Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26 D
Poslovni broj:Gž-754/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Tanje Novak- Premec predsjednice vijeća, Dijane Hofer sutkinje izvjestiteljice i Ivane Čačić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivanu Močiću, odvjetniku iz Splita protiv tuženika ZR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) sa posljednjim prijavljenim prebivalištem u [adresa], sada u [adresa], zastupanog po punomoćniku Denisu Kulušiću, odvjetniku iz Splita, radi predaje u posjed, povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv presude Općinskog suda u Splitu broj P-1278/2019 od 27. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 29. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu broj P-1278/2019 od 27. veljače 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom u toč. I.izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je zatražio da mu tuženik preda u posjed "dijelove nekretnine čkbr. [katastarska čestica] zgrada, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina], slobodnu od osoba i stvari, a koji dijelovi nekretnine će se detaljno opisati nakon polaganja računa tuženika ili provođenja očevida na licu mjesta po ovlaštenim vještacima geodetske i građevinske struke, u roku u kojem sud to odredi". Toč.II. izreke tužitelju je naloženo da tuženiku naknadi trošak postupka u iznosu od 625,00 Eur.
2. Obrazlažući zauzeto materijalno-pravno stajalište prvostupanjski sud polazi od činjeničnog osnova tužbe iz koje proizlazi da je tužitelj samovlasnik čkbr. [katastarska čestica] (u tužbenom zahtjevu se očitom greškom u pisanju navodi "čkbr. [katastarska čestica]") upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi zgrada sa stambenim prostorima na 1., 2. i 3. katu te poslovnim prostorom u prizemlju, da je podnio tužbu u smislu odredbe čl.162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV – 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst i 94/17) tvrdnjom da je tuženik u posjedu stambenog prostora na 1. katu u kojem bespravno stanuje i da je tužitelj tijekom trajanja prvostupanjskog postupka predmetnu nekretninu prodao ŠR koji se i uknjižio u zemljišnu knjigu kao samovlasnik predmetne zgrade.
2.1. Povezujući odredbu čl.162. stav.1. ZV koja propisuje da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari i odredbu čl.162.stav.2. ZV prema kojoj vlasnik stvari, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu - sa odredbom čl.195. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP – „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08 i 57/11 i 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 pri čemu se ZID ZPP objavljeni u „Narodnim novinama“ 70/19 i 80/22 primjenjuju u dijelu propisanom odredbama čl.117.stav.2. i 3. ZID ZPP/19 i čl. 107.stav.2., 3., 4. i 5. ZID ZPP/80/22) koja propisuje da ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, da to ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši, prvostupanjski sud zaključuje da je tužitelj otuđenjem predmetne nekretnine tijekom parnice ŠR izgubio aktivnu legitimaciju u predmetnom sporu.
2.2. Pri tom razlaže da otuđenje stvari o kojoj teče parnica, iako u procesno-pravnom smislu ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši, to da je međutim od utjecaja u materijalno-pravnom smislu na donošenje meritorne odluke o predmetu spora pa je tužitelj kao subjekt građanskopravnog odnosa u trenutku podnošenja predmetne vlasničke tužbe takvu materijalno-pravnu legitimaciju izgubio jer više nije vlasnik predmetne stvari pa niti subjekt građansko-pravnog odnosa sa tuženikom (istovjetno i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev x-843/2014 od 9. prosinca 2014.). Slijedom iznesenog prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja radi predaje mu u posjed "dijelova" predmetne nekretnine.
2.3. Pravovremenom žalbom tužitelj pobija opisanu presudu iz svih zakonskih žalbenih razloga i s prijedlogom ovom sudu da je preinači sukladno žalbenim navodima podredno da je ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba tužitelja je neosnovana.
5 .Pobijajući opisanu presudu iz žalbenog razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl.354.stav.2.toč.11. ZPP tužitelj navodi da ista ne sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama, da postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprave ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika a da nedostaju i razlozi zašto nije izveden predloženi dokaz odnosno zašto nije obrazloženo koje od izvedenih dokaza je sud uzeo u obzir i zašto, čime da je narušen princip jednakosti oružja a time ostvarena i pov reda prava na pravično suđenje.
5.1. Na prednje navedeno valja navesti da je razmatranjem pobijane presude i stanja spisa ovaj sud, suprotno žalbenom stajalištu tužitelja utvrdio da pobijana presuda ne sadrži nikakve nedostatke zbog kojih se navodno ne bi mogla ispitati njezina pravilnost i zakonitost, naprotiv – ista sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, izneseni razlozi su potpuno jasni i određeni i bez ikakvog proturječja slijedom čega nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. stav. 2. toč. 11. ZPP-a na koju ukazuje žalitelj, a niti i jedna druga bitna povreda iz čl. 354. stav. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. stav. 2. ZPP-a.
5.2. Tome valja nadodati da iz sadržaja prvostupanjskog postupa ni na jednom mjestu ne proizlazi da tužitelju nije omogućeno da ravnopravno (tuženiku) sudjeluje u postupku. Osim što iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelju bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženika, da iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku, prvostupanjski sud je u svojoj presudi, kako je to već navedeno u toč.5.1., a i nastavno u toč. 7. ovog obrazloženja, svoje materijalno-pravno shvaćanje o gubitku tužiteljeve aktivne (materijalno-pravne) legitimacije jasno obrazložio slijedom čega se prvostupanjska odluka ne može smatrati ni arbitrarnom ni očito nerazumnom niti išta upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje.
6. Obrazlažući žalbeni razlog relativno bitne povrede iz čl.354.stav.1. u vezi sa čl.8. ZPP tužitelj nastavno ističe da je prvostupanjski sud očigledno pogrešno primijenio načelo slobodne ocjene dokaza, no na ovom mjestu valja navesti da je prvostupanjski sud uvidom u stanje zemljišne knjige utvrdio da je tužitelj predmetnu nekretninu kupoprodajnim ugovorom od 15. veljače 2024. prodao ŠR, a koji se istog dana i uknjižio kao samovlasnik iste zbog čega je izvođenje po parničnim strankama na pripremnom ročištu predloženih dokaza postalo izlišno. Prigovor da ima ovlaštenje za vođenje predmetne parnice tužitelj je istaknuo tek u žalbi, a na iznošenje koje tvrdnje je u žalbenom stadiju u smislu odredbe čl.352. ZPP prekludiran.
7. Konačno niti žalbeni razlog relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl.354.stav.1. u vezi sa čl.338. ZPP-a nije osnovan. Naime, suprotno žalbenom shvaćanju, prvostupanjska presuda sadržajno u cijelosti udovoljava odredbi čl.338. ZPP a što uopćenim žalbenim navodima tužitelja nije dovedeno u sumnju.
8. Imajući u vidu da niti jedan od žalbenih razloga zbog kojih tužitel j pobija prvostupanjsku presudu nije osnovan obzirom da je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo utvrdivši da tužitelj koji je otuđio nekretninu čiju predaju u posjed zahtijeva u predmetnoj parnici vlasničkom tužbom time izgubio materijalno-pravnu legitimaciju za vođenje spora predmetnog sadržaja, to je pozivom na odredbu čl.368.stav.1. ZPP-a njegovu žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, a potvrditi je valjalo i odluku o troškovima - koju tužitelj pobija tek za slučaj uspjeha sa žalbom u odnosu na glavnu stvar - obzirom da je ista osnovano utemeljena na odredbi čl.154.stav.1. i čl.155. ZPP- a te na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
U Varaždinu, 29. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća
Tanja Novak-Premec
