Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u

    Rijeci

    Žrtava fašizma 7

    51000 Rijeka

    Poslovni broj Gž-154/2022-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Duška Abramovića predsjednika vijeća, Barbare Bosner članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Butković Brljačić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HT, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Vujičić, odvjetnik u Visu, protiv tuženika: 1. Republike Hrvatske, Zagreb, Trg sv. Marka 2, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu i 2. LT pok. H iz [adresa], kojeg zastupa privremeni zastupnik Mihael Acalinović, odvjetnik u Visu, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi prvotuženice protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-4285/2018 od 11. listopada 2021., na sjednici vijeća 29. svibnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se kao neosnovana žalba prvotuženice Republike Hrvatske i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-4285/2018 od 11. listopada 2021.

    II. Odbija se kao neosnovan zahtjev prvotuženice za naknadu troška u povodu žalbe.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja u točki I. izreke utvrđeno je da je tužitelj vlasnik za cijelo:

    - fizičkog (materijalno odijeljenog) dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] voćnjak, vinograd, pašnjak, šuma, površine 445994 m2 Z. U. [broj ZK uloška] A K. O. [katastarska općina], koji fizički (materijalno odijeljeni) dio ove čestice ima površinu od 14269 m2, a na skici lica mjesta iz nalaza stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. " iz siječnja 2021. godine" označen slovima A-B-C-D-A i žutom bojom.

    - fizičkog (materijalno odijeljenog) dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, pašnjak, šuma, površine 1172267 m2 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji fizički (materijalno odijeljeni) dio ove čestice ima površinu od 8760 m2, a na skici lica mjesta iz nalaza stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. " iz siječnja 2021. godine" označen slovima A-B-C-D-E-A i roza bojom, pa je tužitelj ovlašten, po pravomoćnosti ove presude, zatražiti i postići u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva za cijelo na:

    - fizičkom (materijalno odijeljenom) dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] voćnjak, vinograd, pašnjak, šuma, površine 445994 m2 Z. U. [broj ZK uloška] A K. O. [katastarska općina], koji fizički (materijalno odijeljeni) dio ove čestice ima površinu od 14269 m2, a na skici lica mjesta iz nalaza stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. " iz siječnja 2021. godine" označen slovima A-B-C-D-A i žutom bojom.

    - fizičkom (materijalno odijeljenom) dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, pašnjak, šuma, površine 1172267 m2 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji fizički (materijalno odijeljeni) dio ove čestice ima površinu od 8760 m2, a na skici lica mjesta iz nalaza stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. " iz siječnja 2021. godine" označen slovima A-B-C-D-E-A i roza bojom, 2 P-4285/2018 a to sve nakon izrade parcelacijskog elaborata i prijavnog lista kojim će se od:

    - fizičkog (materijalno odijeljenog) dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] voćnjak, vinograd, pašnjak, šuma, površine 445994 m2 Z. U. [broj ZK uloška] A K. O. [katastarska općina], koji fizički (materijalno odijeljeni) dio ove čestice ima površinu od 14269 m2, a na skici lica mjesta iz nalaza stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. " iz siječnja 2021. godine" označen slovima A-B-C-D-A i žutom bojom.

    - fizičkog (materijalno odijeljenog) dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, pašnjak, šuma, površine 1172267 m2 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji fizički (materijalno odijeljeni) dio ove čestice ima površinu od 8760 m2, a na skici lica mjesta iz nalaza stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. " iz siječnja 2021. godine" označen slovima A-B-C-D-E-A i roza bojom, formirati posebne nekretnine.

    1.1. Točkom II izreke određeno je da presuda zamjenjuje suglasnost tuženika na parcelacijski elaborat i prijavni list kojim će se od:

    - fizičkog (materijalno odijeljenog) dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] voćnjak, vinograd, pašnjak, šuma, površine 445994 m2 Z. U. [broj ZK uloška] A K. O. [katastarska općina], koji fizički (materijalno odijeljeni) dio ove čestice ima površinu od 14269 m2, a na skici lica mjesta iz nalaza stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. " iz siječnja 2021. godine" označen slovima A-B-C-D-A i žutom bojom.

    - fizičkog (materijalno odijeljenog) dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, pašnjak, šuma, površine 1172267 m2 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji fizički (materijalno odijeljeni) dio ove čestice ima površinu od 8760 m2, a na skici lica mjesta iz nalaza stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. " iz siječnja 2021. godine" označen slovima A-B-C-D-E-A i roza bojom, formirati posebne nekretnine, kako je opisano u točki I izreke ove presude.

    1.2. Točkom III izreke naloženo je prvotuženici nadoknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 6.525,00 kn/866,02 eura[1] sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

    2. Protiv te presude žalbu podnosi prvotuženica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25-dalje: ZPP), s prijedlogom da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje , podredno preinači u smislu žalbenih navoda. Pri tome je za navesti da tužitelj zahtijeva u ovom sporu utvrđenje prava vlasništva na određenom realnom dijelu nekretnine u suvlasništvu 1. i 2. tuženika (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) te su tuženici kao suvlasnici iste jedinstveni suparničari u smislu odredbe čl. 201. ZPP-a zbog čega se učinak žalbe 1. tuženice proteže i na 2. tuženika u tom dijelu.

