REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž Ob-54/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Nataše Babić kao predsjednice vijeća, Kristine Pavičić-Sirotić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Biljane Bojanić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice- protutuženice 1. ĆH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Garankić & partneri d.o.o., Poreč, i 2. mlt. ČH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa posebna skrbnica Dijana Vranaričić, djelatnica Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, protiv tuženog-protutužitelja ĆHC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Vanesa Zandel Lončarić, odvjetnica u Puli, radi donošenja odluke s kojim će roditeljem stanovati mlt. dijete, o roditeljskoj skrbi, ostvarivanju osobnih odnosa i uzdržavanju, odlučujući o žalbi tužiteljice-protutužene ĆH i žalbi tuženika-protutužitelja izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P Ob-227/2023-70 od 13. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj 29. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Djelomičnim uvažavanjem, a u preostalom dijelu odbijanjem žalbe tužiteljice- protutuženice ĆH i tuženika-protutužitelja ĆHC, presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P Ob-227/2023-70 od 13. ožujka 2026. se:
- preinačuje u dijelu točke III. izreke, i to na način da se određuje da otac svaki drugi vikend od petka nakon završetka vrtića/škole dijete preuzima u 19,00 sati ispred kuće na adresi majke;
- potvrđuje u preostalom dijelu točke III. izreke kojim su određeni susreti i druženja oca i djeteta;
- potvrđuje u točki V. izreke.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice-protutuženice ĆH za naknadom troškova žalbe, kao neosnovan.
III. Odbija se zahtjev tužiteljice-protutuženice ĆH za naknadom troškova odgovora na žalbu, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom presuđeno je slijedeće:
„I. Mlt. ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovat će s majkom ĆH, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi u [adresa].
II. Majka ĆH, OIB: [osobni identifikacijski broj] i otac ĆHC, OIB: [osobni identifikacijski broj], roditeljsku skrb u odnosu na dijete, mlt. ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj] će ostvarivati zajednički i sporazumno.
III. Osobni odnosi između djeteta mlt. ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj] i oca ĆHC, OIB: [osobni identifikacijski broj], će se održavati na sljedeći način,
- svaki drugi vikend od petka nakon završetka vrtića/škole do ponedjeljka ujutro, na način da tuženik preuzme petkom mlt. dijete iz vrtića/škole i u ponedjeljak ga dovede u vrtić/školu,
- polovicu svih zimskih i ljetnih praznika i svaki drugi blagdan i državni praznik, s time da prvu polovicu praznika dijete bude s majkom, a drugu polovicu s ocem, kao i nadolazeće blagdane i praznike i tako dalje naizmjence,
- svaki drugi rođendan s time da je dijete na prvi sljedeći rođendan koji će navršiti bude s majkom, a drugi s ocem i tako naizmjence,
- osobni odnosi oca i djeteta se mogu ostvarivati i u Republici Hrvatskoj i u [stranoj državi].
IV. Nalaže se tuženiku ĆHC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da za mlt. ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaća mjesečno uzdržavanje u iznosu od 500,00 EUR-a za svaki mjesec i to do 15-tog u mjesecu za tekući mjesec, i to počevši od 13. ožujka 2026. pa dok za to budu postojali zakonski uvjeti, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama s time da dospjele obroke plati odjednom u roku od 15 dana, sve zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dospijeća svakog pojedinog obroka pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope Europske središnje banke što je primijenjena na njezine posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve na račun majke ĆH OIB: [osobni identifikacijski broj], otvoren kod Erste & Steiermarkische bank d.d., broj [broj bankovnog računa].
V. Određuje se ĆH, OIB: [osobni identifikacijski broj], nastaviti redoviti psihoterapijski tretman kod psihijatra i određuje joj se nadzor nad roditeljskom skrbi Zavod za socijalni rad, Područni ured [adresa] u razdoblju od godine dana od pravomoćnosti ove presude.
