Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    K-1098/2014-55

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Split, Gundulićeva 27

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Lovorki Kraljević, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Lane Šušnjar, u kaznenom postupku protiv okrivljenog UG zbog kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz čl. 118. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj K-DO-720/2014 od 24. listopada 2014., izmijenjene 12. siječnja 2026., nakon javne rasprave održane 12. siječnja 2026., 25. veljače 2026., 25. ožujka 2026., 3. travnja 2026., 21. svibnja 2026. i 29. svibnja 2026., u odsutnosti okrivljenika i u prisutnosti okrivljenikove braniteljice Nikice Bojkić, odvjetnice u Splitu, te zamjenika ODO-a u Splitu ĐG, **.**.2026. objavio je i

    p r e s u d i o

    a)

    Na temelju čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25., 13/26., dalje: ZKP/08), stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Splitu broj K-1098/14 od 30. listopada 2014. u odnosu na okrivljenog UG.

    b)

    Na temelju čl. 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24, 72/25., 13/26., dalje: ZKP/08),

    OKRIVLJENI: UG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U i Đ, rođene Č,  rođen **.**.1986.  u [adresa],  s prebivalištem u [adresa] na adresi [adresa], državljanin Republike  Hrvatske,  uklopničar  u  elektroenergetskim postrojenjima,  zaposlen  u  trgovačkom  društvu  HEP proizvodnja d.o.o., s mjesečnim primanjima od oko 1.300,00 eura, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, pismen, sa završenom srednjom školom, lošeg imovnog stanja, vlasnik osobnog automobila marke i tipa „Mercedes GLK" iz 2009. godine, bez čina, neodlikovan, neosuđivan,

    OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

    I. da bi 16. kolovoza 2014. oko 18,40 sati u Stobreču, Ribarska ulica kod broja 4, dok se ČG naguravao s njegovim prijateljem RG, s kojim se prethodno verbalno prepirao, tražeći od njega da pomakne vozilo koje je njegovom sinu koji je morao ići na posao onemogućavalo prolaz, prišao ČG s lijeve bočne strane te u nakani da ga teško tjelesno povrijedi, udario ga zatvorenom šakom u lijevu stranu lica, pri čemu je ovaj zadobio prijelom lijeve jagodične kosti lica s dvoslikama i krvarenje iz lijeve nosnice, što čini jednu cjelinu koja predstavlja tešku tjelesnu povredu,

    dakle, da bi drugoga teško tjelesno ozlijedio,

    II. pa da bi time počinio kazneno djelo protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom – djelo opisano i kažnjivo po čl. 118. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., dalje: KZ/11).

    III. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. tog zakona, nužni izdaci okrivljenika te nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj K-DO-720/2014 od 24. listopada 2014. protiv okrivljenog UG zbog kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz čl. 118. st. 1. KZ/11.

    2. Na temelju prijedloga iz optužnice, presudom broj K-1098/2014 od 30. listopada 2014. protiv okrivljenika je izdan kazneni nalog kojim je on proglašen krivim zbog počinjenja predmetnog kaznenog djela. No, budući da je okrivljenik pravodobno izjavio prigovor protiv kaznenog naloga, postupak je nastavljen dostavljanjem spisa optužnom vijeću koje je optužnicu potvrdilo rješenjem broj Kov-1057/2014 od 20. siječnja 2015.

    3. Stoga je pod točkom a) izreke ove presude, a na temelju čl. 544. st. 1. ZKP/08, citirani kazneni nalog stavljen izvan snage.

    4. Nakon otvaranja zasjedanja suda, a prije početka rasprave održane 12. siječnja 2026., koja je sukladno čl. 407. st. 3. ZKP/08 počela iznova jer se održala pred drugom predsjednicom vijeća, zastupnik optužbe je izmijenio optužnicu na način da su u pravnoj oznaci djela iza riječi "Kaznenog zakona" dodane zagrade i u njima tekst koji glasi: ("Narodne novine broj 125/11 i 144/12, dalje: KZ/11)".

    5. Prilikom očitovanja o izmijenjenoj optužnici, okrivljeni UG je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret izmijenjenom optužnicom i da će obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.

    6. U dokaznom postupku, na temelju članka 430. u vezi s člankom 329. ZKP/08 pročitane su isprave, i to zapisnik II Policijske postaje Split o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu okrivljenog UG broj 1075473 od 16. kolovoza 2014. (list 6 spisa) i medicinska dokumentacija za oštećenika ČG (listovi 11-14 spisa).

