REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Broj:Ovr-363/2026-5

STALNA SLUŽBA U SINJU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu tog suda Željku Gusiću, kao sucu pojedincu, u predmetu osiguranja, predlagateljice osiguranja IL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Đivo Buconić, odvjetnik u Splitu, protiv protivnika osiguranja ČL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ante Balić, odvjetnik u Splitu, radi određivanja privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, 29. svibnja 2026.,

r i j e š i o j e:

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog radi određivanja privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine koji glasi:

"I. „Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja i to prava nesmetanog pristupa te nesmetanog korištenja nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] (neplodno površine 1248 m2) K. O. [katastarska općina], a kojom nekretninom predlagateljica osiguranja pristupa do nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] (gospodarsko dvorište, silos, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada, silos, nadstrešnica, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada, nadstrešnica, ukupne površine 7369 m2) K. O. [katastarska općina] i nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] (oranica površine 238 m2) K. O. [katastarska općina] pa stoga i radi osiguranja prava nesmetanog pristupa te nesmetanog korištenja nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] (gospodarsko dvorište, silos, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada, silos, nadstrešnica, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada, nadstrešnica, ukupne površine 7369 m2) K. O. [katastarska općina] i nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] (oranica površine 238 m2) K. O. [katastarska općina], nalaže se protivniku osiguranja da u roku od 1 (jedan) dan po primitku ovog rješenja o privremenoj mjeri ukloni s istočnog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] (neplodno površine 1248 m2) K. O. [katastarska općina] sve postavljene fizičke prepreke (glomazno kamenje, palete, kante za otpad te vozilo marke VOLKSWAGEN, crne boje, bez registarskih oznaka) i prometni znak - „zabrana prometovanja u oba smjera“ te time omogući predlagateljici osiguranja nesmetani pristup i nesmetano korištenje nekretnina oznaka kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sve pod prijetnjom novčane kazne od 5.000,00 EUR (slovima: pet tisuća eura), koja će se za slučaj neizvršenja ove privremene mjere od protivnika osiguranja naplatiti prisilnim putem i izreći će mu se nova stroža kazna.

II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnosti rješenja u parničnom postupku radi smetanja posjeda koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu – Slalna služba u Sinju, pod poslovnim brojem: Psp-24/2026 ili do drugačije odluke suda ukoliko se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijene tako da mjera više nije potrebna.

III. Žalba protiv ovog rješenja o određivanju privremene mjere nije dopuštena.“

II. Dužna je predlagateljica osiguranja nadoknaditi protivniku osiguranja u roku od 8 dana troškove ovog postupka u iznosu od 200,00 EUR, dok se za više traženo zahtjev odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je ovom sudu podnijela prijedlog protiv protivnika osiguranja radi određivanja privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine.

2. Podneskom punomoćnika predlagateljice od 21. travnja 2026. uređen je prijedlog te se u prijedlogu navodi da nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u naravi predstavlja kompleks gospodarskih zgrada (skladišnih prostora - hala) s dvorištem, a nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] je u naravi oranica koja se nalazi smještena zapadno od kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i u njezinoj je svrsi, dok je nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u naravi pristupni put koji vodi do nekretnina oznaka kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Ujedno, predlagateljica osiguranja je isključiva vlasnica i neposredna suposjednica nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] (livada površine 4040 m2), zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a kojom nekretninom se pristupa do kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i koja pak kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] je veza između javnog puta i gore navedenih predmetnih nekretnina (kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina]). Dana 23. veljače 2026. godine, protivnik predlagateljice je na istočni dio kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (prikazano crvenom bojom unutar crnog pravokutnika na ilustrativnom prikazu mjesta nastalog smetanja) postavio fizičke prepreke (glomazno kamenje, palete, kante za otpad, neregistrirano vozilo) te prometni znak - „zabrana prometovanje u oba smjera“ i to na način da navedenim sprječava tužiteljicu u nesmetanom pristupu do kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina] te nesmetanom korištenju predmetnih nekretnina pa je tim činom protivnik predlagteljice smetao predlagateljicu u posljednjem mirnom posjedu nekretnina oznaka kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], a navedeno smetanje traje i dalje budući protivnik predlagateljice nije uklonio niti jednu od gore navedenih fizičkih zapreka niti prometni znak zabrane pa i dalje onemogućava predlagteljicu u pristupu i korištenju predmetnih nekrentina.