VI. Svaka stranka snosit će svoje troškove postupka.“
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tužiteljica- protutužena ĆH u odnosu na točku III. i V. izreke, zbog pogrešnog ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede odredba postupka. Ukazuje na sadržaj rješenja o određivanju privremene mjere koja je u predmetu donesena 20. svibnja 2021., iz koga proizlazi da će se susreti i druženja oca s mlt. djetetom početi ostvarivati petkom od 19:00 sati, pa kako se radi o mjeri koja se na taj način izvršava sve do danas, zbog urednog izvršavanja svih obveza djeteta tijekom tjedna - vanvrtićkih ali i vanškolskih aktivnosti, ali i bolje organizacije za oba roditelja, smatra da je pravilno trebalo odlučiti da će se susreti i druženja oca s mlt. djetetom početi ostvarivati petkom od 19 :00 sati, a ne od petkom nakon završetka vrtića/škole. Smatra da određivanje susreta i druženja tijekom praznika nije dovoljno jasno određeno, da ljetni školski praznici traju približno deset tjedana, odnosno oko dva i pol mjeseca , a način susreta i druženja oca s djetetom u praksi značilo da da dijete i do mjesec i pol dana ne bi imalo kontakt s drugim roditeljem, što nije primjereno za dijete te dobi niti doprinosi održavanju kontinuiranog odnosa s oba roditelja. Smatra da je potrebno da dijete tijekom ljetnih praznika provodi po dva tjedna uzastopno kod svakog roditelja, naizmjenično, na koji bi mu se način omogućilo pohađanje ljetnog kampa, druženje s prijateljima i sudjelovanje u društvenim aktivnostima, uz istodobno kvalitetno provođenje vremena s oba roditelja. U odnosu na zimske školske praznike i blagdane ističe da je moguće da dijete jednu godinu provede i Božić i Novu godinu s jednim roditeljem, dok s d rugim roditeljem ne provede nijedan od tih blagdana, te da bi bilo godina kada bi dijete prekidalo boravak kod majke u [adresa] zbog Božića, pa odlaziti ocu u [adresa] putovati na kratko (npr. jedan dan) za pojedine blagdane te se opet vraćati majci u [adresa], kao i obratno. Stoga tvrdi da je presuda u tom dijelu nejasna i neprovediva, te da bi u najboljem interesu djeteta bilo da se zimski praznici organiziraju tako da dijete jedne godine provodi prvu polovicu praznika kod majke, a drugu kod oca, dok bi se sljedeće godine raspored zamijenio. Time bi se izbjeglo preklapanje s blagdanima i osigurala ravnomjerna raspodjela vremena između roditelja. Nadalje, smatra da nije u interesu djeteta da svaki drugi vikend putuje u [adresa], osobito imajući u vidu da u [adresa] ima svoju socijalnu sredinu, uključujući prijatelje i obveze, pa ističe da je valjalo odlučiti da dijete provodi svaki drugi vikend s ocem na način da jedan vikend boravi u [adresa], a jedan u [adresa]. Nadalje, smatra obzirom na dopunu nalaza i mišljenja vještakinja dr. Helene Marčinko i psihologinje prof. Vedrane Lovrečić Pavlović, da je nepravilna odluka u točki III. izreke kojom joj se nalaže nastavak psihoterapijskog tretmana i određuje nadzor nad roditeljskom skrbi. Zbog svega navedenoga, smatra da je sud prilikom donošenja presude u pobijanom dijelu počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku, a prvenstveno jer postoji proturječnost između razloga presude i odlučnih činjenica. Obzirom na navedeno predlaže da se točka III. izreke preinači sukladno njenim žalbenim navodima, dok da se točka V. izreke ukine. Potražuje troškove žalbe.
3. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tuženik- protutužitelj ĆHC zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede odredaba parničnog postupka. Ističe da je presuda opterećena bitnom povredom postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku jer je nerazumljiva i ne može se ispitati. Smatra da su susreti i druženja dijelom neodređeni, dijelom neprovedivi a dijelom suprotni postavljenom tužbenom zahtjevu. Navodi da je suglasan da dijete boravi kod njega svaki drugi vikend od petka do ponedjeljka, ali ne na način da ga otac preuzme nakon završetka vrtića/škole već da ga kao i u proteklih pet godina preuzme u petak u 19:00 sati na adresi majke i u ponedjeljak ga dovede u vrtić/školu. Ističe da nije u mogućnosti preko tjedna viđati dijete iz razloga što živi i radi u [stranoj državi], ima radno vrijeme do 18:00 sati, pa smatramo da je u interesu djeteta da oca viđa što češće te da mu se omogući da s djetetom provede još jedan dan u vikendu kada je dijete s majkom, pa predlaže da tu bude nedjelja od 10:00 sati do 18:00 sati na način da preuzme dijete i vrati dijete na adresi prebivališta majke i djeteta. U pravcu svog prijedloga, ukazuje na sadržaj rješenja o određivanju privremene mjere koja je donijeta 20. svibnja 2021., koja se ostvaruje zadnjih pet godina i na čiji sadržaj se dijete naviklo, pa umanjivanje susreta i druženja oca s djetetom smanjilo bi kvalitetne odnose s djetetom a što je u suprotnosti s dobrobiti djeteta. Smatra da je susrete i druženja oca i djeteta tijekom ljetnih i zimskih školskih praznika i blagdanima, potrebno detaljnije odrediti, pa predlaže da se isti odvijaju na način da će dijete polovicu svih školskih praznika provesti s ocem i to ljetne praznike će svake godine provoditi s ocem tjedan dana u lipnju i to, parnih godina treći tjedan u lipnju, a neparnih godina četvrti tjedan u lipnju; dva tjedna u srpnju i to, parnih godina prvi i drugi tjedan u srpnju, a neparnih godina treći i četvrti tjedan u srpnju te dva tjedna u kolovozu i to, parnih godina prvi i drugi tjedan u kolovozu, a neparnih godina treći i četvrti tjedan u kolovozu, dok će ostale školske praznike, zimske i proljetne svake parne godine prvu polovinu provesti s ocem, a svake neparne godine drugu polovicu svih zimskih i proljetnih školskih praznika. U slučaju da je zbog odlaska na ljetovanje ili zimovanje tijekom školskih praznika nužno promijeniti naprijed određene termine stranke su se o tome dužne dogovoriti za ljetovanja najkasnije do 1. lipnja tekuće godine, a za zimovanje najkasnije do 1. prosinca tekuće godine. Dalje predlaže da božićne i novogodišnje blagdane, blagdan Svih svetih te uskršnje blagdane i Praznik rada (1. svibanj) mlt. dijete naizmjenice provoditi sa svakim od roditelja, s time da u parnim godinama božićne blagdane provede s majkom, u neparnim godinama s ocem, a novogodišnje blagdane u parnim godinama provede s ocem, a u neparnim s majkom te da u neparnim godinama uskršnje blagdane provede s ocem, a u parnim godinama s majkom. Ostale vjerske blagdane i državne praznike koji su neradni dani u Republici Hrvatskoj dijete će provoditi kod roditelja kod kojeg boravi sukladno naprijed uređenim osobnim odnosima tijekom tjedna. Navodi da majka stvara probleme ukoliko po dijete dođe otac u pratnji svoje sestre ili ako po dijete dođu baka i djed, pa predlaže da se zbog mogućih konflikata presudom definirati da kod preuzimanja i vraćanja djeteta mogu biti prisutni s majčine strane, njezina majka NHC, otac SH i očuh NH, a s očeve strane njegovi roditelji ZH i CH te očeva sestra LH. Također, obzirom da živi i radi u [stranoj državi], te da nije u mogućnosti radnim danima viđati dijete, da je svakako od interesa i dobrobit djeteta da redovito održava kontakt s ocem na svakodnevnoj bazi, pa mu je potrebno omogućiti kontakt djetetom barem jednom dnevno posredno putem elektroničkih medija ili telekomunikacijskih sredstava (telefon, mobitel, Whatsapp, Viber i sl.) u unaprijed dogovoreno vrijeme u periodu od 18:00 do 20:00 sati. U preostalom dijelu točke III. izreke, suglasan je sa sadržajem presude. Obzirom na navedeno, predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu ili podredno istu presudu u pobijanom dijelu ukinuti i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
4. Sa žalbama parničnih stranaka postupljeno je na temelju odredbe članka 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP).