    7. Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08, suglasnošću stranaka, pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za sudsku medicinu dr. Antonija Alujevića od 21. listopada 2014. (listovi 73-74 spisa).

    8. U nastavku postupka, ispitani su svjedok-žrtva ČG, svjedoci RG, IG i EG te stalni sudski vještak za sudsku medicinu dr. Antonio Alujević.

    9. Na temelju čl. 431. st. 3. i 4. ZKP/08, iz spisa su kao nezakoniti dokazi izdvojene službene zabilješke II Policijske postaje Split o obavljenom obavijesnom razgovoru s IG, CG, RG, UG, TG i ČG (listovi 3-4 spisa), s dr. R (list 10 spisa), s UG (list 24 spisa), s RG (list 34 spisa), s TG (list 44 spisa), i s ĆG (list 45 spisa), koji materijali će se nakon pravomoćnosti rješenja o izdvajanju zatvoriti u poseban omot i predati sucu istrage radi čuvanja odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati niti koristiti u postupku. Navedene službene zabilješke sastavljene su na temelju obavijesti policije dobivenih od građana, a na takvim obavijestima ne može se temeljiti sudska odluka.

    10. Na temelju čl. 421. st. 1. toč. 4. ZKP/08 sud je odbio kao odugovlačeći prijedlog obrane da se pribavi mišljenje vještaka iz područja maksilofacijalne kirurgije ili iz područja otorinolaringologije, a na okolnost postoje li druge mogućnosti nastanka ozljede kod oštećenika, kao i prijedlog obrane da se od Centra 112 zatraži audio snimka razgovora između okrivljenika i operatera tog centra, a koji razgovor bi njih dvojica vodili 16. kolovoza 2014. u vremenu od oko 17,30 do 19,30 sati, dakle na dan kritičnog događaja, kada bi mu operater najavio da će ga spojiti s policijom, a do toga nije došlo. Naime, s obzirom na rezultate već izvedenih dokaza, sud je ocijenio da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje sudske odluke, a da se izvođenjem predloženih dokaza ne bi utvrdile činjenice koje su važne za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari, a koje već na nedvojben način nisu utvrđene. Uz to, provođenje novog medicinskog vještačenja obrana je predložila provesti na istu onu okolnost na koju je vještak sudske medicine dr. Antonio Alujević već proveo sudsko-medicinsko vještačenje, pri čemu se imenovani vještak na raspravi očitovao na okolnost mehanizma nastanka ozljede kod žrtve. Činjenica što obrana nije suglasna s rezultatima i zaključcima provedenog vještačenja nije sama za sebe dovoljna za određivanje novog vještačenja, već se takva sporna pitanja otklanjaju dodatnim ispitivanjem vještaka, što je u ovom postupku i obavljeno. Obrana pritom ničim nije potkrijepila tvrdnje da bi imenovani vještak dao neobjektivni i pristrani nalaz i mišljenje zbog navodne povijesti odnosa s okrivljenikovim ocem niti je ičim dokumentirala navod o tome da je okrivljenikov otac kazneno prijavljivao dr. Antonia Alujevića tijekom 2005. ili 2006. godine.

    11. Na temelju čl. 421. st. 1. toč. 4. ZKP/08 sud je odbio kao odugovlačeći i prijedlog obrane da se od PUSD, II Policijske postaje Split pribavi zapisnik o očevidu nad vozilom marke Renault Clio reg. oznake i broja [registarska oznaka] u vlasništvu ĆG, koji je zapisnik sastavljen povodom njegove prijave oštećenja vozila, a do kojeg oštećenja je došlo u predmetnom događaju, te je odbijen prijedlog obrane da se na okolnost nastanka oštećenja na tom vozilu na raspravu pozove i ispita ĆG. Naime, s obzirom na rezultate već izvedenih dokaza, sud je ocijenio da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje sudske odluke, a da se izvođenjem predloženih dokaza ne bi utvrdile činjenice koje su važne za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari, a koje već na nedvojben način nisu utvrđene.

    12. Kako stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, na završetku dokaznog postupka, a prije ispitivanja okrivljenika, pročitani su potvrda iz prekršajne evidencije od 20. svibnja 2026. (listovi 186-187 spisa) i uvjerenje iz kaznene evidencije od 20. svibnja 2026. (list 188 spisa) za okrivljenika.

    13. Na kraju dokaznog postupka ispitan je okrivljenik, a zatim je pročitan zapisnik Općinskog državnog odvjetništva u Splitu o prvom ispitivanju okrivljenog UG od 15. listopada 2014. i reproducirana je audio-video snimka tog ispitivanja (listovi 64-67; omot 69 spisa).