2.1. Nadalje, u prijedlogu se navodi da u odnosu na vjerojatnost postojanja tražbine, predlagateljica osiguranja ističe kako je ona isključiva vlasnica i posljednja mirna posjednica nekretnina oznaka: - kat. čest. [katastarska čestica] (neplodno površine 1248 m2) zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], - kat. čest. [katastarska čestica] (gospodarsko dvorište, silos, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada, silos, nadstrešnica, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada, nadstrešnica, ukupne površine 7369 m2), zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], - kat. čest. [katastarska čestica] (oranica površine 238 m2), zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pa je već iz navedenog razvidno postojanje predmetne tražbine budući se predlagateljca osiguranja kao vlasnica predmetnih nekrentina ima pravo služiti istima na svaki način pa tako slobodno i neometano pristupati i prolaziti po istima, dakle nesmetano ih koristiti.

2.2. U odnosu na sprječavanje nastanka nenadoknadive štete predlagateljici osiguranja ističe se kako je predlagateljica osiguranja kao zakupodavac sklopila dva ugovora o zakupu sa zakupnicima za korištenja dijela skladišnih prostora – hala na dijelu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a kojom se pristupa preko nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i koji ugovori su na snazi te kojim ugovorima predlagateljica osiguranja ostvaruje financijsku korist, ali također ima i obveze koje po istima mora ispuniti zakupnicima, a riječ je o sljedećim zakupnicima temeljem sljedećih ugovora: Ugovor o zakupu poslovnog postora od 02. siječnja 2025. godine zaključen s trgovačkim društvom PIVSKA TVRĐA j.d.o.o. [adresa] kao zakupnikom, na razdoblje od 5 godina, Ugovor o zakupu poslovnog postora od 18. veljače 2026. godine zaključen s trgovačkim društvom TENŽERA d.o.o. Obrovac Sinjski kao zakupnikom, na razdoblje od 10 godina. Navedenim činom protivnik osiguranja onemogućuje i gore navedenim zakupnicima nesmetano pristupanje i korištenje zakupljenih skladišnih prostora-hala na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a izgledno je da će zbog toga predlagateljica osiguranja, kao zakupodavac u navedenim ugovorima, ostati bez ugovorene zakupnine zbog nastale situacije, a predlagateljica osiguranja je ujedno i u opasnosti da ukoliko dođe do raskida gore navedenog ugovora o zakupu s trgovačkim društvom TENŽERA d.o.o. da će morati izvršiti povrat sredstava koje je zakupnik uložio u predmetni prostor, a sve sukladno gore navedenom ugovoru i to ukoliko mu do 01. svibnja 2026. godine predlagateljica osiguranja ne osigura nesmetani pristup predmetnom skladišnom prostoru, a zakupnik zbog toga odluči raskinuti ugovor. Šteta u tom slučaju se procjenjuje na najmanje 70.000,00 EUR, a koja će s obzirom na iznos biti nenadoknadiva.

2.3. Ujedno, predlagateljica osiguranja ističe kako na predmetnim nekretninama (kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina]) u njezinom vlasništvu postoji upisano založno pravo na nekretninama – hipoteka u korist poslovnih banaka u iznosu glavnice od 184.800,00 EUR, a temeljem dva ugovora o kreditu koje je predlagateljica osiguranja sklopila. Ukoliko predlagateljica osiguranja ne bude mogla ostvarivati korist od predmetnih nekretnina i to posebno od kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], odnosne skladišne prostore na istoj ne bi mogla dati u zakup, ista neće moći ostvariti financijsku korist, a posljedično neće moći otplaćivati kredite obaveze pa će izgledno je doći do otkazivanja ugovora o kreditu, aktiviranja hipoteke te gubitka vlasništva na predmetnim nekretninama, a što je zasigurno potencijalno nenadoknadiva šteta predlagateljici osiguranja i to sve zato jer je protivnik osiguranja ničim izazvan odlučio smetati predlagateljicu, u nesmetanom pristupu i nesmetanom korištenju predmetnih nekretnina koje su u njezinom isključivom vlasništvu.

2.4. Dakle, ukoliko Sud ne donese traženu privremenu mjeru u najkraćem mogućem roku odnosno ukoliko se najkraćem roku ne uklone postavljene fizičke zapreke protivnika predlagatelja na istočnom dijelu kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i ne omogući nesmetani pristup i korištenje nekretnina oznaka kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], predlagateljica osiguranja osim što neće mogi dati u zakup i preostale skladišne prostore na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i time neće ostavriti očekivanu dobit ista će i izgubiti postojeće zakupnike te će biti u obvezi refundirati gore navedenom zakupniku – trgovačkom društvu TENŽERA d.o.o. ulaganja u predmetni skladišni prostor, a što bi sve dovelo do nemogućnosti otplate kreditnih zaduženja predlagateljice, aktiviranja hipoteke na predmetnim nekretninama i gubitka vlasništva nad istima, a čime će predlagateljici osiguranja nastati šteta koja će biti nenadoknadiva.

