REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Kž-196/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Mile Solde predsjednika vijeća, Vedrana Pavelića izvjestitelja i Mirka Svirčevića člana vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Zrinke Žalac, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog DK, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25 - dalje KZ/11.) u svezi članka 52. KZ/11., odlučujući o žalbi okrivljenika DK, podnesenoj po braniteljici po službenoj dužnosti Sandri Đurin, odvjetnici iz Nove Gradiške, protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj K- 140/2026-7 od 6. svibnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 29. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba okrivljenog DK kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu na temelju članka 123. stavka 1. točke 1. i 3. Zakona o kaznenom postupku (NN br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 143/13, 56/13, 145/13., 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 – dalje u tekstu: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor okrivljenom DK.

2. Istražni zatvor po tom rješenju može trajati do proteka rokova iz članka 133. ZKP/08., a najdulje do pravomoćnosti rješenja o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora.

2.1. Na temelju članka 54. KZ/11. okrivljenom DK se u vrijeme trajanja istražnog zatvora uračunava vrijeme oduzimanja slobode od 27. prosinca 2025. u 11,00 sati, pa nadalje. Žalba protiv tog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

3. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio okrivljeni DK po braniteljici po službenoj dužnosti ne navodeći žalbene osnove, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijano rješenje preinači na način da istražni zatvor ukine, a podredno da pobijano rješenje ukine i vrati predmet na ponovno raspravljanje radi ocjene osnovanosti izricanja mjera opreza i određivanja jamstva.

4. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08. spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Iako u žalbi ne navodi žalbene osnove, sadržajno iz žalbe proizlazi da se podnosi zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na postojanje osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela, na pogrešno utvrđeno činjenično stanje u odnosu na ne određivanje jamstva i mjere opreza, kao i na pogrešno utvrđeno činjenično stanje u odnosu na posebne pretpostavke iz članka 123. stavak 1. točka 1. ZKP/08.

7. U odnosu na bitne povrede odredaba kaznenog postupka i u odnosu na pogrešno utvrđeno činjenično stanje glede utvrđenja prvostupanjskog suda da postoji osnovana sumnja da je okrivljenik počinio kazneno djelo iz članka 326. stavak 1. KZ/11. u svezi sa člankom 52. KZ/11. u žalbi se ističe da se pobijanim rješenjem prejudicira odgovornost okrivljenika jer okrivljenik nije zatečen u izvršenju tog kaznenog djela, a priznanje nekakvog djela od 25. prosinca 2025. temelji se na njegovom navodnom priznanju kojeg je dao po prijevodu tumača Viktorie Rachok, pa je kvaliteta prijevoda upitna. Navodi se da je na ročištu 6. svibnja 2026. okrivljenik naveo da je njegov materinji jezik ruski no pristao je na prevođenje po tumaču Petri Novačić pa je okrivljenik imao jasniju predodžbu o postupku, te je izjavio da se djelomično smatra krivim navodeći "….jer da nisam krivi ne bih bio ovdje. Loše sam provjerio informaciju…..". Smatra se dalje u žalbi da je okrivljenik bio u zabludi o protupravnosti s obzirom na to da je došao sa područja SR Njemačke gdje je dozvoljeno putem aplikacija dogovarati prijevoze putnika. U odnosu na događaj od 25. prosinca 2025. navodi se u žalbi da ovlašteni tužitelj u spis nije dostavio dokaze da bi okrivljenik prevozio osobe koje su neovlašteno ušle na područje Republike Hrvatske i kretale se, a u odnosu na događaj od 27. prosinca 2025. učinjena je dokazna radnja pretrage mobitela okrivljenika iz koje se može zaključiti da mjesto gdje su djelatnici policije zaustavili okrivljenika nije mjesto gdje je on trebao preuzeti putnike. Ističe se da mu je povrijeđeno pravo obrane u prethodnom postupku jer mu je pravo na branitelja po službenoj dužnosti od strane policije obrazloženo na način da mora odmah platiti iznos 500,00 eura.

8. Suprotno ovim žalbenim navodima sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 3. ZKP/08. na koju žalitelj upire. Naime, iz osobnih podataka za okrivljenika proizlazi da je on državljanin Ukrajine, a pri njegovom ispitivanju po članku 208. a. ZKP/08. u policiji 27. prosinca 2025. nazočila je i tumač za ukrajinski jezik Viktoria Rachok. Isto je tako pri prvom ispitivanju okrivljenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu 28. prosinca 2026. nazočila i ispitivanje prevodila tumač za ukrajinski jezik Viktoria Rachok. Osim toga, na zapisniku sa rasprave od 6. svibnja 2026. vidljivo je da je toj raspravi nazočila i raspravu prevodila tumač za ukrajinski jezik Petra Novačić, pa je tada okrivljenik naveo da mu je materinji jezik ruski, međutim vrlo dobro razumije i govori ukrajinski jezik. Imajući u vidu sve navedeno, pravilno je tijekom cijelog postupka okrivljeniku osigurano pravo na prevođenje na ukrajinski jezik s obzirom na to da je on državljanin Ukrajine. Stoga je prvostupanjski sud omogućio okrivljeniku da na svom jeziku prati raspravu i nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 3. ZKP/08.

