Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Stalna služba u Delnicama

    Poslovni broj: Pp-3468/2024-28

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, po sucu Vesni Brbot Košmrlj, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bolf Briški, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika KE, zastupanog po Ivi Bilandžija, odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), za koji se terete Optužnim prijedlogom I. policijske postaje Rijeka, broj 511-09-23-24-1, klase 211-07/24-5/22265 od 03.09.2024., temeljem odredbe čl.183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22, dalje: PZ-a), nakon dovršetka glavne rasprave dana 29. svibnja 2026,. objavio i

    p r e s u d i o  j e

    I Okrivljenik KE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i Š, rođen **.**.1987., sa prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, bračno stanje: vanbračna zajednica, otac dvoje maloljetne djece, po zvanju pomorski nautičar, nezaposlen, školska sprema: SSS, imovno stanje: bez primanja, uzdržava se od ušteđevine i vanbračne supruge koja radi, prekršajno kažnjavan jedanput iz Zakona o trošarinama i jedanput iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a vodi se i kazneni postupak za kazneno djelo prijetnje prema susjedu, koji nije pravomoćno dovršen;

    k r i v  j e

    što je dana 17.08.2024. u 12:45 sati, u mjestu [adresa], grad/općina Rijeka, okrivljeni KE počinio nasilje u obitelji naspram svoje izvanbračne supruge ŠE, na način da ju je psihički maltretirao, i primijenio fizičku silu na način da je do počinjenja nasilja u obitelji došlo kada su se izvanbračni supružnici ŠE i okrivljeni KE nalazili u trgovinu „VET PET“ u Užarskoj ulici gdje oštećena ŠE radila, gdje je izvanbračni suprug KE iznerviranim tonom vikao: „Zašto nisi nabavila lijek na vrijeme“, uzeo sa pulta mobitel izvanbračne supruge ŠE i bacio ga o pod u trgovini, a koji se tada razbio, da bi podigao mobitel sa poda i dodatno ga oštetio tj. savio ga na pola; nakon toga zajedno su izvanbračni supružnici ŠE i KE otišli do Veterinarske stanice kako bi ŠE kolegici predala ključeve trgovine; nakon toga krenuli su zajedno u stan na adresu [adresa], gdje su vozeći se, zaključili da je bolje da se raziđu, a oko 14 sati došli su u stan na adresu [adresa], gdje ŠE odlazi u kuhinju kuhati ručak, a okrivljeni KE odlazi u sobu gdje je na krevet legao sa njihove dvije kćeri, a kada je ŠE ušla u sobu gdje su bili IE i njihove kćeri I i DE u namjeri da se presvuče, čula je kako IE govori djeci: „Tata neće više biti sa vama, jer je tako mama odlučila“, na što je ŠE odgovorila: „ Tata nije dugo radio nego je sjedio doma“; nakon što je to rekla, IE se digao sa kreveta i otvorenim dlanom udario je ŠE po lijevoj strani lica tzv. šamar, i laktom naskočio na lijevu stranu trupa iznad lijevog kuka dok je ležala na krevetu od udarca/šamara; nakon toga se ŠE digla sa kreveta, izašla iz sobe i otišla u kuhinju nastaviti kuhati ručak, a IE je došao za njom i nastavljao svađu; ŠE ga je stopirala riječima: „Nema smisla raspravljati se i da su završili odnos“; IE se tada digao sa stolice uhvatio je ŠE rukom za vrat i nabio na zid, na što se Mirtin otac umiješao i razdvojio ih; Nakon toga IE je izašao iz kuhinje, otišao u spavaću sobu uzeo svoje stvari i otišao iz stana; nakon cca 2 do 3 sata tj. oko 19,00 sati telefonom ju je IE kontaktirao na novi mobitel koji je osposobila (budući joj je stari razbio) za uporabu, kako bi nastavio raspravu, rekao joj je da uzme kćeri i dođe na teren u Hreljin, na što je ŠE odgovorila da neće, na to je IE odgovorio da će onda on s Hreljina doći pa će pričati, a IE mu je odgovorila da nemaju više o čemu pričati, na što joj je IE rekao da će on svejedno doći i ući u stan i da to tako neće završiti, IE je IE na te njegove riječi odgovorila da ne dolazi ili će zvati policiju, na što joj je IE rekao neka zove i da će on svejedno doći da to rasprave, a IE se tada jako uplašila i nazvala policiju odnosno navedeno Vladino ponašanje kod IE je izazvalo strah, povredu dostojanstva i časti te uznemirenost;