3. Prijedlog radi određivanja privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine nije osnovan.

4. Mjerodavne odredbe Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024. , u nastavku: OZ) glase kako slijedi:

Članak 344.

"(1) Privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

(2) Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

(3) Smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu."

Članak 346.

"(1) Radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

(2) Odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina."

Članak 347.

"(2) Ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama."

5. Mjerodavne odredbe Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023) glase kako slijedi:

"Glava dvadeset osma

POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA

Članak 442.

U tijeku postupka sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete."

6. Uvidom u spis ovog suda poslovni broj Psp-24/2026 utvrđeno je da pred ovim sudom u tijeku parnični postupak tužiteljice IL, koja je u ovom postupku osiguranja predlagateljica, protiv tuženika ČL, koji je u ovom postupku osiguranja protivnik osiguranja, radi smetanja posjeda nekretnina oznaka kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Tužbenim zahtjevom u navedenoj parnici predlagateljica zahtijeva uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, i to da se s istočnog dijela kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u cijelosti uklone sve postavljene fizičke prepreke — glomazno kamenje, palete, kante za otpad te vozilo marke Volkswagen, crne boje, bez registarskih oznaka — kao i prometni znak „zabrana prometovanja u oba smjera".

7. U predmetnom postupku osiguranja predlagateljica je podnijela prijedlog za određivanje privremene mjere kojom bi se protivniku osiguranja naložilo da s istočnog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] (neplodno, površine 1248 m²) K. O. [katastarska općina] ukloni sve postavljene fizičke prepreke (glomazno kamenje, palete, kante za otpad te vozilo marke VOLKSWAGEN, crne boje, bez registarskih oznaka) i prometni znak -

„zabrana prometovanja u oba smjera“

8. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane su odredbom članka 346. Ovršnog zakona (dalje: OZ), prema kojoj se takva mjera može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te, kumulativno: (1) ako učini vjerojatnom opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili (2) ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna radi sprječavanja nasilja ili nastanka nenadoknadive štete koja prijeti.

9. Da bi sud mogao udovoljiti prijedlogu za određivanje privremene mjere, nužno je da budu ispunjene i opća (objektivna) pretpostavka — vjerojatnost postojanja tražbine

— i posebna (subjektivna) pretpostavka — vjerojatnost opasnosti od otežavanja ili sprječavanja ostvarenja tražbine, odnosno nastanka nasilja ili nenadoknadive štete. Budući da zakon propisuje kumulativno ispunjenje obiju pretpostavki, nedostatak bilo koje od njih dovodi do odbijanja prijedloga.

10. Neovisno o pitanju je li predlagateljica učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, ovaj sud utvrđuje da postoji pravna zapreka koja sama po sebi isključuje mogućnost određivanja privremene mjere onako kako je predložena.

11. Naime, uspoređujući sadržaj tužbenog zahtjeva u parnici Psp-24/2026 sa sadržajem prijedloga za osiguranje u ovom postupku, sud utvrđuje da su navedeni zahtjevi sadržajno identični: i u parnici i u postupku osiguranja predlagateljica traži uklanjanje istih fizičkih prepreka s istog dijela iste nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] — glomaznog kamenja, paleta, kanti za otpad, vozila marke Volkswagen i prometnog znaka — te uspostavu nesmetanog pristupa i korištenja nekretnina.

12. Upravo ta podudarnost zahtjeva predstavlja temeljnu pravnu zapreku određivanju tražene mjere. Privremena mjera je, po svojoj pravnoj naravi, akcesornog i supsidijarnog karaktera u odnosu na meritorno suđenje — ona je sredstvo kojim se stvaraju uvjeti za buduće ostvarenje tražbine na temelju odluke koja tek treba biti donesena u glavnom postupku, a ne sredstvo kojim se ta tražbina već sada ostvaruje. Privremenom mjerom stoga se ne smije iscrpiti sadržaj tražbine predlagatelja osiguranja, to jest ne smije doći do prijevremenog ostvarenja onoga što je predmet samog spora.