5. U svom odgovoru na žalbu tužiteljice-protutuženice ĆH, tuženik- protutužitelj ĆHC ističe da je suglasan sa žalbenim navodom i prijedlogom tužiteljice-protutuženice da dijete preuzima petkom u 19:00 sati na adresi majke i da ga u ponedjeljak odvodi u vrtić/školu. U preostalom dijelu očitujući se na žalbene navode tužiteljice-protutužene ĆH ističe da presuda u preostalom dijelu točke III. nije dovoljno određena te ostaje kod svog prijedloga istaknutog u žalbi. Protivi se žalbenom navodu tužiteljice-protutužene ĆH kojim osporava odluku suda u dijelu u kom je određeno da se susreti i druženja odvijaju i u [stranoj državi], navodeći da za to ne postoje opravdani razlozi. U osnovnom navodi da je sud pravilno postupio kada je odredio da tužiteljica-protutužena ĆH nastavi redoviti psihoterapijski tretman kod psihijatra i nadzor nad roditeljskom skrbi. Predlaže u odnosu na sporne navode žalbe, istu odbiti kao neosnovanu.
6. U svom odgovoru na žalbu tuženika-protutužitelja ĆHC, tužiteljica-protutužena ĆH navodi da isticanje zahtjeva za dodatnim susretom nedjeljom predstavlja novu činjenicu koju tuženik-protutužitelj ĆHC prvi put iznosi tek u žalbi, unatoč dugotrajnosti postupka a što je protivno odredbi članka 352. stavka 1. ZPP. Pored toga dodatno navodi da posljednjih pet godina nije imala mogućnost provesti ni jedan cijeli vikend s djetetom na što je tijekom cijelog postupka više puta ukazivala pa je tako predlagala da se i njoj kao majci omogući zajednički vikend s djetetom pa smatra da je u konačnici donesena presuda kojom je uspostavljena pravična ravnoteža u rasporedu susreta i druženja djeteta s majkom tijekom vikenda. U odnosu na prijedlog tuženika-protutužitelja ĆHC o održavanju susreta i druženja tijekom praznika navodi da otac obzirom na svoje radno vrijeme ne bi mogao kvalitetno provoditi vrijeme s djetetom kako je predlagao, osim u vremenu kada je na godišnjem odmoru. Smatra da je pobijana presuda sasvim korektna što se tiče održavanja susreta i druženja oca s djetetom tijekom vikenda te da takvo rješenje u najvećoj mjeri štiti najbolji interes djeteta te osigurava stabilnost njegova svakodnevnog života . Predlaže odbiti žalbu tuženika-protutužitelja ĆHC kao neosnovanu u osporavanome dijelu. Potražuje trošak odgovora na žalbu.
7. Žalba tužiteljice-protutužene ĆH i tuženika-protutužitelja ĆHC djelomično su osnovane.
8. Predmet ovoga postupka, koji je po drugi put u fazi žalbe, je tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene ĆH i protutužbeni zahtjev tuženog-protutužitelja ĆHC, radi donošenje odluke s kojim će roditeljem mlt. dijete stranaka stanovati, o načinu ostvarivanja roditeljske skrbi te osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem s kojim neće stanovati, te posljedično donošenje odluke o uzdržavanju djeteta, koji zahtjevi su utemeljeni na odredbama članka 108. stavka 1., članka 409. stavka 2. u vezi odredbe članka 96., članka 104., članka 105. stavka 1. i 5., članka 112., članka 288. stavka 1., članka 426. i članka 314. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023. i 156/2023. - dalje: ObZ).
8.1. Pritom, nije sporno da su tužiteljica-protutužena ĆH i tuženik- protutužitelj ĆHC živjeli u izvanbračnoj zajednici s prekidima, u kojoj je 13. lipnja 2019. rođeno zajedničko dijete stranaka, i to tužitelj-protutuženi mlt. ČH. Mlt. ČH rođen je u [adresa] gdje je i živio s roditeljima na adresi oca sve do trenutka kada su se odnosi između njegovih roditelja toliko trajno i teško poremetili da takva zajednica života više nije bila moguća, nakon čega majka napušta tu zajednicu i odlazi s djetetom živjeti u [adresa] (Republika Hrvatska).
8.2. Nije sporno niti da je tužiteljica-protutužena ĆH nakon prestanka zajednice života s tuženikom u nekoliko navrata pokretala postupak obveznog savjetovanja pred Hrvatskim zavodom za socijalnu skrb, pa su tako parnične stranke 5. studenog 2020. sastavile i Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kojim su postigle sporazum o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati - s majkom na adresi njena prebivališta, a sporazumjeli su se i o načinu održavanja susreta i druženja djeteta s ocem. Međutim, taj plan nije potvrđen od strane suda, jer su stranke od njega odustale te su pokrenule (po tužbi tužiteljice-protutužene ĆH) predmetni parnični postupak.
