Poslovni broj: P-952/2024-32

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Nives Grubišić Đogić, u pravnoj stvari tužiteljice KM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Maru Mahočeviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB:52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu, radi utvrđenja, nakon glavne i javne rasprave zaključene 4. svibnja 2026. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i zamjenika državnog općinskog odvjetnika, 29. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I.) Utvrđuje se da je tužiteljica KM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica zk.č.br. 284/3, oznake zemljišta VOŠĆINEK, LIVADA, površine 614 m2 koje se formira geodetskim elaboratom br. 2024 -067 k. o. [katastarska općina] od dijela zk.č.br. 284/1, oznake zemljišta VOŠĆINEK, ŠLJUNČARA, površine 27641 m2 u odnosu na koju je kao vlasnik upisana tuženica Republika Hrvatska, OIB:52634238587.

II.) Nalaže se ispravak upisa prava vlasništva u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Novi Zagreb, Općinskog suda u Novom Zagrebu na način da se provede geodetski elaborat br. 2024-067 k. o. [katastarska općina] kojim se formira zk.č.br. 284/3, oznake zemljišta VOŠĆINEK, LIVADA, površine 614 m2 te upisati tužitelj icu kao vlasnika navedene novoformirane čestice uz istodobno brisanje prava vlasništva upisanog za korist tuženice u roku od 15 dana.

III.) Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.360,94 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 29. svibnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovom sudu 28. listopada 2024. protiv tuženice tvrdi da je u zemljišnim knjigama ovog suda u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana zk.č.br. 284/1, oznake zemljišta MLADOLES ORANICA, površine 29754 m2, a kao vlasnik je upisana tuženica. Navedena čestica je formirana u postupku osnivanja, obnove ili dopune zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina] koji se provodio kod ovog suda. Tužiteljica je sudjelovala u navedenom postupku iz razloga jer je ista bila upisana kao vlasnik zk.č.br. 4467 k. o. [katastarska općina] (ranije k. o. [katastarska općina]), oznaka zemljišta ORANICA, površine 703 m2 koja je brisana iz zemljišnih knjiga formiranjem zk.č.br. 284/1 , zk.č.br. 423/6 i zk.č.br. 9578 sve k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica se protivila formiranju navedenih čestica i usklađivanju zemljišnoknjižnog stanja sa zastarjelim katastarskim stanjem iz 1960-ih godina jer je stanje nekretnina u naravi bitno drugačije. Tužiteljica pokreće postupak isključivo u odnosu na zk.č.br. 284/1 k. o. [katastarska općina] i Republiku Hrvatsku kao upisanog vlasnika iste. Tužiteljica je dala izraditi elaborat broj 2024-067 k. o. [katastarska općina] kojim je od dijela zk.č.br. 284/1 oznake zemljišta VOŠĆINEK, ŠLJUNČARA površine 27641 m2 formira zk.č.br. 284/3, oznake zemljišta VOŠĆINEK LIVADA površine 614 m2. Razlika u površini u odnosu na prijašnju zk.č.br. 4467 k. o. [katastarska općina] je što je tužitelj ica pristala da se u izračun ne uzme dio ostalih čestica (423/6 k. o. [katastarska općina] i 9578 k. o. [katastarska općina]). Tužiteljica je rješenjem ovog suda Z-32003/23 od 25. rujna 2024. odbijena s prijedlogom (prigovorom) te je upućena svoje pravo ostvarivati u parnici uz obrazloženje da sud u ovom slučaju daje prednost katastarskom pred zemljišnoknjižnim stanjem. Ističe da je tužiteljica osobno i po svojim pravnim prednicima u kvalificiranom (savjesnom, samostalnom, istinitom i zakonitom) posjedu predmetne čestice od 50-ih godina prošlog stoljeća do danas. Prijenos vlasništva je od nekadašnjih prednika do nje vršen putem nasljeđivanja. Stoga je stekla vlasništvo predmetne nekretnine dosjelošću. Tvrdi da nije bila dužna obratiti se tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora budući je riječ o tužbi na ispravak upisa koja je vezana strogim zakonskim rokom za podnošenje tužbe. Stoga predlaže sudu donijeti presudu kojom se utvrđuje da je tužiteljica vlasnica nekretnina opisane u izreci presude koja je formirana geodetskim elaboratom 2024-067 k. o. [katastarska općina], a koja je nastala od dijela zk.č.br. 284/1 oznake zemljišta VOŠĆINEK ŠLJUNČARA površine 27641 m2 na kojoj je kao vlasnik upisana tuženica (stavak I.). Također, predlaže ispravak upisa vlasništva u zemljišnim knjigama na način da se provede geodetski elaborat iz stavka I. i da se kao vlasnik novoformirane čestice upiše tužiteljica (stavak II.). Potražuje parnični trošak.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor nedopuštenosti tužbe obzirom da je tužiteljica upućena u parnicu temeljem čl. 203. st. 3. i 5. Zakona o zemljišnim knjigama na podnošenje tužbe za ispravak. Budući da tužiteljica tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava vlasništva dosjelošću ista je imala obvezu obratiti se Republici Hrvatskoj sukladno čl. 186.a. ZPP-a zahtjevom za mirno rješenje spora. Obzirom da je tužiteljica propustila tako postupiti, tužba je nedopuštena. Pritom ističe da se u parnici povodom tužbe za ispravak pogrešnog upisa sud treba ograničiti na činjenice važne za utvrđenje je li upis proveden u zemljišne knjige u korist tuženika protivan rješenju zemljišnoknjižnog suda o dozvoli upisa, a ne ispitivati jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje i upis prava vlasništva na tim nekretninama. Ukoliko sud smatra da je tužba dopuštena, osporava navode tužitelja da je vlasništvo stekao dosjelošću obzirom da tužitelj nema kvalitetu posjeda koja se po zakonu zahtijeva. Uvidom u podatke katastra za predmetnu nekretninu od 1967. do danas proizlazi da su druge osobe bile evidentirane kao posjednici predmetne nekretnine, a ne prednici tužitelja. Stanje u zemljišnim knjigama nije bilo usklađeno sa stanjem u katastru gdje je vršena nova izmjera 1967. dok su u zemljišnim knjigama ostali podaci stare izmjere. Geodetski elaborat na koji se poziva tužiteljica nije potvrđen po nadležnom katastarskom uredu niti je proveden u katastarskom operatu pa stoga ne može niti biti podloga za formiranje predmetne čestice.