    dakle, na opisani je način postupio protivno odredbi čl.10.toč.1. i toč.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, primijenio odnosno počinio je produljeni prekršaj psihičkog i fizičkog nasilja u obitelji prema izvanbračnoj supruzi što je kod žrtve prouzročilo uznemirenost, strah i povredu dostojanstva,

    čime je okrivljenik počinio prekršaj kažnjiv po odredbi čl. 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

    pa se okrivljeniku temeljem citiranog propisa,

    i z r i č e

    novčana kazna u iznosu od 300,00 eur (tristo eura).

    II Okrivljenik je novčanu kaznu dužan platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude. Ukoliko u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne odnosno 200,00 eur (dvjesto eura), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. Ako novčana kazna u ostavljenom roku nije uplaćena, ista će se naplatiti ovrhom putem FINA-e.

    III Okrivljeniku se izriče zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od najmanje 6 mjeseci.

    IV Okrivljenik se, temeljem čl.139.st.6. Prekršajnog zakona, oslobađa plaćanja troškova prekršajnog postupka u cijelosti, te isti padaju na teret proračunskih sredstava suda.

    Obrazloženje

    1. I. policijska postaja Rijeka, broj 511-09-23-24-1, klase 211-07/24- 5/22265 od 03.09.2024, ovom je sudu podnijela optužni prijedlog protiv okrivljenika KE, zbog prekršaja iz čl. 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično i pravno opisanog u izreci.

    2. Na održanu glavnoj raspravi 29. svibnja 2026. pristupio je uredno pozvani okrivljenik KE, pristupila je uredno pozvana svjedokinja ŠE, te je pristupila braniteljica okrivljenika, Iva Bilandžija iz Rijeke. Na glavnu raspravu nije pristupio uredno pozvani svjedok ĐE, koji nije uredno zaprimio poziv, čiji izostanak je opravdala braniteljica, da je teškog zdravstvenog stanja, te je nesposoban pristupiti na ročište, o čemu njegova kći ŠE posjeduje zdravstvenu dokumentaciju koja se ulaže u spis, a nije niti pristupio ovlašteni tužitelj odnosno predstavnik I. policijske postaje Rijeka.

    3. Na glavnoj raspravi okrivljenik KE je iskazao da u cijelosti priznaje prekršaj za koji se tereti. Do predmetne situacije da je došlo djelomice zbog njegova lošeg zdravstvenog stanja u predmetno vrijeme, zbog kojega se nije mogao zaposliti, bio je u situaciji da je moguće trebalo mu rezati ruku, do čega nije došlo na kraju. Kada je došao na posao kod supruge ista nije pribavila lijek za njegovu situaciju pa ga je isto izrevoltiralo, povisio je ton, kao što je navedeno, vikao na istu zašto nije lijek pribavila i zaista oštetio mobitel bacivši ga na pod. Na povratku kući su se porječkali, svađali, zaključili da se trebaju razići, te je kada su došli u stan također došlo do svađe između njih, to je bilo u sobi pred djecom, njihovim kćerima D i DE. One su sada 7,5 godina stare. ŠE je njemu rekla neke uvredljive rečenice koje su ga izrevoltirale pa je reagirao da ju je ošamario, te je došlo do naguravanja između njih, u što se umiješao otac ŠE, ĐE koji ih je razdvojio. Žao mu je što je počinio ovaj prekršaj jer je uslijed problema sa zdravljem stvorio dodatni problem prijavom policiji za ovo nasilje u obitelji, zbog čega se loše osjeća, svjestan je da nije trebalo do toga doći, on i supruga su sada u jako dobrim odnosima, sve su razriješili, njihove probleme i razmirice. Na upit suda da li je spreman sudjelovati u eventualnom psihosocijalnom tretmanu koji bi mu izrekao sud kao zaštitnu mjeru, iskazuje da nema problema, da je spreman pristupiti istome. Braniteljica okrivljenika nije imala pitanja za okrivljenika prilikom davanja njegove obrane.

