZOO, šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

12. Konačno, prema odredbi članka 1100. stavak 1. ZOO, sud će u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok je stavkom 2. istog članka propisano da će sud prije odlučivanja o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom

13. Radi utvrđenja visine štete koja je tužiteljici nastala uslijed štetnog događaja, tijekom postupka je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po dr. med. Danči Tripalo,spec. ortoped i dr. med. Sanji Batini, spec psihijatru.

14. Stalni sudski vještak dr. med. Danči Tripalo, spec ortoped, je u svome nalazu i mišljenju iznesenom na raspravi od 12. studenoga 2025., u bitnome navela da je pregledala sudski spis i priloženu medicinsku dokumentaciju, pregledala je tužiteljicu u sudnici te je imala na uvid RTG snimku desne podlaktice. Tužiteljica se javila na Hitnu pomoć isti dan te joj je utvrđen ugriz od psa sa otvorenom ranom sa palmarne strane podlaktice. Nakon sedam dana se javila na Hitni kirurški prijem, gdje je utvrđen prijelom u području lakatne kosti, pa je zbog toga dobila nadlaktičnu sabrenu longetu. Uredno se javljala na kontrolu kod traumatologa, opisan je zadovoljavajući položaj ulomaka, nosila je imobilizaciju tj. longetu do 19.07.2022. godine. Dalje je upućena na fizikalnu terapiju, koju je uredno obavljala. Na rendgenskoj snimci je vidjela uredno zarastao prijelom sa manjim pomakom kosti, koji nije zahtijevao operacijsko liječenje. Na pregledu je ustanovila da je došlo do vrlo blagog pomaka te kosti, u odnosu na zdravu ruku, te je tako došlo i do blagog ograničenja pokretljivosti ručnog zgloba. Isto tako je ustanovila da je ugriz ostavio manji ožiljak, koji više spada kao kozmetski defekt i radi se o vrlo blagom naruženju, koje je uočljivo samo kada tužiteljica pokaže to mjesto ugriza praktički jednog zuba, veličine pola centimetra.

Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila težu tjelesnu ozljedu, jer se radi o potpunom lomu lakatne kosti, nešto iznad ručnog zgloba koji je zarastao uredno, ali sa manjim odmakom , tako da kost nije ravna kao što je na zdravoj strani. Zbog toga će tužiteljica ulagati pojačane napore u iznosu od 5% i to kod svih težih tjelesnih radova, zatim kod nošenja težih predmeta.

Bolove jakog intenziteta tužiteljica je trpjela jedan dan, zatim srednjeg intenziteta jedan tjedan, i slabog intenziteta jedan mjesec. Tuđa njega i pomoć zbog nošenja imobilizacije (gipsa) je bila potrebna kod obavljanja osobne higijene i to šest tjedana dva sata dnevno. Provedene terapije su sa medicinskog aspekta bile nužne i opravdane.

13. Stalni sudski vještak dr. med. Sanja Batina, spec psihijatar, je u svome nalazu i mišljenju iznesenom na raspravi od 12. studenoga 2025., u bitnome navela da je tužiteljica u trenutku ozljeđivanja doživjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2-3 minute, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2-3 dana , potom se javio strah srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana te strah blažeg intenziteta sa iste osnove u različitim vremenskim intervalima u trajanju od mjesec dana. Trajnih posljedica straha nema.

Navedeni psihički simptomi izazvali su kod tužiteljice povredu duševnog integriteta lakog stupnja, a privremena karaktera. Povredu duševnog integriteta izražavaju simptomi napetosti, anksioznosti straha, uznemirenosti te smetnje su se javile nakon predmetnog događaja ali su se postupno reducirale i moguće je i za očekivati da će se protekom vremena ti osjećaji prorijediti i nestati

14. Vještaci medicinske struke dr.med. Danči Tripalo i dr. med. Sanja Batina, kako iz naprijed izloženog proizlazi, taksativno su i kronološki naveli važne događaje, detalje i kronologiju liječenja tužiteljice, stručno i argumentirano se osvrnuli na bitne činjenice, pružajući sudu osnovu za utvrđivanje ozljeda i njihove težine i praćenje provedenog tijeka liječenja, pri čemu su suvremenim medicinskim znanjima i metodama dali objektivna mjerila za kvantitativno određenje svih vrsta neimovinske i imovinske štete, temeljem kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene štete, radi čega se njihovo mišljenje u cijelosti prihvaća, čemu je dodati kako stranke nisu imale konkretnih prigovora koji bi doveli u pitanje vještačke nalaze i mišljenja.