3. Tijekom postupka sud je pročitao zk izvadak (list 7,66-), zapisnik u postupku obnove zemljišnih knjiga (list 8-14,16-24), rješenje ovog suda Z-32003/2023 (list 25-27), geodetski elaborat i prijavni list (list 28-48), preslike povratnica (list 49), fotografije (list 50-57), rješenje o nasljeđivanju (list 58-59), rješenje Ureda za katastar i geodetske poslove (list 60), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Zk odjel (list 61), rješenje o naknadno pronađenoj imovini broj O-3601/15 (list 62-63), rješenje ovog suda broj Z-16341/2015 (list 64-65), dopis Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove (list 79-80), te je proveden dokaz očevidom na licu mjesta, geodetskim vještačenjem po vještaku Vladivoju Reliću (list 148-157), saslušanjem tužiteljice (List 163-164), svjedoka VM, ZM, ĐM, EM i BM (list 164-166).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07; 84/08; 123/08., 57/11., 148/11.,25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva na novoformiranoj čestici i zahtjev za ispravkom upisa prava vlasništva izvršenog u postupku obnove zemljišnih knjiga za katastarsku općinu [katastarska općina] ovog suda i za upisom prava vlasništva tužiteljice kao vlasnice novoformirane čestice.

6. Između stranaka je sporna dopuštenost tužbe obzirom se tužiteljica nije prethodno obratila tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora u smislu čl. 186.a. ZPP-a. Također, sporno je da li tužiteljica u postupku pokrenutom tužbom za ispravak upisa može kumulirati zahtjev za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću .

7. Sporna su i činjenična pitanja i to da li je tužiteljica osobno i po svojim pravnim prednicima u posjedu predmetne nekretnine te da li taj posjed ima kvalitete za dosjelost.

