REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2133/2023-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda dr. sc. Dijani Vragović, u pravnoj stvari tužitelja DF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženice UF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Irena Krstić, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. svibnja 2026. u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tuženika i tuženika osobno, dana 29. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici UF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužitelju DF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplati iznos od 1.000,00 eura s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 28. kolovoza 2023. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i pripadajuće zatezne kamate na iznos od 7.583,50 EUR koje teku od 30. kolovoza 2023. pa do 16. listopada 2023.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj potražuje iznos od 592,67 eura s pripadajućim zateznim kamatama, kao i u dijelu kojim tužitelj potražuje isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice za razdoblje od 3. veljače 2022. do 27. kolovoza 2023.

III. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju trošak ovog postupka u iznosu od 1.127,76 eura sa zateznim kamatama koje teku od 29. svibnja 2026. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu posl.br. K-360/2022 od 08.09.2022. tuženica proglašena krivom što je 03. veljače 2022. oko 14,00 sati na adresi [adresa] tužitelju, a s namjerom da naškodi ugledu i časti tužitelja i znajući da se radi o neistini, iznijela tvrdnje: „Vi ste čovjek koji ne vodi brigu o svojoj majci, koji ne obilazi svoju majku, kradljivac zemlje, rukovodilac koji je u bivšoj firmi maltretirao zaposlenike, prevarant“ dakle, pred drugima iznijela neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi časti ili ugledu tužitelja, znajući da je neistina. Tuženica je i uvrijedila tužitelja na način da je uvredljivo za tužitelja navela: „vi ste jedan pokvareni čovjek, vi ste čovjek koji nema morala, cijela ulica dobro zna o kakvom se pokvarenom čovjeku radi, vi ste manipulator ljudima, neka svi čuju kakav si ti pokvarenjak, e sad me tuži sudu, govno pokvareno!" Slijedom navedenog, tuženica je počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda - klevetom opisano i kažnjivo po čl. 149. st. 1. KZ/11 te kazneno djelo protiv časti i ugleda - uvredom - opisano i kažnjivo po čl. 147. st. 1. KZ/11, sve u vezi s čl. 51. KZ/11. Protupravnim postupanjem tuženice u trenutku štetnog događaja tužitelj je pretrpio jaki osjećaj poniženja i uznemirenosti koji se nastavio i u periodu koji je uslijedio. Postupanje tuženice kod tuženika je izazvalo i osjećaj neugode, srama, napetosti, tjeskobe, pojačane podražljivosti, nesanicu, općenito sniženo raspoloženje. Tužitelj je također zbog predmetnog događaja i posljedica tog događaja ponovno počeo konzumirat i nitroglicerin, s obzirom da je tužitelj srčani bolesnik te druge lijekove za smirenje. Navedeno protupravno postupanje tuženice kod tužitelja ostavilo je trajne negativne posljedice u vidu duševnih boli i povrijeđeno je pravo osobnosti tužitelja, njegovo dostojanstvo, ugled i čast i nanesena mu je šteta, zbog čega od tuženice potražuje novčanu naknadu u iznosu od 1.592,67 Eura.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev u cijelosti. Navodi kako su se između nje i tužitelja nizala brojna stresna događanja s obzirom da su isti suvlasnici. Osporava istinitost navoda iz tužbe i postupka koji se vodio pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu. Konačno predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u potvrdu Presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-360/22-6 od 8. rujna 2022. (listovi 4-11), Presudu Županijskog suda u Splitu broj Kž-837/2022-5 od 11. travnja 2023. (listovi 12-17), medicinsku dokumentaciju (listovi 40-57), te je izveden dokaz saslušanjem stranaka (listovi 60-63) i medicinskim vještačenjem po vještaku Gordanu Makariću (listovi 96- 97) i Jadranke Šeparović Hanževački (listovi 98-103).

5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

6. Predmet spora u ovom predmetu jest zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti do koje je došlo prema navodima tužitelja zbog uvrede i klevete od strane tuženice.

7. U pogledu postojanja štetne radnje, protupravnog postupanja tužiteljice, sud je vezan pravomoćnom kaznenom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-360/22-6 od 8. rujna 2022., kojom je tuženica proglašena krivom za počinjenje kaznenog djela uvrede i klevete, sve u smislu odredbe čl. 12. st. 3. ZPP -a kojom je propisano da je u parničnom postupku sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

8. Sporno je je li tužitelj uslijed navedenog postupanja tuženice pretrpio neimovinsku štetu.

9. Radi utvrđivanja opsega i visine nastale štete te uzročno posljedične veze sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu, saslušao stranke te je provedeno medicinsko vještačenje.