    14. Nakon tako provedenog dokaznog postupka, sud je, ocjenjujući svaki dokaz pojedinačno te ga dovodeći u vezu s drugim dokazima, cijeneći dokaze metodom slobodne ocjene dokaza, utvrdio da nije dokazano da je okrivljeni UG počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz čl. 118. st. 1. KZ/11, zbog čega je okrivljenika oslobodio optužbe na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08, kako je to navedeno u izreci presude.

    15. Kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz čl. 118. st. 1. KZ/11 čini onaj tko drugoga teško tjelesno ozlijedi ili mu teško naruši zdravlje.

    16. U postupku nije bilo sporno da se inkriminirani događaj zbio 16. kolovoza 2014. oko 18,40 sati u [adresa] u [adresa].

    17. Međutim, s obzirom na okrivljenikovu obranu, u postupku je bilo sporno je li okrivljenik, dok se ČG naguravao s njegovim prijateljem RG, prišao ČG s lijeve bočne strane i udario ga zatvorenom šakom u lijevu stranu lica, te je li uslijed toga ovaj zadobio tešku tjelesnu ozljedu – prijelom lijeve jagodične kosti lica s dvoslikama i krvarenje iz lijeve nosnice.

    18. Naime, prilikom ispitivanja pred državnim odvjetnikom (15. listopada 2014.), okrivljenik je opovrgnuo počinjenje kaznenog djela, u bitnom navodeći da je tog poslijepodneva bio u društvu s RG i TG. RG je krenuo autom kući po alat radi popravka broda, a on (okrivljenik) se uputio iz lučice prema obližnjoj trafici. EG je ostao na brodu čuvati stvari. Na povratku iz trafike vidio je da je iz Ribičićevog vozila počeo sukljati dim, a vozilo je bilo zaustavljeno u frekventnoj ulici. RG je izišao iz vozila i podigao poklopac motora. Stvorila se gužva pa su auto odgurali u sporednu ulicu gdje su namjeravali nastaviti s popravkom. Nedugo zatim prišao im je krupan, stariji muškarac i počeo vikati na njih da se maknu odande i počeo im prijetiti da će baciti u more njih i auto. RG i on su pokušali smiriti situaciju, no muškarac je vikao da mu sin mora na posao i da se odmah maknu. U to se iz te uličice s vozilom počeo spuštati sin tog muškarca kojem je RG signalizirao da pričeka još minutu. Stariji muškarac je nastavljao s prijetnjama i psovkama. Nedugo nakon što se tu pojavio njegov sin, stariji muškarac je ničim izazvan fizički nasrnuo na RG udarajući ga rukama, a on se (okrivljenik) cijelo vrijeme nalazio s druge strane vozila. Tada je sin tog muškarca izišao iz vozila i uhvatio RG s leđa, dok ga je stariji muškarac tukao. RG se pokušavao obraniti. U to je on (okrivljenik) pokušao ući između njih dvojice i razdvojiti ih, na što ga je stariji muškarac počeo tući rukama, pa se on (okrivljenik) pokušavao obraniti lamatajući rukama. U jednom trenutku je osjetio da je rukom udario u nešto tvrdo, a nakon toga je taj stariji muškarac zateturao i uhvatio se za auto. Cijela ta situacija trajala je koju minutu. Nije imao namjeru nikoga ozlijediti, jedino je htio to sve zaustaviti i razdvojiti RG i tog starijeg muškarca. U to vrijeme EG je od njih bio udaljen 10- ak metara. Odgovarajući na pitanje branitelja je li moguće da je RG zadao udarac starijem muškarcu ili njegovom sinu, okrivljenik je naveo da je to moguće, da je tu bilo lamatanja rukama s obje strane, dodajući da se RG branio od napada ČG. On (okrivljenik) je imao modrice na prsima i ramenima i raskrvavljenu usnu, a misli da je i RG imao modrice.