9. Što se tiče žalbenih navoda da je okrivljeniku povrijeđeno pravo obrane, zapravo se upire da je okrivljeniku teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jer oba ova akta propisuju da okrivljenik ima pravo na branitelja, pa se upire na žalbeni osnov iz članka 468. stavak 1. točka 12. ZKP/08. Tako je odredbom članka 29. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14) propisano da osumnjičenik, okrivljenik ili optuženik ima pravo, između ostalog i na branitelja i na nesmetano uspostavljenje veze s branitelj, te da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, dok je odredbom članka 6.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17) propisano da svatko optužen za kazneno djelo ima, između ostalog i pravo da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava platiti branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja kada to nalažu interesi pravde.

10. Međutim, na zapisniku o ispitivanju okrivljenika po članku 208. a. ZKP/08. u policiji 27. prosinca 2025. stoji da je okrivljenik poučen da ima pravo uzeti branitelja, te je izjavio da ne želi branitelja, a isto tako pri prvom ispitivanju okrivljenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu 28. prosinca 2026. na zapisniku navedeno da je okrivljenik upozoren na pravo na branitelja, te je izjavio da branitelja ne želi angažirati. Nakon što mu je od strane suca istrage određen istražni zatvor, nastala je obveza da okrivljenik ima branitelja, pa mu je i određen branitelj po službenoj dužnosti u osobi odvjetnice Sandre Đurin, odvjetnice iz Nove Gradiške i to istog dana kada mu je istražni zatvor određen, tj. 29. prosinca 2025. Stoga nije u pravu okrivljenik kada tvrdi da mu je povrijeđeno pravo na obranu i nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 12. ZKP/08 .

11. Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da ne postoji osnovana sumnja da je počinio ovo produljeno kazneno djelo iz članka 326. stavak 1. KZ/11. Naime, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio postojanje osnovane sumnje iz same činjenice da je podignuta optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu broj KO- DO-86/2026-1 od 17. veljače 2026., te je također ispravno utvrdio prvostupanjski sud da osnovana sumnja proizlazi i iz dokaza na kojima se ista optužnica temelji. Za te svoje zaključke o postojanju osnovane sumnje prvostupanjski sud je dao valjane razloge koje je na dostatan način obrazložio u točkama 8. i 9. obrazloženja pobijanog rješenja.

12. Nije u pravu žalitelja da ne postoji opasnost da će okrivljenik pobjeći, jer da nije za pretpostaviti da bi se vratio u svoju domovinu (Republiku Ukrajinu) s obzirom na ratno stanje. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da postoje one osobite okolnosti koje upućuju na opasnost da bi okrivljenik boraveći na slobodi mogao pobjeći u Ukrajinu čiji je državljanin i na taj način izbjeći kazneni progon u Republici Hrvatskoj s obzirom da Ukrajina čiji je državljanin, nije obvezna izručivati svoje državljane Republici Hrvatskoj bez obzira što okrivljenik ima prebivalište u [adresa] jer ga ništa ne sprječava da napusti Republiku Hrvatsku, Saveznu Republiku Njemačku, odnosno Europsku uniju i ode u Ukrajinu čiji je državljanin. Okrivljenika osim zaposlenja u Saveznoj Republici Njemačkoj ne veže ništa ni za tu državu, s obzirom da je bez imovine iz čega proizlazi da nema nikakve imovine, niti u Saveznoj Republici Njemačkoj, a očito nije vezan niti zaposlenjem u građevinskoj firmi i očito da mu to zaposlenje nije osobito važno, jer u suprotnom zasigurno ne bi bio osnovano sumnjiv za počinjenje kaznenog djela koje mu se optužnicom stavlja na teret. Osim toga, ratna djelovanja nisu na cijelom području Republike Ukrajine, pa bi okrivljenik mogao vrlo lako pobjeći u Republiku Ukrajinu i to u onaj njezin dio koji nije zahvaćen ratnim djelovanjima.

13. U pravu je prvostupanjski sud da se ni jednom od mjera opreza iz članka 98. ZKP/08 ne bi mogla postići svrha koja se ostvaruje istražnim zatvorom, jer je okrivljenik osnovano sumnjiv za počinjenje kaznenog djela iz članka 326. KZ/11, a isto kazneno djelo, čine okrivljenici koji su povezani s osobama koje organiziraju ilegalne prelaske držanih granica pa bi i okrivljeniku bilo vrlo jednostavno ilegalno prijeći državnu granicu Republike Hrvatske, odnosno napustiti teritorij Europske unije i učiniti se nedostupnim pravosudnim tijelima Republike Hrvatske. Isto tako je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da je nesvrhovito određivati jamstvo, jer mu se istražni zatvor produljuje osim na temelju članka 123. stavak 1. točka 1. ZKP/08. i na temelju članka 123. stavak 1. točka 3. ZKP/08., a kako je institut jamstva povezan samo sa odredbom članka 123. stavak 1. točka 1. ZKP/08. u ovom slučaju jamstvo je bespredmetno.

14. S obzirom da ovo drugostupanjsko vijeće ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti u smislu članka 494. stavak 4. ZKP/08. nije našlo da postoji povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, te nema povrede kaznenog zakona na štetu okrivljenika, temeljem članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08, žalbu okrivljenika je valjalo odbiti kao neosnovanu.

Slavonski Brod, 29. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća

Mile Soldo