8.3. Nije sporno niti da je tijekom trajanje ovoga postupka rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj P Ob-27/2021-5 od 10. ožujka 2021. određena privremena mjera kojom je naloženo ocu doprinositi uzdržavanju mlt. djeteta novčanim iznosom od 2.000,00 kuna, i to počev od dana podnošenje tužbe pa do okončanja ovog parničnog postupka - otac je tu dužnu obvezu uredno izvršavao kako to proizlazi iz stanja predmeta. Također, rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj P Ob-27/2021-35 od 20. svibnja 2021. privremeno je određeno - do okončanja predmetnog parničnog postupka, s kojim će roditeljem mlt. dijete stanovati - majkom, a uređeni su i osobni odnosi djeteta s onim roditeljem s kojim neće stanovati - ocem i to na način da će prvih mjesec dana počev od 29. svibnja 2021. dijete provoditi vrijeme s oce svaki vikend subotom i nedjeljom od 10:00 sati do 17:00 sati, a nakon isteka tog perioda svaki drugi vikend od petka u 19:00 sati do nedjelje u 17:00 sati, u tjednu kada je mlt. dijete vikendom s majkom, u jednom navratu od petka u 19:00 sati do subote u 16:00 sati, a u drugom navratu od nedjelje u 10:00 sati do ponedjeljka ujutro kada će otac otpratiti dijete u vrtić, a sve to na adresi u [adresa], time da od rujna 2021. osobni odnosi mlt. djeteta mogu se ostvarivati i u mjestu gdje otac živi i radi - u [adresa], na adresi njegova prebivališta, odnosno na području [strane države]. Pritom, otac je dužan dijete preuzimati ispred kuće adrese majke, a protekom vremena tamo ga i vraćati.
9. Odlučujući o istaknutom tužbenom i protutužbenom zahtjevu parničnih stranaka, prvostupanjski je sud ocjenom dokaza provedenih tijekom postupka - čitanjem materijalne dokumentacije koja prileži predmetu, i to izvješća o provedenom postupku obaveznog savjetovanja i plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, prijedloga i mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 17. svibnja 2021., socijalne anamneze Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prijedloga i mišljenja psihologa zaposlenog u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, osnovnog kombiniranog psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja vještaka psihijatra dr. Helene Marčinko i psihologinje prof. Vedrane Lovrečić Pavlović te njihove pismene dopune po prigovorima stranka i usmenog pojašnjenja osnovnog nalaza i njegove dopune, kao i personalnim dokazima - saslušanjem tužiteljice-protutužene ĆH te tuženog-protutužitelja ĆHC, kao parničnih stranaka, predmetnom presudom odlučio je na način da će mlt. dijete stanovati s majkom na adresi njena prebivališta (točka I. izreke), da će roditeljsku skrb u odnosu na dijete oba roditelja ostvarivati zajednički i sporazumno (točka II. izreke), da će se osobni odnosi između mlt. djeteta i oca ostvarivati na način da će dijete s ocem provoditi svaki drugi vikend od petka nakon završetka vrtića/škole do ponedjeljka ujutro, time da ga otac preuzme petkom iz vrtića/škole i u ponedjeljak ga dovede u vrtić/školu, polovicu svih zimskih i ljetnih praznika i svaki drugi blagdan i državni praznik, s time da prvu polovicu praznika dijete bude s majkom, a drugu polovicu s ocem, kao i nadolazeće blagdane i praznike i tako dalje naizmjence, svaki drugi rođendan time da dijete na prvi sljedeći rođendan koji će navršiti bude s majkom, a drugi s ocem i tako naizmjence, kao i da se osobni odnosi oca i djeteta mogu ostvarivati ne samo u Republici Hrvatskoj već i u [stranoj državi] (točka III. izreke). Obzirom je odlučeno da će mlt. dijete stanovati s majkom, točkom IV. izreke naloženo je tuženiku-protutužitelju doprinositi za uzdržavanje djeteta iznosom od 500,00 eur svakomjesečno počev od 13. ožujka 2026. pa nadalje dok god za to budu postojali zakonski razlozi, time da će dužni novčani iznos plaćati na račun majke i zakonske zastupnice, dok je točkom V. izreke određen tužiteljici-protutuženoj ĆH redoviti nastavak psihoterapijskog tretmana kod psihijatra i nadzor nad roditeljskom skrbi od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda [adresa] kroz razdoblje od godine dana od pravomoćnosti ove presude. Točkom VI. izreke odlučeno je o troškovima postupka na način da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
10. Takva je odluka suda prvog stupnja pravilna je i zakonita, osim u dijelu kome je određeno da će otac susrete i druženja započeti izvršavati nakon završetka vrtićkih odnosno školskih obveza djeteta, jer u tom dijelu postoji sporazum roditelja pa ga valja prihvatiti. Činjenično stanje suprotno žalbenim navodima obje parnične stranke pravilno je utvrđeno te je na tako utvrđeno činjenično stanje materijalno pravo pravilno primijenjeno.