    19. Iznoseći obranu na raspravi 21. svibnja 2026. (listovi 191-193 spisa), okrivljenik je također negirao počinjenje kaznenog djela u bitnom navodeći da on ČG nije ozlijedio. Tog dana s prijateljem RG i poznanikom TG vraćao se s izleta. Pokvarilo se Ribičićevo vozilo i iz haube je počeo sukljati dim te su posumnjali na ozbiljan kvar koji je mogao dovesti do eksplozije. RG je odmah zaustavio vozilo u sporednoj uličici tako da je bio onemogućen prolaz vozilima. Obojica su izašli iz vozila, RG je otvorio haubu, i dok su njih dvojica pokušavali utvrditi uzrok kvara, naišao je nepoznati muškarac jače tjelesne građe, u dobi od oko 55-60 godina koji je počeo vikati na njih da ne mogu tu stati s vozilom, bio je izuzetno agresivan u ponašanju, a kad je vidio da se ne obaziru na njegovu viku, počeo im je prijetiti govoreći im da će ih baciti u more i ugušiti u moru. Na te prijetnje nije reagirao, a RG je prokomentirao: "Pusti ga, ko mu jebe metar". To je čuo taj muškarac i na to se silno razbjesnio te je fizički napao RG koji se u tom trenutku nalazio uz haubu vozila s vozačeve strane, a on se nalazio uz haubu sa suvozačeve strane. Taj stariji muškarac je udarao RG rukama po glavu, vratu i prsima, a RG se pokušavao obraniti lamatajući rukama prema njemu. Na tom mjestu u međuvremenu se pojavio mlađi muškarac koji se parkirao iza Ribičićevog vozila. Taj mlađi muškarac se tu dovezao otprilike u vrijeme kad je stariji muškarac prijetio njemu i RG. Naknadno je saznao da je to bio sin tog starijeg muškarca.

    19.1. Za vrijeme dok je trajao fizički sukob između RG i starijeg muškarca, mlađi muškarac je prišao RG s leđa i obujmio ga oko prsiju i nadlaktica, a stariji muškarac je nastavio tući RG. Na taj način, mlađi muškarac je onemogućio RG da se brani od napada starijeg muškarca. U strahu za život i zdravlje svog prijatelja RG, čija je supruga u to vrijeme bila trudna, nije imao druge nego mu pokušati pomoći, pa je obišao Ribičićevo vozilo i pokušao razdvojiti starijeg muškarca od RG kako bi ga ovaj prestao tući, tako da je obojicu odgurnuo u području prsiju i stao između njih. Za vrijeme dok ih je razdvajao, stariji muškarac je nastavio udarati RG preko njega, a nakon što ih je razdvojio, stariji muškarac je počeo tući njega. Stariji muškarac ga je udarao šakama i otvorenim dlanovima u području glave, vrata i po tijelu, bio je nevjerojatno agresivan, bazdio je na vino i bio je "sav zapjenjen" od bijesa. Dok ga je ovaj tukao, on je tog starijeg muškarca pokušao odgurnuti od sebe u području njegovih prsiju. U obrani od njegovih udaraca lamatao je rukama i misli da ga je u jednom trenutku udario po ruci, a prilično je siguran da ga ni u jednom trenutku nije udario u glavu. Kada je shvatio da stariji muškarac ne odustaje od napada, skočio je na betonirani parking i stao uz parkirano vozilo. Stariji muškarac je krenuo za njime, hodao je brže i na putu prema njemu spotaknuo se i pao, a pri padu je udario rukama i glavom u prtljažnik vozila. Ponovio je da nije imao nikakvu namjeru ozlijediti tog starijeg muškarca. Jedina želja mu je bila da spriječi teško ozljeđivanje, a moguće i smrt svog prijatelja s obzirom na izrečene prijetnje od strane starijeg muškarca. Inače, za vrijeme predmetnog događaja 10-ak metara dalje nalazio se njegov poznanik EG.

    19.2. U opisanom događaju zadobio je ogrebotine i modrice u području glave, vrata i prsiju, a i RG je imao slične ozljede. Nije zatražio liječničku pomoć jer je smatrao da te ozljede može sam sanirati. Otprilike 15 dana nakon događaja saznao je da se stariji muškarac zove ČG i da je nasilne prirode.

    20. Svjedok-žrtva ČG, ispitan na raspravi (listovi 146-148 spisa), naveo je da se ne sjeća događaja koji je predmet ovog postupka. Od tog događaja proteklo je više od 10 godina i zaista se više ne može sjetiti okolnosti ni detalja tog zbivanja, a ne sjeća se ni da je u vezi s time iskazivao u državnom odvjetništvu. Prije događaja koji je predmet ovog postupka prebolio je moždani udar, a u međuvremenu nije imao većih zdravstvenih problema. Cijeli ovaj događaj je negdje potisnuo i većinom zaboravio. Kad vidi gospodina koji sjedi u sudnici iza njega (a iza njega je sjedio okrivljeni UG, op.a.), naveo je da tu osobu nikada nije vidio.