8. U odnosu na prigovor dopuštenosti tužbe valja reći da je tužitelj ispravno postavio tužbeni zahtjev u smislu članka 205. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 – dalje ZZK) nakon što je u zakonskom roku podnio tužbu na ispravak upisa prava vlasništva tuženice izvršenog u postupku obnove zemljišnih knjiga za katastarsku općinu [katastarska općina], na koju je upućen rješenjem suda od 25. rujna 2024. Pritom su neosnovani navodi tuženika da tužitelj nije ovlašten u parnici za ispravak upisa kumulirati zahtjev na utvrđenje prava vlasništva dosjelošću. Navedena dispozicija tražitelja je dopuštena i u skladu s člankom 188. stavak 1. ZPP-a pri čemu se ističe da Zakon o zemljišnim knjigama ne sadrži odredbu po kojoj bi se u postupku povodom tužbe za ispravak upisa raspravljanje ograničilo samo na činjenice na kojima je sud u zemljišnoknjižnom postupku utemeljio odluku o upisu. Konačno, ne postoji obveza tužitelja da se obrati tuženici zahtjevom za mirno rješenje spora budući da je iz postupanja stranaka u zemljišnoknjižnom postupku razvidno da nema mogućnosti međusobnog dogovora ili prostora za sklapanje nagodbe pa bi svako drugo tumačenje predstavljalo pretjerani formalizam. Osim toga, podnošenje tužbe za ispravak upisa je vezano strogim zakonskim rokom pa već iz tog razloga ne postoji obveza prethodnog obraćanja tuženici sukladno čl. 186a. stavak 1. ZPP-a

9. Iz, tijekom postupka izvedenih dokaza, sud je utvrdio:

- da je tuženik uknjižen kao vlasnik zk.č.br. 284/1 oznake MLADOLES ORANICA površine 29754 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se u zemljišnim knjigama prvi put upisala u u postupku osnivanja, obnove ili dopune zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina],

- da je navedena čestica u odnosu na staru zemljišnu knjigu formirana od 30 čestica po staroj izmjeri, među kojima je i zk.č.br. 4467 k. o. [katastarska općina] (ranije k. o. [katastarska općina]) koja je osim u k. č. br. [katastarska čestica] s preostalom površinom ušla u sastav novih k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina],

- da je kao vlasnik zk.č.br. 4467 ORANICA površine 703 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.

Lučko (stara izmjera) bila upisana tužiteljica,

- da je nova izmjera k. o. [katastarska općina] izvršena u katastarskom operatu 1967., dok je u zemljišnim knjigama ostala stara izmjera sve do obnove zemljišnih knjiga 2023.,

- da je između zemljišnoknjižnog stanja po staroj izmjeri i katastarskog stanja po novoj izmjeri postojalo nesuglasje u podacima u pogledu lokacija, oblika, površina i korisnika čestica,

- da je sud u postupku obnove prilikom sastavljanja novih zemljišnoknjižnih uložaka dao prednost podacima iz katastra po novoj izmjeri jer je utvrdio da je zemljišna knjiga ostala neažurna te da je stanje nove izmjere potpuno različito od ranijeg stanja pa je kao podlogu za upis prava vlasništva i formiranje čestica uzeo podatke iz katastarskog operata, sve u smislu čl. 190. st. 2. ZZK-a i kao vlasnika upisao tuženika,

- da je tužiteljica sudjelovala u postupku obnove u kojem je podnijela prigovor i u kojem se protivila ovakvom formiranju zemljišnoknjižnih čestica navodeći da katastarsko stanje ne odražava stvarno stanje nekretnine niti stvarnopravnih odnosa na istima ,

- da su se tuženica i Grad Zagreb protivili njenim navodima,

- da je sud odbio njen prigovor rješenjem broj Z-32003/2023 i uputio podnositeljicu prigovora da svoje pravo ostvaruje u parnici tužbom za ispravak (čl. 203. st. 5. ZZK-a),

- da je tužiteljica dala izraditi geodetski elaborat po GEODIGITAL STUDIO d.o.o. broj 2024-067 k. o. [katastarska općina] kojim se od dijela zk.č.br. 284/1 oznake VOŠĆINEK ŠLJUNČARA površine 27641 m2 formirala zk.č.br. 284/3 oznake VOŠĆINEK LIVADA površine 614 m2, a koji elaborat nije potvrđen od strane nadležnog Ureda za katastar i geodetske poslove,