15. Neimovinska šteta tužiteljice sastoji se u povredi prava osobnosti. Temelj prava na naknadu štete je povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

16. Kada se imaju u vidu sve ozljede i posljedice štetnog događaja koje je tužiteljica, prema nalazima i mišljenjima stalnih sudskih vještaka dr. med. Danči Tripalo i dr. med. Sanje Batine, i to u vidu otvorene rane sa palmarne strane podlaktice koja je nastala uslijed ugriza psa, prijeloma lakatne kosti, zatim karakter i težina povrede, lokacija povrede, duljina trajanja i intenzitet fizičkih boli koje je trpio (bolovi jakog intenziteta jedan dan, srednjeg jedan tjedan, slabog intenziteta jedan mjesec), činjenica da je kod tužiteljice zbog teže tjelesne ozljede koju je zadobila došlo do umanjenja životnih aktivnosti od 5 %, koje će se manifestirati kod svih težih tjelesnih radova te nošenja težih predmeta, intenzitet i trajanje straha (primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2-3 minute, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2- 3 dana, strah srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana te strah blažeg intenziteta u trajanju od mjesec dana), simptoma napetosti, anksioznosti i straha koji su se javili kod tužiteljice uslijed štetnog događaja, popratne neugodnosti pri liječenju (RTG snimanje, fizikalna terapija, kontrole i dr.), stupanj naruženja (manji ožiljak, odnosno blago naruženje koje spada kao kozmetski defekt) za zaključiti je da obim svih posljedica koje je tužiteljica pretrpjela na svoje psihičko i fizičko zdravlje opravdava dosuđenje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 5.500,00 eura.

17. Ovdje je za navesti kako je sud, pri određivanju visine naknade štete sa navedenog osnova, uzeo u obzir da je dana 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5, na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20.) zauzeto pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske (nematerijalne) štete. Novo pravno shvaćanje primjenjuje se na sve postupke naknade neimovinske (ranije nematerijalne) štete i upravo zbog toga je važno što prije uočiti značaj novog pravnog shvaćanja.

17.2. Ovo novo pravno shvaćanje glasi:

"Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%.Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05."

18. Zbog navedenog, tužiteljici je s osnova naknade neimovinske štete uslijed predmetnog štetnog događaja, dosuđen iznos od 5.500,00 EUR sa traženom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 27. srpnja 2023. kao dana podnošenja tužbe (članak 1103. ZOO).

18.2. Ovdje je za navesti kako je na prvoj sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (1/16) održanoj dana 30. svibnja 2016. zauzeto pravno shvaćanje da obveza plaćanja neimovinske štete sukladno odredbi članka 1103. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 , 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23.; ZOO) dospijeva danom podnošenja tužbe te slijedom toga i obveza plaćanja zatezne kamate na naknadu neimovinske štete dospijeva istog dana ako prije toga dana nije podnesen zahtjev za naknadu štete odgovornoj osobi, osim ako je šteta nastala nakon toga.

19. Nadalje, predmet spora predstavlja i zahtjev tužiteljice za naknadom imovinske štete u iznosu od 430,69 EUR na ime troškova liječenja u vidu odlazaka na fizikalne terapije te iznosa od 530,89 EUR na ime tuđe pomoći i njege, koja da je tužiteljici bila potrebna svaki dan, u vremenskom razdoblju od dva mjeseca nakon štetnog događaja.

20. Člankom 1095. st. 1. ZOO propisano je da je onaj tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

21. Iz računa Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Biokovka broj 7851/302-1 od 25. studenoga 2022., izdanog tužiteljici, proizlazi da je ista podmirila dana 25. studenoga 2022. račun u iznosu od 3.245,00 kn / 430,69 EUR na ime pružene usluge jednokrevetne polupansion večera uz ambulantnu uputnicu, u vremenskom razdoblju od 14. studenoga 2022. – 25. studenoga 2022.

22. Slijedom navedenoga, a primjenom članka 1095. st. 1. ZOO, tuženik je dužan tužiteljici naknaditi na ime troškova liječenja iznos od 430,69 EUR, sa traženom zateznom kamatom tekućom od dana plaćanja računa, kao dana nastanka štete, do isplate (članak 1086. ZOO).

23. Nadalje, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za ortpediju dr. med. Danči Tripalo, proizlazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od šest tjedana po dva sata dnevno, što bi iznosilo ukupno 84 sata. Tužiteljica je u tužbi navela da je imala troškova na ime tuđe njege i pomoći u iznosu od 4.000,00 kn / 530,89 EUR, jer da joj je u domaćinstvu dva i pol mjeseca pomagala žena dok joj je ruka bila u gipsu jer stanuje sama, koje navode tuženik nije osporio.

24. Naknada za tuđu pomoć je izvorno naknada troškova i novčani oblik imovinske štete tj. onaj iznos novčanih jedinica kojeg bi tužitelj platio trećoj osobi za pružanje nemedicinske pomoći i njege. Svrha i cilj otklanjanja štete je da se oštećenikovo imovno stanje dovede u takvo stanje da mu u cijelosti bude nadoknađeno ono što on mora platiti za uslugu nemedicinske tuđe pomoći koju mu pruža treća osoba. To u pravilu nije opća cijena rada neke kvalificirane osobe, već cijena rada koju za tu vrstu usluge oštećenik mora prosječno platiti u sredini u kojoj živi. U suprotnom bi oštećenik djelomično, a bez svoje krivnje snosio dio troškova koje mora platiti štetnik ili osoba koja odgovara za štetnika.

