Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Posl.br. Pp-150/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Roby Garden d.o.o. i njene odgovorne osobe OĐ iz [adresa], oboje zastupani po Milanović Ivanu, odvjetniku iz Umaga, zbog prekršaja iz čl.172.st.2.toč.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 33/15) i dr., odlučujući po podnesenom opružnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Poreču, temeljem čl.182.st.1.toč.3. Prekršajnog zakon, na održanoj glavnoj raspravi bez nazočnosti okrivljenika i njihova branitelja, dana 15. svibnja 2026. g.

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENICI:

1. ROBY GARDEN d.o.o., OIB: 30624411804, sa sjedištem u [adresa], pravna osoba, djelatnost: rasadnička proizvodnja i trgovina, osoba ovlaštena za zastupanje EĐ, direktor, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,

2. EĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1965., od oca O i majke E, sa prebivalištem u [adresa], hrvatski državljanin, odgovorna osoba u pravnoj osobi, po zanimanju vrtlar hortikulturist, mjesečna primanja oko 900,00 eura, oženjen, otac jednog punoljetnog djeteta, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,

oslobađaju se od optužbe

I. da bi kao poslodavci propustili odjaviti osiguranje tijelu obveznog mirovinskog osiguranja za radnika ŠĐ, kojem bi radni odnos prestao dana 23. kolovoza 2024. g., kada je u MP2 obrascu naveden kao datum prestanka svojstva osiguranika, čime ne bi u zakonskom roku od 24 sata od nastanka okolnosti odjavili navedenog radnika sa danom 24. kolovoza 2024. nego bi isto učinili 27. kolovoza 2024. g.,

čime bi počinili prekršaja iz čl.112.st.1.toč.3. Zakon o mirovinskom osiguranju, kažnjivo temeljem odredbe čl.172.st.2.toč.5. i st.3. cit. zakona,

II. radniku Veroneze ŠĐ, ne bi uručili pisanu i obrazloženu odluku o otkazu, nego bi istom otkazali ugovor o radu 27. kolovoza 2024. g. sa danom prestanka svojstva osiguranika od 23. kolovoza 2024. g., a sve prije uručenja odluke o otkazu radnika, koju bi zaprimio poštom tek 26. rujna 2024. g.,

čime bi počinili prekršaja iz čl.120. Zakona o radu, kažnjivo temeljem odredbe čl.229.st.1.toč.47. i st.2. Zakona o radu.

Temeljem čl.140 st.2. Prekršajnog zakona okrivljenici su oslobođeni plaćanja troškova prekršajnog postupka i oni padaju na teret ovog suda.

Obrazloženje

1. Protiv okrivljenika ovom sudu dostavljen je optužni prijedlog Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Poreču, pod brojem KLASA: 116-02/24-01/4260, URBROJ: 443-02-02-18-24-9 od 23. prosinca 2024. godine, zbog počinjenja djela opisanih u izreci ove odluke.

2. Pred ovim sudom obranu je u svoje ime i ime odgovorne osobe, iznijela odgovorna osoba EĐ, koji istu jedini zastupa. Naveo da se ne smatram se krivim za djela prekršaja koja mi se stavljaju na teret, prvenstveno zato što trgovačko društvo kao poslodavac nije otkazalo ugovor o radu Veroneze ŠĐ, nego upravo suprotno, to je učinio sam zaposlenik Veroneze,koji da je kod njega radio oko 6 god. i dana 26.8.2024. god. u jutarnjim satima, obavijestio ga da više neće raditi te da daje otkaz a otkazni rok da neće odraditi.On da je od njega tražio da mi u pisanom obliku podnese otkaz, što je odbio učiniti, kako je posljednji dan radio 23.8.2024. g., a to je bio petak pa je odjavljen sa istim datumom. Dok je 26.8. bio ponedjeljak, kada ga je obavijestio da daje otkaz, prije toga da ga nije ni mogao odjaviti sa mirovinskog osiguranja, jer da nije bio upoznat s time da on neće nastaviti sa radom, a njegova odluka je bila iznenadna. Nadalje je naveo, kako bi imao temelj da istoga odjavi sa osiguranja, da je morao sam donijeti odluku kojom mu prestaje ugovor o radu, te koja mu je naknadno uručena, budući je tog istog dana i otišao pa mu se nije mogla ni uručiti. Zbog svega navedenog, smatra da činjenično stanje nije točno utvrđeno, kao što je netočno i utvrđeno da je on navedenom radniku dao otkaz, nego je bilo upravo suprotno, također prilažem sastavljenu službenu bilješku od 26.8.2024. g.