    4. U dokaznom postupku na glavnoj raspravi ispitana je svjedokinja ŠE, koja iskazuje da se 17.08.2024. dogodio jedan po njoj sada izolirani slučaj nasilja od strane njenog vanbračnog supruga IE, koji je na njenom radnom mjestu vikao na nju jer nije nabavila lijek za njegovu zdravstvenu situaciju koja je bila loša u to vrijeme, radilo se o mogućnosti amputacije ruke pa su svi i ona i on bili nervozni u vezi toga. U jednom trenu IE je uzeo njen mobitel i razbio ga o pod u trgovini, njihove razmirice nastavile su se u kući, u stanu kada su se vratili, pred djecom i njenim ocem. Jedan drugome su govorili riječi koje su podizale tenzije između njih pa ju je u jednom trenu i ošamario i došlo je do naguravanja između njih, tu je bio njen otac pa se on umiješao u njih i razdvojili su se sami i završili taj sukob. Na upit u kakvom su sada odnosu, iskazuje da su u odličnom odnosu, kao da se nikada ništa nije dogodilo. Na upit suda da li je suprug bio nakon ovoga događaja nasilan prema njoj, izričito izjavljuje da nije, smatra da su u jako dobrim odnosima i jako dobro funkcioniraju.

    4.1. Prisutna braniteljica i okrivljenik nisu imali pitanja za svjedokinju.

    5. U dokaznom postupku dodatno se vršio uvid u Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 23.04.2026., temeljem koje proizlazi da je isti jedanput kažnjen za prekršaje iz Zakona o trošarinama i jedanput iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Vršen je uvid u Naredbu o određivanju mjere KE, zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s ŠE, list 4 spisa. Vršen je uvid u Obavijest žrtvi nasilja u obitelji, ŠE, list 10,11 spisa. Vršen je uvid u Obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, list 16,17 spisa. Vršen je uvid u Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potrebe žrtve za zaštitom, list 18 spisa. Vršen je uvid u Uvjerenje Uprave za kazneno pravo, Odjela za kaznene evidencije od 29.05.2026., temeljem koje proizlazi da KE nije do sada pravomoćno kazneno osuđivan.

    5.1. Obzirom na pribavljenu obranu okrivljenika i svjedokinje ŠE, sud je odustao od saslušanja pozvanog, a neodazvanog svjedoka ĐE, kao nepotrebnim.