10.1. Pritom, sud prvoga stupnja nije počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, jer je presuda razumljiva i nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njena pravilnost i zakonitost.
11. U situaciji kao što je predmetna, kada nije sporno da će mlt. dijete stanovati s majkom na adresi njena prebivališta - prvostupanjska odluka u tom dijelu stekla je svojstvo pravomoćnosti, te da između parničnih stranaka postoji suglasnost o početku ostvarivanja susreta i druženja mlt. djeteta s ocem, i to na način da otac preuzima dijete na adresi majke počev od 19:00 sati a ne kako je to odredio sud nakon završetka vrtića/škole - isto proizlazi iz sadržaja žalbi obje parnične stranke a tako je u izvršavanju prethodno navedene privremene mjere i do sada postupano, žalbu tužiteljice-protutužene ĆH i tuženog-protutužitelja ĆHC valjalo je u tom dijelu uvažiti te presudu, sukladno odredbi članka 373. točke 3. ZPP, preinačiti u dijelu točke III. izreke, na način da se početak održavanja osobnih odnosa između mlt. djeteta i oca, odnosno preuzimanje djeteta od strane oca određuje počev od 19:00 sati na adresi majke.
12. U preostalom dijelu točke III. izreke, prvostupanjska presuda suprotno žalbenim navodima žalitelja pravilna je i zakonita.
12.1. Naime, žalbenim navodima, kako kao tužiteljice-protutužene ĆH tako i tuženog-protutužitelja ĆHC, odluka suda o odvijanju susreta i druženja oca s mlt. djetetom nije dovedena u dvojbu, jer je sud donoseći odluku u tom dijelu vodio računa o pravilnoj ravnoteži između interesa djeteta i interesa oba roditelja, posebno cijeneći važnost najboljeg interesa djeteta, pri čemu je pravilno smatrao da u tom pravcu treba prihvatiti mišljenje sudskih vještaka koji su u predmetu vještačili, i koji su konačno predložili određeni način održavanja susreta i druženja s kojim se konačno suglasila i posebna skrbnica mlt. djeteta.
12.2. Određeni način održavanja susreta i druženja između djeteta i oca suštinski se i do sada ostvarivao sukladno privremenoj mjeri koja je u predmetu donijeta i na koju ukazuju obje parnične stranke u svojim žalbama, te on u osnovnom predstavlja nastavak dosadašnjeg odvijanja susreta i druženja, osim u dijelu u kom sud nije odredio njihovo održavanje tijekom tjedna, za što je ovome sudu dao valjane razloge, pa žalbeni navodi tuženog-protutužitelja ĆHC istaknuti u pravcu da se predmetnom presudom smanjio njihov obim što ima za posljedicu smanjenje kvalitete odnosa oca s djetetom i u suprotnosti je s dobrobiti djeteta, nisu osnovani. Upravo suprotno, interesima djeteta koji su dominantni interesi, sud se rukovodio kada je susrete i druženja oca i djeteta odredio prvenstveno tijekom vikenda, jer se radi o djetetu predškolske odnosno (na jesen) školske dobi koje samim tim ima veće i brojnije obveze, pa bi remećenje njegove rutine tijekom tjedna, obzirom na njegovu dob i obveze, za njega, i po mišljenju ovoga suda, bilo tegobno.