    20.1. Nakon što je svjedoku sukladno članku 426. ZKP/08 predočen i pročitan njegov prijašnji iskaz koji je iznio u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu dana 19. rujna 2014. (listovi 51-54 spisa) naveo je da mu ništa od toga nije poznato i da se uopće ne sjeća da je o događaju koji je predmet ovog postupka svjedočio u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu niti da je nešto ovakvo iskazao. Iskaz koji mu je pročitan da je opširan i da ima dojam da ga je dao neki pravnik, a ne on. Čudno mu je da bi on opisao muškarca koji ga je udario, dodajući da kako može opisati nekoga tko ga je udario nakon što je od tog udarca pao na tlo. Naveo je da sa 90%-tnom sigurnošću može reći da se na tom zapisniku o njegovom ispitivanju pred državnim odvjetnikom nalazi njegov potpis.

    20.2. Odgovarajući na pitanje suda sjeća li se je li zadobio tešku tjelesnu ozljedu u nekom događaju, naveo je da se ne sjeća da je ikada zadobio tešku tjelesnu ozljedu, a na daljnji upit suda znači li mu išta ime UG, naveo je da mu to ime ništa ne znači. Na daljnji upit suda je li u razdoblju od 16. kolovoza 2014. pa do danas imao traumu glave ili tražio neurološku pomoć, odgovorio je da nije doživio traumu glave niti je tražio takvu pomoć.

    21. Iz iskaza svjedoka-žrtve ČG koji je dao pred državnim odvjetnikom 19. rujna 2014. (listovi 51-54 spisa), proizlazi da je tog dana jedan automobil zapriječio put tako da njegov sin nije mogao izaći na glavnu cestu, da su ispred tog vozila bila dva muškarca koji su gledali u haubu, da ih je on zamolio da pomaknu malo automobil da sin može izaći, da mu je jedan od te dvojice rekao: „Tko mu jebe mater neka čeka", pa nakon što mu je on prigovorio zbog takvog ponašanja, taj muškarac da mu se unio u lice, uhvatio ga za majicu, a on (svjedok) ga je odgurnuo od sebe, ali ga nije udario. Iz njegovog iskaza dalje proizlazi da mu je tada s lijeve bočne strane prišao drugi muškarac s kojim nije imao nikakav kontakt i udario ga zatvorenom šakom u lijevu stranu lica od čega je pao na pod, a taj muškarac koji ga je udario je višeg rasta, srednje konstitucije, proćelav i starosti 25 do 30 godina. Tog dana odvezen je na Hitni kirurški prijem gdje mu je dijagnosticiran prijelom lijeve jagodične kosti i napuknuće kosti desnog ručnog zgloba. Naknadno je saznao da se muškarac koji ga je udario zove UG.

    22. Svjedok RG, ispitan na raspravi (listovi 157-159 spisa), u bitnom je naveo da mu se tog dana pokvarilo vozilo koje se nalazilo u jednoj uličici u [adresa] na način da se zapalio neki kabel. Vozilo je smetalo starijem gospodinu koji je tražio da pomakne vozilo. Taj gospodin mu je opsovao, vrijeđao ga i rekao mu nešto prijeteće, a zatim mu je ponovio da mora pomaknuti vozilo jer njegov sin mora ići na posao. U to vrijeme nalazio se pored svog vozila i na te psovke je ovome uzvratio istom mjerom. Onda je stariji gospodin došao do njega i udario ga otvorenim dlanom po licu, na što je muškarca odgurnuo od sebe, a ne sjeća se je li ga udario. Tada se u njihov sukob upleo sin tog gospodina tako da je došlo do naguravanja između njega i tog mladića, ali nije bilo udaraca. Tijekom tog naguravanja između njega i mladića, njegov vjenčani kum UG upleo se u razmirivanje, htio je razmiriti naguravanje između njega, starijeg gospodina i njegovog sina. UG je stao u njegovu obranu, ali ne može se sjetiti što je točno učinio te prigode. Sve se brzo izdogađalo. Nije vidio da je te prigode netko nekoga udario, radilo se samo o naguravanju, a pod time podrazumijeva kad netko nekoga rukama odguruje u području prsiju. U tom događaju on nikoga nije udario. EG je u to vrijeme od mjesta događaja bio udaljen oko 50 metara. Te prigode imao je neke manje ozljede po licu, radilo se o ogrebotinama i ozljedi usnice.