13. U konkretnom slučaju, određivanjem tražene privremene mjere u potpunosti bi bila konzumirana tražbina predlagateljice osiguranja koja je predmet parnice Psp- 24/2026. Protivnik osiguranja bio bi bez provođenja parničnog postupka i bez donošenja meritorne odluke o biti spora prisiljen na onu istu činidbu — uklanjanje prepreka i uspostavu nesmetanog pristupa — koja čini jedini sadržaj tužbenog zahtjeva u parnici. Time bi privremena mjera imala apsolutni pravni učinak, jer bi u cijelosti ostvarila tražbinu predlagateljice, bez ostavljanja ikakve pravne svrhe daljnjem vođenju parničnog postupka. Takvim postupanjem ne bi se ostvarila svrha instituta privremen mjere, jer bi se postiglo ono što se može postići tek pravomoćnom sudskom odlukom u meritumu, u parnici koja se vodi u vezi smetanja posjeda.

14. Na opisani način tražena privremena mjera ne bi vršila svoju zakonom predviđenu funkciju — osiguranje buduće provedivosti pravomoćne odluke — nego bi neposredno i definitvno riješila sporni posjedovni odnos između stranaka, čime bi meritum spora bio konzumiran već na razini postupka osiguranja.

15. Ovaj Sud napominje da odredba članka 347. stavka 2. OZ-a doduše predviđa mogućnost tzv. regulacijske privremene mjere — kojom se privremeno uređuje sporni odnos među strankama — i to ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili iz drugih važnih razloga radi osiguranja pravnog reda. OZ 347. Međutim, takva regulacijska mjera po svojoj definiciji pretpostavlja privremeno, a ne konačno uređenje spornog odnosa.

16. U predmetnom slučaju tražena mjera ne bi privremeno uredila sporni odnos između stranaka, nego bi ga konačno i iscrpno riješila na isti način na koji bi ga riješila povoljna odluka u parnici. Stoga tražena mjera nije regulacijska mjera u smislu članka 347. stavka 2. OZ-a, nego je zapravo prijedlog za preuranjeno i posredno ostvarenje merituma spora.

17. Uspoređujući sadržaj tužbenog zahtjeva u parnici Psp-24/2026 sa sadržajem prijedloga za osiguranje, razvidno je da su oba zahtjeva sadržajno identična u oba se traži uklanjanje istih fizičkih prepreka s istog dijela iste nekretnine. Prema stajalištu ovog suda, u konkretnom predmetu tražena mjera nema privremenu narav koja je imanentna svakoj mjeri osiguranja — jednokratno uklanjanje prepreka jednim činom iscrpljuje cjelokupni sadržaj spora i ne ostavlja nikakav preostali sporni odnos koji bi parnica trebala razriješiti.

18. Ovaj sud ne osporava da predlagateljica načelno čini vjerojatnim postojanje posjedovne tražbine s obzirom na opisano smetanje od 23. veljače 2026. godine. Međutim, uz navedeno predlagateljica nije dokazala niti da bi mjera bila potrebna radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete, kako je to propisano čl. 442. ZPP-a.

19. Argumentacija predlagateljice o nenadoknadivoj šteti se temelji na: (1) prijetnji raskidom ugovora o zakupu s društvom TENŽERA d.o.o. i obvezi povrata ulaganja od 70.000,00 EUR, (2) gubitku zakupnine, te (3) eventualnom aktiviranju hipoteke i gubitku vlasništva nad predmetnim nekretninama. Svi navedeni argumenti počivaju na nizu hipotetskih budućih događaja čiji nastup nije izvjestan. Puke tvrdnje o visini štete, bez dokazivanja njezine nenadoknadivosti, ne zadovoljavaju zakonski standard činjenja vjerojatnim.

19.1. Pritom je odlučujuća okolnost ta da predlagateljica nije ni tvrdila, a kamoli učinila vjerojatnim, da protivnik osiguranja nije u mogućnosti naknadno nadoknaditi eventualnu štetu. Šteta u obliku novčane obveze povrata ulaganja, izgubljene zakupnine pa i sama mogućnost aktiviranja hipoteke imaju po svojoj pravnoj naravi novčani i kompenzatorni karakter te bi se mogle naknaditi od protivnika osiguranja u parnici naknade štete. Nenadoknadiva je ona šteta koja se ne bi mogla naknadno reparirati ili je ne bi mogla nadoknaditi protivna strana s obzirom na svoje imovinske prilike — a o tim okolnostima predlagateljica nije iznijela ništa.

20. Nije ispunjena ni posebna materijalna pretpostavka čl. 442. ZPP-a koji, kao lex specialis za postupke smetanja posjeda, zahtijeva hitnu opasnost od protupravnog oštećenja. Radi se o fizičkim preprekama postavljenima jednokratnim činom, a sama čestica kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u zemljišnim je knjigama označena kao neplodna

— što otežava argumentaciju o hitnoj opasnosti od nenadoknadive štete na toj čestici.