    6. Razmatrajući obranu okrivljenika, sud nalazi da ista obrana ima potpuni značaj priznanja počinjenja prekršaja opisanog u izreci ove presude, a budući je priznanje okrivljenika izričito i okolnosno te sukladno materijalnim dokazima u spisu a provedenim u dokaznom postupku na glavnoj raspravi, sud smatra da se bez ocjene i provedbe drugih dokaza može donijeti odluka o krivnji odnosno da je nesporno utvrđeno činjenično stanje i dokazano djelo prekršaja za koje se okrivljenik tereti kao u izreci ove presude iz članka 10.toč.1. i 3., a kažnjiv po čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    6.1. Ovaj sud utvrđuje da je utvrđenim činjeničnim stanjem u optužbi koje tereti okrivljenika u izreci ove presude okrivljenik počinio produljeni prekršaj nasilja u obitelji, a sukladno odredbi članka 39.st.3. Prekršajnog zakona. Naime, opisano postupanje okrivljenika u izreci optužbe ukazuje da je okrivljenik počinio dva istovrsna prekršaja koje su s obzirom na način počinjenja, njihovu vremensku povezanost odnosno kontinuitet povezani te čine jedinstvenu cjelinu pa predstavljaju jedno djelo prekršaja nasilja u obitelji. Stoga je, slijedom utvrđenog, okrivljenik KE kažnjen kao u izreci ove presude za osnovni prekršaj nasilja u obitelji odnosno produljeni prekršaj psihičkog i fizičkog nasilja, kažnjiv po čl. 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    7. Slijedom navedenog, okrivljenik je proglašen krivim kao u izreci ove presude te mu je izrečena puna novčana kazna ali u minimalnoj mjeri zakonom propisane novčane kazne za predmetni prekršaj iz čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (koja je prekršajna sankcija za utvrđeni prekršaj propisana u iznosu od najmanje 300,00 eur ili zatvor do 90 dana), primjereno težini počinjenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, razmatrajući pritom ima li okolnosti iz odredbe čl. 36. Prekršajnog zakona koje utječu na vrstu i visinu kazne, smatrajući da je svrsi kažnjavanja iz odredbe čl. 32. Prekršajnog zakona u potpunosti udovoljeno, naročito i smislu specijalne prevencije.

    7.1. Bitno je napomenuti da je predmetnom pravnom kvalifikacijom okrivljeniku stavljen na teret prekršaj iz čl. 22.st.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koja pravna kvalifikacija nije odgovarajuća činjeničnom opisu djela koji se okrivljeniku stavlja na teret. Ovaj sud okrivljenika ne može proglasiti krivim za prekršaj iz čl. 22.st.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, sve jer bi time ovaj sud prekoračio optužbu odnosno okrivljenika bi proglasio krivim za prekršaj koji je teži (vidljivo po visini propisane novčane kazne odnosno po duljini propisane kazne zatvora) od onog koji je okrivljeniku stavljen na teret optužbom. Svakako treba navesti da ovaj sud zaključuje da činjenični opis djela koji se okrivljenik stavlja na teret ispunjava bitna obilježja prekršaja samo iz čl. 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, znači za osnovni oblik prekršaja nasilja u obitelji, jer svaka druga pravna kvalifikacija ili nije odgovarajuća činjeničnom opisu prekršaja za koji se okrivljenik tereti.

    7.2. Naime, tužitelj ni u jednom dijelu optužbe nije naveo da bi predmetno nasilje u obitelji bilo počinjeno u nazočnosti djeteta (spominju se dvije kćeri ali ne zna se njihova godina rođenja pa se ne zna ulaze li u definiciju djece) ili osobe starije životne dobi ili osobe sa invaliditetom, pa se okrivljenik ne može teretiti za prekršaj iz članaka 22.st.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kao što je to tužitelj tražio u pravnom normiranju optužbe koja tereti ovdje okrivljenika KE.

    7.3. Za napomenuti je da je predmetnom optužbom odnosno njenom pravnom kvalifikacijom, stavljen okrivljeniku na teret i prekršaj počinjenja ekonomskog nasilja u obitelji u vidu misleći vjerojatno na razbijanje mobitela u vlasništvu izvanbračne supruge. Po ocjeni ovog suda, citirani činjenični opis optužbe ne ispunjava obilježja ekonomskog nasilja u obitelji iz čl.10.toč.5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    7.4. Naime, odredbom čl.10.toč.5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci. Imajući na umu ovakvu definiciju ekonomskog nasilja, potpuno je jasno i nedvojbeno da činjenični opis, kojim se okrivljeniku stavlja na teret da je razbijao mobitel izvanbračne supruge, ne ispunjava biće djela ekonomskog nasilja u smislu odredbe čl. 10. toč. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, čija se suština svodi na radnje kojima se sprječava ekonomska neovisnost žrtve, a što ima za cilj slabljenje mogućnosti uspješnog suprotstavljanja nasilniku. Naime, ekonomsko je nasilje, oblik kontrole od strane nasilnika koji žrtvu ugrožava iz ekonomskih razloga, a što nije utvrđeno u predmetnom slučaju. Stoga je okrivljenik opisanim radnjama kao u optužbi proglašen krivim samo za produljeni prekršaj psihičkog i fizičkog nasilja u obitelji.