25. U situaciji kad tuženik nije ni osporio navode da je tužiteljica morala platiti trećoj osobi usluge tuđe pomoći i njege u kućanstvu jer živi sama, i to u iznosu od 530,89 EUR, a koja pomoć da joj je bila potrebna dva i pol mjeseca nakon štetnog događaja, to je ovaj sud tužiteljici na ime naknade imovinske štete sa osnova tuđe pomoći i njege dosudio traženi iznos od 530,89 EUR, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 19. kolovoza 2022., kao dana kada je šteta nastala (kada je tužiteljica trećoj osobi platila za usluge pružanja pomoći u domaćinstvu), sukladno članku 1086. ZOO.

26. Nakon što je odlučeno o glavnoj stvari, valjalo je donijeti odluku i o troškovima parničnog postupka.

27. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na članku 154. stavku 5., članku 155. i članku 164. ZPP. Imajući na umu navedene zakonske odredbe, tuženik je dužan tužiteljici u cijelosti naknaditi nastale troškove postupka.

28. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrijednost predmeta spora u iznosu od 6.461,58 EUR (kao konačno postavljenog tužbenog zahtjeva) te Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.; dalje: Tarifa) prema kojoj vrijednost 1 boda iznosi 2,00 EUR (Tbr. 54 Tarife).

23. S obzirom na odredbe Tarife kao i postavljeni zahtjev za naknadu troškova, tužitelju su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

- sastav tužbe od 27. srpnja 2023. (Tbr. 7/1 Tarife) iznos od 200,00 EUR;

-zastupanje na ročištu od 11. ožujka 2025. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 200,00 EUR;

-sastav podneska od 11. ožujka 2025. (Tbr 8/4 Tarife), iznos od 50,00 EUR;

-zastupanje na ročištu od 20. svibnja 2025. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 200,00 EUR;

-zastupanje na ročištu od 12. studenoga 2025. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 200,00 EUR;

- zastupanje na ročištu od 16. veljače 2026. na kojemu se raspravljalo o procesnim pitanjima (Tbr 9/2 Tarife), iznos od 100,00 EUR;

- zastupanje na ročištu od 29. travnja 2026. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 200,00 EUR, odnosno ukupni iznos od 1.150,00 EUR, što uvećano za PDV po stopi od 25 % (287,50 EUR), daje iznos od 1.437,50 EUR.

23. Navedeni je iznos valjalo uvećati za iznos predujma na ime troškova medicinskog vještačenja od 364,50 EUR, čime se došlo do ukupnog iznosa od 1.802,00 EUR na ime troškova ovog parničnog postupka.

24. Tužiteljici nije priznat traženi trošak sastava podneska od 16. veljače 2026., obzirom da je isti predan sudu putem e-komunikacije na isti dana kada je u ovoj pravnoj stvari održana glavna rasprava (16. veljače 2026.), za koju joj je priznat trošak zastupanja, odnosno podnesak je predan protivno članku 299. a. st. 3. ZPP.

24.2. Nadalje, tužiteljici nije priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u traženom iznosu od 60,40 EUR, jer iz spisa predmeta ne proizlazi da je navedena pristojbena obveza podmirena. Naime, tužiteljica je prilikom podnošenja tužbe kroz sustav e- komunikacije navela da će sama platiti pristojbu, a u spis predmeta nije dostavila dokaz o podmirenju niti je kroz sustav e-spisa evidentirano da je pristojba tužbe podmirena. Nije joj priznat ni trošak sudske pristojbe na presudu, jer sa navedenog osnova nije postavila točno određeni zahtjev u smislu visine pristojbene obveze u odnosu na trošak zahtijeva, u smislu članka 164. st. 1. i st. 2. ZPP (navedeno je "pristojba presude – po odluci suda").

25. Dakle, tužiteljici je na ime troškova ovog parničnog postupka dosuđen iznos od 1.802,00 EUR sa traženom zateznom kamatom tekućom od 29. svibnja 2026. kao dana donošenja odluke (članak 151. st. 3. ZPP i članak 29. st. 2. ZOO).

26. Iznos od 185,50 EUR, odnosno predujam na ime provođenja medicinskog vještačenja, koji je nakon podmirenja troškova vještačenja ostao neutrošen, tužiteljici će biti vraćen po pravomoćnom okončanju postupka, sukladno članku 24. Pravilnika o financijsko materijalnom poslovanju sudova sa strankama ("Narodne novine", broj: 58/16., 154/22.)

27. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u točki II izreke.

U Splitu 29. svibnja 2026.

Sutkinja:

Ivana Jukić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljici po punomoćniku

- tuženiku

- u spis