3. U svojstvu svjedoka ispitana je inspektorica rada, GĐ, koja je iskazala da je došla do saznanja o povredi zakonskih propisa od strane okrivljenika a činjenično stanje da je utvrđeno u razgovoru sa odgovornom osobom u pravnoj osobi a posebno uvidom u priloženu dokumentaciju. Navela je kako je navedena odjava sa mirovinskog osiguranja izvršena naknadno, točnije 27.08.2024. g. Kako je rok za odjavu mirovinskog osiguranja 24 sata, smatra da poslodavac nije trebao prihvatiti otkaz sa navedenim danom, nego sa 26.8.2024. g., a dok ga je poštujući navedeni zakonski rok, trebao odjaviti 24.8.2024. g. Nadalje je navela da je radniku ugovor o radu otkazan prije nego što mu je uručena pisana i obrazložena odluka o otkazu. U razgovoru sa odgovornom osobom u pravnoj osobi, kako je dalje navela, utvrđeno je kako je on bio iznenađen takvom odlukom radnika, zbog čega da mu je tek naknadno uručio tu odluku o otkazu. Na upit branitelja navela je da ako je 26. kolovoza navedeni radnik dao otkaz, a poslodavac ga odjavio 27.8., tada, da je ta prijava o prestanku osiguranja u roku. Osim toga, navela je kako je prema iskazu poslodavca, radnik zatražio raskid radnog odnosa.

4. Također u svojstvu svjedoka ispitan je ŠĐ, koji je iskazao da je u okrivljenom trgovačkom društvu bio zaposlen nekoliko godina, da je bio nezadovoljan malim primanjima.Želeći nastaviti raditi da nije tražio da se raskine ugovor o radu, no nije mogao reći povodom čega i kada mu je poslodavac rekao da bi on trebao sam pisano podnijeti da tražim otkaz ugovora o radu ali da to nije bila njegova namjera. Vezano za završetak perioda u kojem je radio, iskazao je da se ne može točno očitovati, mislim da je to bilo oko 26. kolovoza 2024. god. Naveo je kako je tek naknadno na kućnu adresu dobio odluku kojom mi se otkazuje ugovor o radu, ali da ne zna točno kojeg datuma a tu odluku da osobno nije primio, nego ju je primila, tj. dostavnicu potpisala njegova majka.Također je naveo da je sa inspektoricom rada razgovor obavio samo putem telefona te da sa sigurnošću ne može reći da li je on osobno rekao da više neće raditi ili je to rekao poslodavac, jer da je izrazio nezadovoljstvo radi niskih primanja, a da mu je rekao da nije toliko zainteresiran jer da namjerava tvrtku zatvoriti. Napomenu je kako on osobno opsanu situaciju nije prijavio nadležnoj inspekciji nego da je to učinila druga osoba.

5. Branitelj okrivljenika u završnoj riječi, na održanoj glavnoj raspravi, naveo je da što se tiče iskaza radnika ŠĐ, kako je isti konfuzan i proturječan za razliku od onog okrivljenika gdje je jasno navedeno da je isti dao usmeni otkaz ugovora o radu kojeg nije htio i pisano uručiti i otišao s posla te je okrivljeniku kao poslodavcu bilo jedino moguće da konstatira prestanak radnog odnosa kako bi navedenog radnika mogao odjaviti kod nadležnih tijela. Što se tiče sadržaja optužnog prijedloga isti da je nejasan, jer poslodavac tj. okrivljenik nije mogao u rokovima kako je navedeno u optužnom prijedlogu vršiti odjavu radnika te je odjavu izvršio od dana saznanja za otkaz u propisanim rokovima, te sukladno tome predlaže da se okrivljenici oslobode od optužbe za terećene prekršaje.