    8. Olakotnim okolnostima, sud je cijenio potpuno priznanje počinjenja prekršaja od strane okrivljenika što je dovelo do bržeg i time ekonomičnijeg provođenja ovog prekršajnog postupka te njegovu spremnost da sudjeluju u mjerama psihosocijalnog tretmana a radi poboljšanja međusobnih bračnih i obiteljskih odnosa što ukazuje na njegovu svjesnost problema kojeg je stvorio i odgovornost za isti. Otegotnih okolnosti kod okrivljenika sud ne nalazi.

    9. Odluka o plaćanju dvije trećine izrečene novčane kazne koja će se smatrati da je plaćena u cjelini, ako se u određenom roku plati, donijeta je u smislu odredbe čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona.

    10. Okrivljeniku se, kao u točki III ove izreke izrekla zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od najmanje šest mjeseci, dakle u najkraćem mogućem zakonom propisanom trajanju, što sud smatra razmjernim težini počinjenog prekršaja, prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti te dovoljnim trajanjem za postizanje svrhe i cilja mjere.

    10.1. Naime, uzevši u obzir sve utvrđene okolnosti konkretnog slučaja, osobito da se radi o produljenom dijelu psihičkog i fizičkog nasilja u obitelji počinjenom prema izvanbračnoj supruzi, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana. Naime, Sud je uvjerenja da je ista potrebna kako bi okrivljenik uz stručnu pomoć stekao uvid u vlastito ponašanje, kako bi ga se potaknulo na samokontrolu negativnih emocija i usvajanje obrazaca nenasilničkog ponašanja, odnosno kako bi se postigle pozitivne promjene u ponašanju okrivljenika, a sve radi sprječavanja nasilja u obitelji odnosno radi otklanjanja opasnosti od ponavljanja nasilja u obitelji i nasilja bilo kakve druge vrste i postizanja boljeg, pozitivnijeg stava okrivljenika prema samom sebi.

    10.2. Psihosocijalni tretman provest će se kod ovlaštene pravne osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja te će to tijelo za provedbu izvršenja zaštitne mjere, uzimajući u obzir sve relevantne parametre odlučiti o svrsihodnosti provedbe izrečene zaštitne mjere, a s načinom provedbe će okrivljenik biti upoznat u pravnoj osobi u kojoj će se ta mjera izvršavati, po pozivu Suda nakon pravomoćnosti presude. Ako okrivljenik ne postupi u skladu sa izrečenom zaštitnom mjerom, može se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora.

    11. Odluka o trošku prekršajnog postupka donijeta je u smislu odredbe čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona i čl. 122. st. 4. ZKP-a, sve obzirom da je okrivljenik trenutno bez stalnih primanja odnosno nezaposlen pa bi se i plaćanjem troškova ugrozila njegova egzistencija.

    Delnice, 29. svibnja 2026.

    Viša sudska savjetnica

    Sutkinja

    Ivana Bolf Briški, v.r.

    Vesna Brbot Košmrlj, v.r.

    Uputa o pravu na žalbu:

    Protiv ove presude ovlaštene osobe iz čl. 192. Prekršajnog zakona mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, kao sud drugog stupnja.

    Dostaviti:

    1. Okrivljeniku,

    2. Branitelju okrivljenika,

    3. Ovlaštenom tužitelju,

    4. U spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.