9.1. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je do spornog događaja došlo dana 3. veljače 2022. kod javnog bilježnika, za vrijeme potpisivanja suvlasničkog ugovora, pri čemu ga je tuženica verbalno napala. PF, gospođa UF i on su sjedili zajedno u prostoriji koja je bila otvorenog tipa tako da su svi mogli čuti što se dogodilo. Ne može znati što je bio povod tome jer su se i prije dogovarali vezano uz sklapanje suvlasničkih ugovora. Ona je sama od sebe počela vikati i govoriti riječi kako su navedene u kaznenoj presudi. Ne zna zašto je tužena tako reagirala jer s njegove strane nije bilo povoda tome. Nakon toga se osjećao jako posramljeno i poniženo jer je ona bijesno vikala tako da ju je čula cijela zgrada, a on je samo šutio. Ta se priča proširila u ulici u kojoj živi sa svojom suprugom te u toj ulici živi i njegova bolesna majka, sin s unucima, snaha i brat. Susjedi su ga u prolazu pitali što se to dogodilo i morao je objašnjavati i opravdavati se. Odrazilo se i na njegovo zdravlje jer je 10 godina bio liječen na kardiologiji te uzimao betablokatore i druge lijekove, ponekad i nitroglicerin. Međutim, nakon ovog događaja stanje se promijenilo jer lijekovi koje je koristio antiaritmici su počeli imati neke nuspojave u smislu da su mu spuštali otkucaje srca ispod 40, zbog čega mu je doktor ukinuo navedene lijekove. To povezuje s tim događajem jer nije mogao spavati. Do tada je imao srčane epizode 3-4 puta godišnje pa bi kod težih napada uzeo nitroglicerin da mu bude bolje i to možda jednom do dva puta godišnje. Međutim nakon tog događaja ga je morao uzimati i do 4-5 puta godišnje. Ovi napadaji bi se pogotovo javljali u fazi mirovanja, najčešće noću kada nije mogao spavati. Postao je jako nervozan pa se znao i posvađati sa suprugom dok se prije nisu svađali 50 godina. Sada nakon dvije godine može reći da se stanje stabiliziralo, odnosno da se vratilo na početak u smislu uzimanja nitroglicerina. Ipak sada kada ima povremene ispade moram koristiti normabel radi smirenja koji prije nije morao koristiti iz tih razloga već mu ga je preporučio liječnik opće prakse jer se ispadi javljaju zbog emocionalnih razloga. Navodi da je osjećaj poniženja i uznemirenosti osjećao od tog događaja pa sve do kraja 2023., iako je taj osjećaj slabio kako je vrijeme odmicalo. Podražljivost i nesanica je trajala cijelu 2022.

9.2. Iz iskaza tuženice proizlazi da su tog dana kod javnog bilježnika došli radi potpisivanja suvlasničkog ugovora. D ju je stalno presretao na ulici, dolazio na vrata dok je bila na bolovanju i iscrpljena. U tim kontaktima on nije bio bezobrazan, bio je vrlo služben ali je jako forsirao. To se ponavljalo toliko često da je osjećala nemir. Na kraju je uzela odvjetnika i rekla da će potpisati ugovor tek kada se osnuje pričuva iz koje bi se mogao sanirati krov. Tome su se PF i D protivili . Kod javnog bilježnika je pitala tužitelja zašto čini neke stvari za koje je sumnjala da on radi, primjerice kada bi se parkirala u ulici netko bi joj dizao i savijao brisače, ostavljao opomene. Nije vidjela tko je to bio ali sumnja da je bio tužitelj. Netko joj je izgrebao cijeli auto. Kada je slagala šutu prilikom adaptacije stana na mjesto koje nije u posjedu tužitelja netko joj je ostavio opomenu pred tužbu. Tužitelj svakodnevno ima kontrolu nad njenim životom jer čuje kada ulazi i izlazi iz stana pa ju svaki puta gleda kroz prozor, ili bi tom prilikom izašao van i fiksirao ju, pri tom ne bi govorio već bi proizvodio neke zvukove poput stenjanja, nakašljavanja, cmakanja i slično. Kad bi joj dolazili ljudi u posjetu, primjerice sin s djetetom ili prijateljice, tužitelj bi izašao van i fotografirao ih, a ne zna zašto. Nitko od susjeda ne želi doći u njen dom jer ga se boje jer je nekima rekla da joj je tužitelj ogrebao auto, savijao brisače i slično a neki se boje zbog drugih priča koje se pričaju u ulici vezano uz tužitelja. S obzirom da nema mjesta na kojem bi držala svoje kante za smeće netko ih je stalno pomicao, kada je dobila odobrenje od komunalnog redara da ih može držati na javnoj površini, tužitelj ih je pomaknuo 30 metara uzbrdo (tada ga je i fotografirala), a kada ih ja vratila opet ih je pomaknuo. Kod javnog bilježnika je zapravo tužitelja konfrontirala i htjela pitati za sve te situacije. U tim svim situacijama nije bilo od strane tužitelja visokih tonova niti fizičkih nasrtaja, već konstantno uznemiravanje kroz situacije koje je opisala. Inače tužitelj je i dalje vrlo aktivan čovjek, svaki dan trči i razgibava se, sve obavlja pješke uzbrdo i nizbrdo po svim vremenskim uvjetima, trči polumaratone tako da kod njega nije primijetila da bi se nešto promijenilo nakon incidenta.