    22.1. Nakon što je svjedoku sukladno članku 426. ZKP/08 predočen njegov prijašnji iskaz koji je iznio u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu 19. rujna 2014. (listovi 58-60 spisa) naveo je da u cijelosti ostaje kod onoga što je tada iskazao.

    23. Ispitan pred državnim odvjetnikom 19. rujna 2014. (listovi 58-60 spisa), svjedok RG je, opisujući svoj fizički sukob sa starijim muškarcem i ponašanje okrivljenog UG u tom događaju, iskazao da ga je stariji muškarac udario otvorenim dlanom u desnu stranu lica od čega je zateturao, a tada je iz automobila izašao sin tog muškarca i skočio na njega želeći ga udariti nogom, ali mu se izmaknuo, nakon čega su se kratko naguravali, a onda je krenuo prema njemu i taj stariji muškarac. Tada je UG uhvatio tog muškarca oko struka kako bi ga smirio, a kako se on (RG) kroz to vrijeme nagurivao s mladim muškarcem nije cijelo vrijeme gledao prema UG i starijem muškarcu, no vidio je da su se i oni nagurivali, a u jednom trenutku stariji muškarac je zateturao. Nije vidio da je UG udario tog muškarca.

    24. Svjedok IG (sin žrtve ČG), ispitan na raspravi (listovi 159-160 spisa), u bitnom je naveo da je prošlo 12 godina od događaja o kojem je već jednom negdje svjedočio. Ne sjeća se što se tada dogodilo, ničeg se ne sjeća, osim da se to dogodilo ispred njegove kuće u [adresa].

    24.1. Nakon što je svjedoku IG sukladno članku 426. ZKP/08, predočen njegov prijašnji iskaz koji je iznio u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu 19. rujna 2014. (listovi 55-57 spisa) naveo je da ostaje kod svega što je tada iskazao.

    25. Ispitan pred državnim odvjetnikom 19. rujna 2014. (listovi 55-57 spisa), svjedok IG u bitnom je naveo da je tog dana jedan automobil bio parkiran na putu prema izlazu na glavnu cestu pa nije mogao izići s vozilom. U to je došao njegov otac ČG i prišao dvojici muškaraca koji su gledali u haubu tog vozila i rekao im da ga pomaknu. Na to je jedan od te dvojice rekao nešto u smislu „tko ga jebe neka čeka“, a kad ih je otac ponovno zamolio da pomaknu automobil, jedan od te dvojice muškaraca je ocu rekao da ide u „pizdu materinu". To mu je govorio muškarac koji se nalazio odmah uz automobil, a drugi muškarac je bio udaljen oko 2 metra. Taj muškarac koji je verbalno napao njegovog oca uhvatio je tada oca za majicu i odgurnuo ga na što je otac odgurnuo njega, da bi se u tom trenutku prema ocu zaletio drugi muškarac i u zaletu ga s lijeve bočne strane udario zatvorenom šakom u lijevu stranu lica od kojeg udarca je otac pao na pod. Ni on ni otac nisu bili bezobrazni niti agresivni prema tim momcima, a te momke ne poznaje od ranije.

    26. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za sudsku medicinu dr. Antonija Alujevića od 21. listopada 2014. (listovi 73-74 spisa) proizlazi da je oštećenik ČG kritične prigode zadobio prijelom lijeve jagodične kosti lica s dvoslikama i krvarenjem iz lijeve nosnice što čini jednu cjelinu koja predstavlja (običnu) tešku tjelesnu ozljedu nastalu udarcem stisnutom šakom silom jakog intenziteta. Prema tomu oštećenik je zadobio tešku tjelesnu ozljedu.

    27. Stalni sudski vještak dr. Antonio Alujević, ispitan na raspravi (listovi 170-171 spisa), naveo je da ostaje u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja.