- da je tužiteljica u posjedu nekretnine prikazanoj u nalazu i mišljenju vještaka Vladivoja Relića i na situaciji broj 2, skica mjesta prijepora (list 153 spisa) označenoj točkama 1-3-6-5-4-2-1, a koja je istovjetna novoformiranoj zk.č.br. 284/3 kako je ista prikazana u neprovedenom geodetskom elaboratu broj 2024-067,

- da je tužiteljica u posjedu predmetne parcele osobno i po svojim pravnim prednicima zadnjih 100 godina te da se vlasništvo iste prenosilo nasljeđivanjem,

- da se navedena parcela koristila kao obradiva površina za sadnju raznih kultura, a kasnije kao mjesto druženja članova obitelji koji ju koriste i održavaju.

10. Prvenstveno valja reći da je sud ocijenio vjerodostojnom svu dokumentaciju u spisu. Ocijenjeni su istinitim iskazi svjedoka i tužitelja u pogledu kvalitete posjeda i razdoblja posjedovanja odnosne nekretnine od strane tužitelja i njegovih prednika jer su isti životni, uvjerljivi i međusobno suglasni. Osim toga, isti su suglasni i pisanoj dokumentaciji u spisu i to podacima zemljišnih knjiga iz kojih je vidljivo da su tužiteljica i njeni prednici bili upisani kao vlasnici katastarske čestice približne površine u toj katastarskoj općini, dok s druge strane tuženik ne dostavlja dokaz da im je navedena nekretnina oduzeta ili da su deposedirani. Osim toga, navedena nekretnina se navodi kao sastav ostavine u rješenjima o nasljeđivanju i naknadno pronađenoj imovini pravnih prednika tužiteljice iza kojih je ostavina provedena još polovinom prošlog stoljeća. Stoga je sud prihvatio navode tužiteljice o poštenom, istinitom i zakonitom posjedu predmetne nekretnine koji neprekidno traje od polovine prošlog stoljeća od 50-ih godina prošlog stoljeća, a koju nekretninu posjeduju na način da ju održavaju, obrađuju i sade te koriste za rekreaciju i druženje.

11. Kako iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da su prednici tuženika navedenu nekretninu imali u posjedu već sredinom prošlog stoljeća to se na pitanja stjecanja vlasništva ima primijeti OGZ koji je bio na snazi u tom razdoblju. To naime iz razloga jer se sukladno odredbi članka 388. stavak 2. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 37/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZVDSP) promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja tog zakona na snagu, prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

12. Paragrafom 1460. OGZ-a je propisano da se kroz dosjelost steče nije dosta da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći; nego je još potrebno da onaj, koji ovim načinom ima steći doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošteni istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određenom (paragrafi 309,316,320 i 345).

12.1.Paragrafom 1463. OGZ-a je propisano da posjed mora biti pošten. Nepoštenje prijašnjeg posjednika ne smeta poštenom nastupniku ili nasljedniku da započne dosjelost od dana posjeda svojeg (paragraf 1493).

12.2. Paragrafom 1468. OGZ-a je propisano da u onim mjestima, gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga, i gdje se stećenje stvari nepokretnih ima dokazati po sudskim spisima i inim ispravama, ili ako stvar nije uknjižena na ime onoga, koji je doista posjeduje, dosjelost se svršuje tek poslije 30 godina.

12.3. Paragrafom 1472. OGZ-a je propisano da proti fiskusu to jest, proti upraviteljima državnih dobara i državne imovine, ukoliko zastari ima mjesta (paragraf 287. 289 i 1456-1457), također proti upraviteljima dobara crkvenih, općinskih i inih dopuštenih tijela, nije dovoljno opće i redno vrijeme dosjelosti. Glede posjeda stvari pokretnih i posjeda stvari nepokretnih, ili služnosti i inih prava na pomenutim stvarima, izvršavanih, i na ime posjednika upisanih u javne knjige, posjed ima se produžiti kroz 6 godina. Prava pomenute vrste, koja na ime posjednikovo nisu upisana u javne knjige, i sva ina prava mogu se proti fiskusa i gore naznačenim povlaštenim osobama steći samo posjedom od 40 godina.