6. U postupku je sud pročitao i izvršio uvid u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 29. listopada 2024., obrazac eM-2P HZMO-a, odluka o prestanku Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, službenu bilješku okrivljenika te izvode iz prekršajne evidencije.

7. Provedenim postupkom, izvedenim dokazima u njemu te njihovom međusobnom komparacijom, sud nije utvrdio da bi se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz navedenih propisa, koji su opisani u optužnom aktu.

8. Podneseni optužni prijedlog protiv okrivljenika odnosi se na zakašnjelu odjavu radnika s mirovinskog osiguranja, te otkaz ugovora o radu bez prethodne dostave pisane i obrazložene odluke o otkazu.

9. Ključno pitanje koje prethodi ocjeni prekršajne odgovornosti je utvrđenje odlučne činjenice, a to je tko je i kada dao otkaz navedenom radniku, te kada je radni odnos stvarno prestao, jer od toga ovisi početak roka za odjavu i obveza dostave pisane odluke o otkazu.

10. Prema odredbi čl.112.st.1.toč.3. Zakona o mirovinskom osiguranju, obveznik doprinosa (poslodavac) dužan je dostaviti podatke o prestanku osiguranja u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa.

11. U konkretnom slučaju prema provedenim dokazima, postoje tri različite verzije:

1. okrivljenik tvrdi da je radnik 26.8.2024. g. usmeno dao otkaz i odbio potpisati pisani otkaz a poslodavac je za to saznao 26.8.2024. g.

2. Prema navodima ispitane inspektorice odjava je izvršena 27.8.2024. g. dok ona sama smatra da je prestanak rada bio 23.8.2024. g.

3. Oštećeni ŠĐ ne može sa sigurnošću reći tko je od njih dvojice (poslodavac i radnik) rekao da više neće raditi.

12. Pri ocjeni provedenih dokaza sud nalazi da je iskaz oštećenog ŠĐ iznimno proturječan i neodređen u svim ključnim točkama, pri čemu nije mogao reći točan datum prestanka rada ("mislim da je to bilo oko 26. kolovoza"), nije mogao reći tko je inicirao prestanak radnog odnosa ("sada sa sigurnošću ne mogu reći tko je od nas dvoje rekao..."). Sam navodi da je izrazio nezadovoljstvo, a poslodavac rekao da nije zainteresiran jer namjerava zatvoriti tvrtku, potvrđuje da je poslodavac tražio od njega da podnese pisani otkaz. Sve navedene okolnosti bitno umanjuju dokaznu vrijednost iskaza oštećenog.

13. Rok od 24 sata za odjavu tijelu obveznog mirovinskog osiguranja počinje teći od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa,dok radni odnos ne prestaje samim fizičkim odlaskom radnika s posla, nego u trenutku koji je pravno relevantan.

14. Ako se prihvati obrana okrivljenika (koju je neizravno potvrdila i sama inspektorica rekavši: "ako je 26. kolovoza navedeni radnik dao otkaz, a poslodavac ga odjavio 27. kolovoza tada je ta prijava o prestanku osiguranja u roku"), tada je do prestanka radnog odnosa došlo 26.8.2024. g. a rok za odjavu istječe 27.8.2024. g. Kako je odjava izvršena 27.8.2024., dakle, u roku, u postupanju okrivljenih ne stječu se obilježja navedenog djela prekršaja.

15. Ako je radni odnos prestao 23.8.2024. kako to inspektorica smatra (posljednji radni dan — petak), a rok za odjavu bio 24.8.2024. takav stav je neutemeljen jer na dan 23.8.2024. (petak) poslodavac nije znao da radni odnos prestaje, dok je saznanje o tome stekao tek 26.8.2024. (ponedjeljak).

16. Rok je zakonski vezan za prestanak radnog odnosa, koji se ne može utvrditi bez subjektivnog znanja poslodavca o tome. Inspektorica je sama u iskazu potvrdila da je poslodavac bio "iznenađen takvom odlukom radnika", čime je potvrdila da poslodavac objektivno nije mogao znati o prestanku radnog odnosa prije 26.8.2024. g.