    27.1. Odgovarajući na pitanja braniteljice, i to na upit jesu li ozljede koje su utvrđene kod žrtve ČG mogle nastati i pri nekom drugom mehanizmu od onog o kojem se on izjasnio u pisanom nalazu i mišljenju, vještak je naveo da ova ozljeda, kada je izolirana kao u ovom slučaju, nastaje isključivo udarcem stisnutom šakom i nema karakteristike ozljeda nastalih padom. Na daljnji upit može li pojasniti svoj navod da je predmetna ozljeda izolirana, vještak je naveo da to znači da nije bilo drugih prijeloma kostiju lica, kao ni površinskih ozljeda isturenih dijelova lica, kao što su nos, brada, obrvni luk. Na daljnji upit je li u konkretnom slučaju moguće utvrditi kojom šakom je žrtvi zadan udarac kritične prigode, lijevom ili desnom, vještak je naveo da se zbog izuzetno velike pokretljivosti glave i ruke u prostoru ne može sa sigurnošću zaključivati je li udarac zadan lijevom ili desnom šakom. Na daljnji upit može li se izjasniti o tjelesnoj konstituciji osoba, a pritom se misli na onoga tko prima i onoga tko zadaje udarac, vještak je naveo da visina osobe koja zadaje i osobe koja prima udarac nije odlučna u zadobivanju ove ozljede kao ni međusobni položaj tih osoba, zbog izuzetne pokretljivosti ruke i glave u prostoru. Na daljnji upit je li za nastanak predmetne ozljede kod oštećenika bio potreban zamah pri udarcu, vještak je naveo da je zamah bio potreban i da je bio jakog intenziteta.

    27.2. Odgovarajući na pitanje zastupnice optužbe je li predmetna ozljeda mogla nastati pri "lamatanju" rukama, kako to navodi optuženik u svojoj obrani, ili je mogla nastati isključivo direktnim udarcem zamahom, vještak je naveo da je predmetna ozljeda mogla nastati isključivo udarcem stisnutom šakom.

    27.3. Nakon što je vještaku predočen navod iz iskaza svjedoka IG koji je dao pred državnim odvjetnikom 19. rujna 2014. koji glasi: "da bi u tom trenutku prema mom ocu zaletio ovaj drugi muškarac i u zaletu ga s lijeve bočne strane udario zatvorenom šakom u lijevu stranu lica od kojeg udarca je moj otac pao na pod ", uz pitanje je li takav navod svjedoka IG sudsko-medicinski održiv, vještak je naveo da jest.

    28. Iz iskaza svjedoka KG, ispitanog na raspravi (listovi 178-179 spisa), u bitnom proizlazi da je on događaj koji se zbio 16. kolovoza 2014. promatrao s udaljenosti od oko 15 metara. Vidio je da UG i RG stoje pored vozila na kojem je bila dignuta hauba zbog kvara na vozilu, a njima dvojici tada prilaze dvojica nepoznatih muškaraca, jedan stariji i jedan mlađi, za koje je naknadno doznao da su to otac i sin IG. I su vrlo agresivno nastupili prema RG tražeći od njega da pomakne svoje vozilo, a pritom je stariji IG gestikulirao rukama prema Ribičićevom vozilu. Napadnut je RG, ne može se sjetiti tko ga je napao. Došlo je do komešanja između UG, RG te IG i njegovog sina, na način da su UG i RG bili statični, a napadali su ih IG i njegov sin, no ne može reći kako je taj napad izgledao. U taj događaj se nije uključivao.

    28.1. Odgovarajući na pitanje braniteljice može li pojasniti koju je točnu ulogu u ovom događaju imao UG, a koju RG, svjedok je naveo da su napadači u tom događaju bili IG i njegov sin koji su primarno napali RG, a sjeća se da je UG razdvajao vjerojatno napadnutog RG od napadača, s tim da se ne može sjetiti je li napadač bio E ili njegov sin.

    29. Razjašnjavajući sporna pitanja je li okrivljeni UG kritične prigode žrtvu ČG namjerno udario zatvorenom šakom u lijevu stranu lica i pritom ga teško tjelesno ozlijedio, sud je sveobuhvatno i kritički analizirao sve dokaze izvedene u postupku i doveo ih u relaciju s obranom okrivljenika.

    29.1. Okrivljenik negira počinjenje predmetnog kaznenog djela i tvrdi da je on, braneći svog prijatelja RG od napada (ovdje žrtve) ČG i njegovog sina, u kritičnom događaju odgurnuo žrtvu ČG u području prsiju, a kad je ČG napao i njega, da se branio „lamatajući rukama“. Okrivljenik kategorički tvrdi da žrtvu ČG nije ozlijedio. Prema iskazu svjedoka RG proizlazi da je ČG bio primarni napadač koji je napao upravo njega, a da je okrivljenik bio taj koji je pokušao razmiriti taj fizički sukob u koji se u međuvremenu uključio i Matkov sin IG. Svjedok RG nije vidio da je okrivljenik udario ČG. Najzad, iako svjedok EG nije mogao iznijeti pojedinosti vezane uz predmetni događaj, iz njegovog iskaza također proizlazi da su ČG i IG bili primarni napadači na RG i da ih je okrivljenik razdvajao od RG.