13. Dakle, prema OGZ-u se vlasništvo može steći izvanrednom i redovnom dosjelost time da prema Načelnom mišljenju opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 4. travnja 1960. godine za redovnu dosjelost je potrebno 20 godina posjedovanja, a ne 30 kako je to bilo propisano u izvornom tekstu OGZ-a. Iz navedenog slijedi da se na stjecanje prava vlasništva za razdoblje od 1950. do 1. rujna 1980. (dan stupanja na snagu ZOVO-a) primjenjuju navedena pravna pravila OGZ-a.

14. Zakonom o osnovnim vlasničkopravnim odnosima koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. je propisano pravo stjecanja vlasništva dosjelošću.

14.1. Čl. 28. ZOVO propisuje da savjesni i zakoniti posjednik pokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom tri godine, a savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Savjesni posjednik pokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a kod nekretnina se tražio protek roka od dvadeset godina. Posebno je bilo propisano da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljedstva i ako je ostavitelj bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, s time da vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljedstva. Dakle, bilo je potrebno utvrditi da li su tuženik i njegovi prednici posjed predmetnih nekretnina stekli prema odredbama gore navedenih zakona.

15. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je predmetna nekretnina u samostalnom posjedu tužiteljice, zajedno s njenim prednicima od sredine 20. stoljeća. Navedeno proizlazi iz podataka zemljišnih knjiga i rješenja o nasljeđivanju iza AM od 9. siječnja 1959. koji potvrđuju da je prednica tužiteljice u svojoj ostavini imala predmetnu nekretninu. Katastar nije imao podataka o ranijim upisima korisnika predmetne nekretnine, no, sud vjeruje iskazima svjedoka prema kojima su prednici tužitelja u posjedu odnosne nekretnine od sredine 20. stoljeća. Niti iz jednog dokaza ne proizlazi da tužitelju ne pripada pravo na posjed odnosno da je isti stečen silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, niti da je isti ima razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Iz navedenog proizlazi da je posjed predmetne nekretnine istinit i pošten u smislu odredaba OGZ-a i ZOVO-a pa je tužiteljica stekla vlasništvo predmetne parcele dosjelošću.

16. Konačno, utvrđeno je da je navedena nekretnina podobna biti predmet stjecanja vlasništva jer je riječ o dijelu z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je označena točkama 1-3-6-5-4-2-1, na skici vještaka Vladivoja Relića, a koja je istovjetna čestici prikazanoj u geodetskom elaboratu izrađenom po Geodigital studio d.o.o. u skladu s kojim je tužitelj postavio tužbeni zahtjev.

17. Stoga je upis prava vlasništva tuženika u postupku obnove neutemeljen pa je valjalo naložiti ispravak upisa i upisati tužiteljicu kao vlasnicu predmetne parcele.

18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP. Troškovi su odmjereni prema vrijednosti predmeta spora i troškovniku tužiteljice, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - dalje: Tarifa) po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR.

19. Tužiteljici je za zastupanje po punomoćniku odvjetniku dosuđen trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.360,94 EUR. Trošak se odnosi na sastav tužbe, podneska od 17. siječnja 2025. i 16. travnja 2026. u iznosu od 100 bodova za svaki (Tbr. 8/1), zastupanje na ročištima 24. veljače 2025., 4. svibnja 2026. i očevidu 29. kolovoza 2025. u iznosu od 100 bodova za svaki (Tbr. 9/1), uvećano za PDV i trošak vještačenja u iznosu od 399,48 EUR te sudsku pristojbu na tužbu i presudu 43,23 EUR za svaku.

19.1. Tužiteljici nisu priznati troškovi sastava podnesaka od 29. listopada 2024., 20. studenog 2024., 18. veljače 2025. i 24. veljače 2025. kojima dostavlja dokumentaciju koju je mogla dostaviti uz tužbu ili podnesak kojim se očituje na odgovor na tužbu ili na pripremnom ročištu.

20. Slijedom navedeno, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 29. svibnja 2026.

S u d a c :

Nives Grubišić Đogić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove Presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

- pun. tužitelja

- Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu, P-DO-56/2024