17. Stav inspektorice da "poslodavac nije trebao prihvatiti otkaz sa 23. kolovoza nego sa 26.", kako to navodi u svojem iskazu, nema zakonskog utemeljenja, jer poslodavac nije ovlašten samovoljno određivati datum koji radnik navodi kao dan svog posljednjeg rada, a uz to bi prihvat datuma 26.8. opet značilo da je odjava od 27.8. pravovremena.

18. Slijedom tako provedenog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja, ne postoje pouzdani dokazi da je rok od 24 sata prekoračen. Naprotiv, čak i prema iskazu inspektorice, ako se prihvati datum 26.8. kao datum saznanja i prestanka, odjava od 27.8. je pravovremena.

19. Time, nedostaje pouzdano utvrđenje odlučne činjenice prestanka radnog odnosa, pa tako obilježja navedenog prekršaja opisana u toč.I. izreke ove presude, nisu dokazana s dovoljnom sigurnošću.

20. Osim toga i sudska praksa Visokog prekršajnog suda jasno nalaže utvrđivanje trenutka stvarnog prestanka radnog odnosa kao preduvjeta za utvrđivanje prekršajne odgovornosti.

21. U odnosu na djelo prekršaja opisano u toč.II. izreke ove presude (otkaz ugovora o radu bez pisane i obrazložene odluke), optužni prijedlog konstruiran je na pretpostavci da je poslodavac dao otkaz radniku, pa stoga da nije poštivao odredbu čl.120. Zakona o radu. Međutim, prema navodima okrivljenikove obrane, radnik je (usmeno) dao otkaz poslodavcu.

22. Pri tome nije sporno da je pravna osoba donijela odluku kojom prestaje ugovor o radu ŠĐ, koja odluka radniku nije uručena na dan donošenja (26.8.2024.), dostavnica je potpisana od strane radnikove majke (dakle, nije osobno primio), a radnik je odluku primio tek oko 26.9.2024. g.

23. Sporno je u konkretnom slučaju da li je poslodavac uopće dao otkaz navedenom radniku.

24. Odredba čl.120.st.1., 2. i 3. Zakona o radu, propisuje da otkaz mora biti u pisanom obliku, poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz, otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje, dok je djelo prekršaja propisano odredbom čl.229.st.1.toč.47. cit. zakona.

25. Donošenje odluke o "otkazu" s retroaktivnim datumom prestanka radnog odnosa (23.8.) je sporno, dok optužba pretpostavlja da je poslodavac otkazao radni odnos, no ta pretpostavka nije pouzdano dokazana.

26. Pri tome je važan iskaz oštećenog koji sam nije siguran tko je inicirao prestanak radnog odnosa, a poslodavčeva odluka donesena je kao formalni instrument za provođenje odjave, a ne kao "otkaz" u smislu čl. 120. Zakona o radu.

27. Kod takvog stanja stvari ključna odlučna činjenica ,tko je dao otkaz i kada je radni odnos prestao, nije pouzdano utvrđena, a iskaz svjedoka (oštećenog) je bitno nesiguran i proturječan,čime obilježja prekršaja nisu dokazana a presuda se ne može temeljiti na proturječnim i nepouzdanim dokazima.

28. Stoga je sud primijenio načelo da se u slučaju sumnje odlučuje u korist okrivljenika, jer nema dovoljno dokaza da su okrivljenici počinili prekršaj za koji se terete, a opisan je u toč.II. izreke, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci ove odluke te pravnu i odgovornu osobu osloboditi od optužbe, kako je to opisano u izreci ove presude.

29. Troškovi prekršajnog postupka temeljem čl.140.st.2. Prekršajnog zakona padaju na teret ovog suda.

U Bujama, dana 29. svibnja 2026. godine.

Zapisničarka

Jelena Blažanović, v.r.

Sutkinja

Sanja Božić Turina, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Svaki okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte ovom Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

O TOME OBAVIJEST:

1. Okrivljeniku, svakome,

2. Branitelju,

3. Tužitelju,

4. Spis, ovdje.