    29.2. S druge strane, jedini dokazi koji okrivljenika inkriminiraju jesu iskazi svjedoka žrtve ČG i svjedoka IG koje su oni dali pred državnim odvjetnikom, a ti njihovi raniji iskazi podržani su rezultatima provedenog sudskomedicinskog vještačenja, i to samo u pogledu mehanizma ozljeđivanja i same ozljede koju je zadobio žrtva ČG (na temelju tog vještačenja ne može se utvrditi tko je žrtvi nanio tu ozljedu).

    29.3. Međutim, žrtva ČG je prilikom svjedočenja na raspravi potpuno reterirao od svog prvotnog iskaza. Naime, ne samo da se svjedok žrtva ČG izjasnio da se kritičnog događaja ne sjeća, već je kazao da se ne sjeća da je ikada zadobio tešku tjelesnu ozljedu niti se sjeća da je o događaju svjedočio pred državnim odvjetnikom, a posebno je doveo u pitanje mogućnost da je on prilikom svjedočenja u državnom odvjetništvu dao opis napadača. Kazao je i da u sudnici ne prepoznaje okrivljenog UG i da mu to ime ništa ne znači. Dakle, kod činjenice da žrtva ČG, prema vlastitoj izjavi, nakon kritičnog događaja nije pretrpio nikakvu traumu glave niti je imao zdravstvene smetnje koje bi utjecale na njegovu sposobnost pamćenja, evidentno je da je on ovakvim iskazom na raspravi ekskulpirao okrivljenog UG i ujedno nastojao potpuno obezvrijediti svoj prijašnji, po okrivljenika tereteći iskaz.

    29.4. Ni žrtvin sin svjedok IG, što je za sud vrlo indikativno, na raspravi se nije mogao sjetiti događaja koji je predmet ovog postupka, osim da se on zbio ispred njegove kuće, a nakon što mu je predočen prijašnji iskaz pred državnim odvjetnikom, naveo je da kod tog iskaza ostaje.

    29.5. Posebno je važno imati na umu činjenicu da iskazi svjedoka žrtve ČG i svjedoka IG koje su oni dali pred državnim odvjetnikom nisu bili konfrontirani, tj. o njihovom ispitivanju nisu bili obaviješteni okrivljenik i njegov branitelj, pa se na takvim njihovim svjedočenjima, prema čl. 431. st. 2. ZKP/08, ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda, pri čemu je svjedok žrtva ČG u svom konfrontiranom iskazu na raspravi potpuno odstupio od svog prijašnjeg iskaza, dok svjedok IG na raspravi nije uopće iskazivao o događaju tvrdeći da se ničega ne sjeća.

    29.6. Kod izloženog stanja stvari vidljivo je da vezano za sporne činjenice je li okrivljenik namjerno udario žrtvu ČG na način na koji mu se to inkriminira optužnicom i pritom ga teško ozlijedio jedini dokazi u ovom postupku jesu iskazi svjedoka žrtve ČG i svjedoka IG ispitanih pred državnih odvjetništvom, no zbog nekonfrontiranosti tih iskaza, sukladno čl. 431. st. 2. ZKP/08, na tim svjedočenjima ne može se isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda.

    30. Slijedom izložene argumentacije, sud ocjenjuje da u ovom postupku, a na temelju izvedenih dokaza, nije izvan svake razumne sumnje dokazano da je okrivljeni UG udario zatvorenom šakom u lijevu stranu lica žrtvu ČG i tako ga teško tjelesno ozlijedio, pa samim time nije dokazano da je počinio predmetno kazneno djelo za koje se tereti optužnicom, zbog čega je okrivljenika na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08 trebalo osloboditi optužbe.

    31. Za donošenje osuđujuće presude i kažnjavanje potrebno je nedvojbeno utvrđenje da je optuženik počinio kazneno djelo za koje je optužen (čl. 455. st. 1. ZKP/08). Teret dokaza u postupku utvrđivanja krivnje optuženika je na tužitelju, osim ako zakonom nije drukčije propisano (čl. 3. st. 2. ZKP/08).

    32. S obzirom na to da je okrivljenik oslobođen optužbe, na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 sud je odlučio da troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. tog zakona, nužni izdaci okrivljenika te nužni izdaci i nagrada njegovog branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    Split, 29. svibnja 2026.

    SUTKINJA

    Lovorka Kraljević

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje županijski sud.

    DNA:

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu

    2. okrivljeni UG

    3. braniteljica Nikica Bojkić, odvjetnica u Splitu

    4. žrtva ČG (po pravomoćnosti)

    5. u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.