9.3. Vještak Gordan Makarić je u nalazu i mišljenju naveo da je tužitelj DF bio izložen štetnom događaju 3. veljače 2022. Tužitelj je na psihičkom planu razvio prolazno reaktivno anksiozno stanje u podlozi zabrinutosti za zdravlje, jer je dugogodišnji srčani bolesnik. Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala, uvažavajući subjektivni doživljaj osjećaja zabrinutosti za tjelesno zdravlje u vidu pojave mogućih srčanih tegoba. Između predmetnog štetnog događaja i razvoja psihičkih tegoba u tužitelja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužitelja je došlo do povrede duševnog zdravlja: Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma psihotraume i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 2 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 5 dana. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedana. Duševne boli radi smanjenja životne aktivnosti nema.

9.4. Vještak dr. Jadranka Šeparović Hanževački je u svom mišljenju navela da kod tužitelja nije utvrđeno postojanje kardiološkog stanja koje je moglo nastati zbog štetnog događaja niti je utvrđeno pogoršanje prethodno liječene kardiološke bolesti kao posljedica predmetnog štetno g događaja. Iz medicinske dokumentacije proizlazi da predmetni štetni događaj nije izazvao akutno kardiovaskularno stanje niti je doveo do ponovne pojave prethodno liječenog blažeg oblika poremećaja ritma. Nijne zabilježeno da je neposredno ili u razdoblju 20 mjeseci nakon štetnog događaja imao hitnih kardioloških stanja ili tegoba. U listopadu 2023. obavio je kardiološki pregled gdje je isključeno da postoje kardiološke tegobe i patologija koja zahtijeva liječenje te je ukinuta i postojeća terapija i potreba za kontrolama. Nigdje se u medicinskoj dokumentaciji ne navodi da je uzimao nitroglicerin niti da mu je navedeni lijek ikada propisan. Uzimanje nitroglicerina je važan podatak koji se mora registrirati u svakoj kardiološkoj anamnezi jer je to lijek koji se uzima kod stenokardija i angine pectoris u ishemijskoj bolesti srca. Tužitelj nema ishemijsku bolest srca niti simptome ove bolesti. Nitroglicerin nije lijek kojim se liječe poremećaji ritma niti se smije uzimati u tim slučajevima. U medicinskoj dokumentaciji nije utvrđeno da bi tužitelj imao nus pojave na terapiju lijekova koje je uzimao (betablokatori). Ne nalazi uzročno posljedičnu vezu između štetnog događa i štete za tužitelja s kardiološkog aspekta.

9.5. Tuženica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka dok je tužitelj prigovarao nalazu i mišljenju psihijatrijskog vještaka u dijelu u kojem navodi da nije došlo do smanjenja životnih aktivnosti te u cijelosti na nalaz i mišljenje vještaka kardiologa. Kasnije, u tijeku postupka tužitelj odustaje od svih iznesenih primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, te su se stranke odrekle prava na njihovo saslušanje.

9.6. Sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Gordana Makarića i Jadranke Šeparović Hanževački budući da su sačinjeni jasno i obrazloženo, nisu u proturječnosti sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te su u skladu s ostalim izvedenim dokazima.