21. U konačnici za navesti je da ni primjena čl. 344. st. 2. u vezi s čl. 346. st. 2. OZ-a ne bi mogla dovesti do usvajanja prijedloga, jer predlagateljica nije učinila vjerojatnim da bi protivnik osiguranja trpio samo neznatnu štetu, a sama narav tražene mjere to isključuje.

22. Polazišna norma za ocjenu ovog prijedloga je čl. 29. st. 1. OZ koji određuje da je ovršna isprava podobna za ovrhu samo ako su u njoj naznačeni vjerovnik, dužnik, predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze. Budući da rješenje o privremenoj mjeri ima učinak rješenja o ovrsi, na njega se u cijelosti primjenjuje ovaj zahtjev određenosti. Nadalje, čl. 341. st. 2. OZ zahtijeva da se u prijedlogu za privremenu mjeru točno označi tražbina te odredi kakva se mjera traži, dok čl. 342. st. 1. OZ nalaže da sud u rješenju, s obzirom na vrstu i svrhu mjere, odredi sredstva prisilnog ostvarenja i predmet osiguranja. U prijedlogu se navodi „istočni dio nekretnine“ kat. čest. [katastarska čestica] (neplodno površine 1248 m²) K. O. [katastarska općina], što nije pravno niti katastarski definirana veličina. Pojam „istočni dio" nekretnine: ne odgovara nijednoj zakonskoj ni katastarskoj kategoriji, ne određuje niti granicu, niti površinu, niti tlocrtni obuhvat zahvata, podložan je subjektivnoj interpretaciji — niti protivnik osiguranja, niti sudski ovršitelj ne mogu sa sigurnošću utvrditi gdje točno prestaje „istočni" a počinje npr. „jugoistočni" ili „središnji" dio čestice. Također nalog koji glasi: „sve postavljene fizičke prepreke“ stvara pravnu nesigurnost jer protivnik osiguranja ne zna koje su sve radnje od njega tražene, ovršni sud ne može utvrditi je li nalog ispunjen ili nije. Uz uklanjanje prepreka, nalog glasi: “te time omogući predlagateljici osiguranja nesmetani pristup i nesmetano korištenje nekretnina“, koji nalog nije dovoljno određen za izvršenje jer nesmetani pristup i korištenje nije nikakva konkretna radnja već nalog na trpljenje neodređenog sadržaja. Takve formulacije nisu podobne za izvršenje jer ovršni sud ne može utvrditi što točno protivnik mora poduzeti da bi „omogućio nesmetani pristup", u provedbi ovršnih radnji ovršitelju nema čega izvršiti jer „osiguravanje nesmetanog pristupa" nije fizička radnja koja se može prisilno provesti. Isto tako, s obzirom da osnovna tužba i prijedlog za zaštitu posjeda u posjedovnoj parnici glasi na „zabranu uznemiravanja i osiguranje nesmetanog pristupa," onda isti nalog kao privremena mjera u cijelosti anticipira meritornu odluku i ispunjava je unaprijed što je, kako je već rečeno, suprotno samoj svrsi privremene mjere prema čl. 346. i 347. OZ-a.

23. Slijedom svega navedenog, prijedlog za osiguranje predlagateljice IL valjalo je odbiti kao neosnovan, budući da tražena privremena mjera sadržajno i u cijelosti konzumira tražbinu koja je predmet parnice Psp-24/2026, čime bi određivanje takve mjere predstavljalo zlouporabu instituta privremene mjere, protivno njezinoj temeljnoj pravnoj naravi kao akcesornog sredstva osiguranja buduće provedivosti tražbine, a ne sredstva njezina prijevremenog ostvarenja, sukladno odredbi članka 346. OZ-a.

24. Protivniku osiguranja je za zastupanje, primjenom odredbe čl. 14. st. 4. OZ- a, priznat trošak za sastav odgovora na prijedlog za osiguranje 100 bodova temeljem Tbr. 11. Toč. 1. u svezi Tbr. 7. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023., 107/2025): "1. Za sastavljanje prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi, prijedloga za protuovrhu, prijedloga za osiguranje, prijedloga za donošenje privremenih i prethodnih mjera, prigovora protiv navedenih prijedloga, te odgovora na prigovore odvjetniku pripada nagrada iz Tbr. 7. toč. 1., 4. i 7, što pomnoženo sa vrijednosti boda od 2,00 EUR iznosi 200 EUR.

U Sinju, 29. svibnja 2026. godine

Sudac:

Željko Gusić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana dostave ovog rješenja, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

1. punomoćnik predlagateljice osiguranja,

2. punomoćnik protivnika osiguranja,

3. u spis