13. Kraj prethodno navedenoga i činjenice da su roditelji dužni svoje obveze i interese prilagoditi interesima mlt. djeteta, ne može se kako osnovan prihvatiti žalbeni navod tuženog-protutužitelja ĆHC da obzirom da nije u mogućnosti preko tjedna viđati dijete iz razloga što živi i radi u [stranoj državi] te što mu je radno vrijeme do 18:00 sati, potrebno mu je omogućiti da s djetetom provede bar još jedan dan u vikendu i to onda kada dijete s majkom održana susrete i druženje. Taj i takav žalbeni navod nije osnovan, jer bi njegovim prihvaćanjem došlo do povrede načela ravnopravnosti i sporazumnog rješavanja obiteljskih odnosa, kao i načela razmjernosti, o kojim načelima je sud prvoga stupnja vodio računa prilikom donošenja predmetne odluke.
14. Ovdje valja navesti, da se sud prilikom donošenja svoje odluke kretao u okviru postavljenog tužbenog odnosno protutužbenog zahtjeva parničnih stranaka, pa njihovi žalbeni navodi koji se svode na tvrdnju da je susrete i druženje roditelja s djetetom bilo potrebno određenije precizirati kao i odrediti i druge oblike ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s odvojenim roditeljem i to putem elektroničkih medija ili telekomunikacijskih sredstava te definirati prisutnost osoba prilikom preuzimanja djeteta, nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost predmetne presude, jer presuda iz tih razloga nije neprovediva niti neodređena.
15. Također, za navesti je, da je predmetnom odlukom određen minimum susreta i druženja konkretno oca i djeteta, što ne priječi roditelje da te kontakte prodube i produže, kako na strani oca tako i na strani majke, sve to kvalitetnom suradnjom i zdravom komunikacijom koja je do sada izostajala. U tom pravcu potrebno je da roditelji svoje očito loše partnerske odnose odvoje od roditeljskih odnosa i da u njihovom interesu budu isključivo interesi mlt. djeteta. Tek tada će parnične stranke svoju roditeljsku ulogu izvršiti na zadovoljavajući način, a što će svakako utjecati na pravilan psihofizički razvoj njihova djeteta.
16. U odnosu na žalbene navode tužiteljice kojim pobija točku V. izreke tvrdeći da je ista u tom dijelu nepravilna i nezakonita, jer da iz dopunskog nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da više ne pokazuje postojanja simptoma emocionalnog nestabilnog poremećaja ličnosti, valja reći da je točno da su vještaci tu okolnost na strani tužiteljice- protutužene ĆH utvrdili. Međutim, prilikom donošenje odluke u tom dijelu sud je uzeo u obzir i sve ostale dokaze, prvenstveno one koji se odnose na izjave radne sredine tužiteljice-protutužene ĆH, ali preporuke Hrvatskog zavoda za socijalni rad, te je i po pravnom shvaćanju ovoga suda nastavak redovitog psihoterapijskog tretmana tužiteljice-protutužene ĆH te nadzor nad ostvarivanjem njene roditeljske skrbi potreban i nadalje kroz vrijeme koje je predmetnom presudom određeno. Takva odluka za tužiteljicu-protutuženu ĆH kao roditelja ne bi trebala biti tegobna, jer upravo njen zdrav psihički status ima direktan utjecaj na dobrobit mlt. djeteta.
17. Obzirom na sve gore navedeno, žalbu tužiteljice-protutužene ĆH i tuženog-protutužitelja ĆHC u preostalom dijelu točke III. izreke, te tužiteljice-protutužene ĆH u odnosu na točku V. izreke, valjalo je odbiti kao neosnovanu te na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP, odlučiti kao u izreci ove presude.
18. Obzirom da je tužiteljica-protutužena ĆH sa svojom žalbom uspjela tek u neznatnom dijelu, to je temeljem odredbe članka 166. stavka 1. u vezi s člankom 154. stavkom 5. ZPP, odbijen njen zahtjev za naknadom troškova žalbe kao neosnovan.
18.1. Tužiteljici-protutuženoj ĆH ne pripada trošak sastava odgovora na žalbu, jer se radi o trošku koji nije bio potreban za odluku o žalbi tužiteljice - protutuženice (članak 155. ZPP).
U Puli-Pola 29. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Nataša Babić