9.7. Slijedom navedenog, sud je na temelju izvedenih dokaza utvrdio da je tužitelj zbog štetnog događaja, radnje tuženice, pretrpio neimovinsku štetu u vidu povrede prava osobnosti i to duševnog zdravlja, za koju štetu odgovara tuženica u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje ZOO). Međutim, imajući u vidu medicinsku dokumentaciju i nalaz i mišljenje vještaka kardiologa sud je utvrdio da tužitelj uslijed štetnog događaja nije pretrpio neimovinsku štetu u vidu povrede fizičkog zdravlja. Konačno valja reći da sud na temelju iskaza stranaka nije našao da bi na strani tužitelja bilo takvog povoda nastanku štetnog događaja koji bi bio od utjecaja na odgovornost tuženice s obzirom da tuženica za neke radnje samo pretpostavlja da ih je počinio tužitelj, dok ostale radnje nisu bile takve naravi i intenziteta da bi se mogle tužitelju pripisati kao razlog i povod za takvu reakciju tuženice.

10. Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

11. Imajući na umu okolnosti koje utječu na visinu dosuđene naknade odnosno duljinu i intenzitet pretrpljenih strahova kod tužitelja kao i druge okolnosti slučaja, posebno ocijenivši da je tužitelj osoba starije životne dobi, ovaj sud smatra da tužitelju za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava na duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 1.000,00 eura. Stoga je u preostalom dijelu valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

12. Ovdje valja napomenuti da se sud odlučujući o visini pravične novčane naknade za neimovinsku štetu vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prema pravnom shvaćanju broj Su-IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. primjenjuju i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05 te na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

13. Na gore dosuđeni iznos naknade neimovinske štete tužitelju pripadaju i zatezne kamate tekuće od 28. kolovoza 2023., odnosno dana podnošenja tužbe do isplate, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a kojom je propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Prema tome valjalo je odbiti zahtjev tužitelja u dijelu kojim potražuje isplatu zateznih kamata za razdoblje od 3. veljače 2022. do 27. kolovoza 2023. Visina stope određena je primjenom odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a

14. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

14.1. U ovoj pravnoj stvari tužitelj je u odnosu na osnovu uspio sa 100 %, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sa 63 %, slijedom čega je tuženica u odnosu na osnovu uspjela sa 0% a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sa 37%. Slijedom čega je ukupni uspjeh tužitelja 81,5 %, a tuženice 18,5 %. Razlika njihovih uspjeha iznosi 63% u korist tužitelja.

14.2. U skladu s odredbom čl. 155. i 154. st. 2. ZPP-a tužitelj ima pravo na naknadu parničnih troškova prema odredbama Tbr. 7., 8., 9., 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23), prema troškovniku predanom na ročištu održanom 20. svibnja 2026., i vrijednosti predmeta spora, i to za sastav tužbe iznos od 200,00 eura, za sastav podneska od 16. lipnja 2026. iznos od 50,00 eura (Tbr. 8.4), za sastav podneska od 17. ožujka 2026. u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.1.), za zastupanje po punomoćniku na ročištima 22. siječnja 2025., 11. lipnja 2025., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr.9.1. Tarife), te za ročište 10. rujna 2024. iznos od 100,00 eura (Tbr. 9.2.), ukupno 950,00 eura, što uvećano za PDV (25%) iznosi 1.187,50 eura. Navedeni je iznos valjalo umanjiti sukladno tužiteljevom uspjehu u sporu (63 %) i dosuditi iznos od 748,12 eura.

14.3. Sukladno odredbama Tarife sudskih pristojbi sadržane u Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18 i 51/23) tužitelj ima pravo na trošak sudske pristojbu na tužbu u iznosu od 26,55 eura i na presudu u iznosu od 53,09 eura, te trošak predujma za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po vještaku psihijatru u iznosu od 300,00 eura.

14.4. Tužitelju nije priznat trošak izvođenja medicinskog vještačenja po vještaku kardiologu s obzirom da sud nije dosudio naknadu neimovinske štete po navedenom nalazu kojim je utvrđeno da tužitelj nije pretrpio tegobe koje bi se mogle dovesti u vezu sa štetnim događajem, stoga isti nije bio potreban za vođenje ove parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a prema kojoj sud prilikom odlučivanja o troškovima određuje naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice cijeneći pri tome brižljivo sve okolnosti i vodeći računa o pravilima za pripremanje glavne rasprave.

15. Slijedom navedenog, u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. i ZPP-a, naloženo je tuženici naknaditi tužitelju ukupan trošak postupka u iznosu od 1.127,76 eura zajedno sa zateznim kamatama na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, kako je to odlučeno u točki III. izreke.

U Zagrebu, 29. svibnja 2026.

Sutkinja:

dr. sc. Dijana Vragović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- tužiteljica po pun.

- tuženik po pun.