    3. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava osnovanost žalbenih navoda, predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Predmet je postupka utvrđenje prava vlasništva realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. i ishođenje uknjižbe prava vlasništva tužitelja na naznačenim nekretninama, te da se presudom zamijeni suglasnost tuženika na parcelacijski elaborat i prijavni list.

    5.1. Prvostupanjski sud u postupku je utvrdio sljedeće:

    - da su tuženici upisani kao suvlasnici nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] voćnjak, vinograd, pašnjak, šuma, površine 445994 m2 Z. U. [broj ZK uloška] A K. O. [katastarska općina], dok je tužena pod 1 upisana kao isključiva vlasnica nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, pašnjak, šuma, površine 1172267 m2 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina],

    - da je odlukom Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Visu broj 181/1947 od 24. siječnja 1948. obrađivaču PT pok. L iz [adresa] i supruzi mu ČT, priznato pravo vlasništva niza nekretnina, među kojima i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina],

    - da je na temelju rješenja o nasljeđivanju broj O-350/75 od **.**.1975. FT pok. P naslijedila supruga UT za cijelo, a da iz izvatka iz MU Vis od 11. svibnja 2018. proizlazi kako je OT od roditelja ET i VT, a ET od roditelja ET i DT,

    - da je u posjedovnom listu Ispostave za katastar nekretnina Vis broj 347 od 17. svibnja 2018. te povijesnih promjena na katastarskim česticama od 23. svibnja 2018., navedeno da su dijelovi nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sada upisani u označenom posjedovnom listu naslovnice OT iz [adresa]. Nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] da je od osnutka katastra na otoku Visu 1953. do danas upisana u posjedovni list .... Nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] od 1953. do 1978. da je bila upisana u ... naslovnika KT pok. L, potom ČT ud. L te da se popisom promjena ... njezin dio u površini od 18000 m2 iz ... upisuje u ..., kao posjed TT. FT, a potom kao posjed UT ud. FT te na kraju OT iz [adresa], uz napomenu kako u katastru nema traga kako je posjed s imena UT prešao na ime OT,

    - da je ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju od 17. prosinca 1999. primateljica uzdržavanja UT ud. FT (ista osoba i pod imenom HTČ žena FT) sklopila s davateljem uzdržavanja, a ovdje tužiteljem HT, ugovor kojim davatelju uzdržavanja daje u vlasništvo dio čest. zem. [katastarska čestica] upisan u ... K. O. [katastarska općina] površine 18000 m2 te kuću i polje [adresa] u uvali [adresa] na otoku [adresa], koje je pok. JT naslijedio od svoje tete GT i ostavio u nasljedstvo ST za ½ dijela),

    - da je tužitelj na očevidu na licu mjesta kao predmet spora pokazao dvije zemljišne cjeline položene u [adresa] i Vela Cavojnica na otoku [adresa]. Zemljište u uvali Stončica da je položeno na padini brda u smjeru zapad-istok, a njegova površina u cijelosti da je neobrađena, zapuštena i zarasla u gustu makiju i borovu šumu. Zemljište u uvali Vela Cavojnica da je položeno na padini brda u smjeru sjever-jug, a njegova je površina da je zatečena u praktički istovjetnom stanju kao i prva cjelina, s tim da su na ovoj nekretnini vidljivi kameni suhozidi koji se pružaju u smjeru istok-zapad. Sjevernu granicu predstavlja kameni suhozid, dok preostale nisu vidljive zbog zapuštenosti terena,

    - da su pokazane nekretnine u nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke Rajka Radišića identificirane i prikazane na skici, pri čemu je utvrđeno da je zemljište u uvali Stončica površine 14269 m2 i položeno na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], koji je na skici lica mjesta označio slovima A-B-C-D-A i žutom bojom. Zemljište u uvali [adresa] površine je 8760 m2, a položeno na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], koji je na skici lica mjesta označio slovima A-B-C-D-E-A i rozom bojom, da na prostoru čest. zem. [katastarska čestica] nije određeno pomorsko dobro te da je njezina udaljenost do mora od 8 do 18 metara.

    - da su tužiteljevi pravni prednici HTČ (ABC rođ.ST i njen suprug FT pok.P, CT FT te PT pok.L i njegova supruga ČT, te da je tužitelj posjed stekao na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenog s OT,

    - da iako ugovaratelji nisu označili u ugovoru česticu [katastarska čestica], već su označili samo česticu [katastarska čestica], da su obje nekretnine bile predmetom prijenosa s obzirom na sadržaj čl. 1 ugovora u kojem stranke jasno opisuju kako su predmet ugovora kuća i polje u uvali [adresa] na otoku [adresa], koje je pok. JT naslijedio od svoje tete GT, a da se u ovom opisu očito potkrala greška prilikom označavanja predjela [adresa], jer da taj predio ne postoji u uvali [adresa], te da isti zaključak proizlazi na temelju sadržaja iskaza svjedoka Č i BT i IT te NT, koji su iskazivali o obitelji IT kao nasljednicima i obrađivačima, odnosno korisnicima pokazane zemljišne površine na predjelu [adresa] , bez spomena predjela [adresa],

    -da je prednica tužitelja OT (ABC, posjed čest. zem. [katastarska čestica] stekla 1955. sklapanjem darovnog ugovora sa svojom majkom ĆT, s time da je imala suposjed uz supruga FT, a nakon njegove smrti 1975. da je postala isključiva posjednica, na temelju rješenja o nasljeđivanju od 24. rujna 1975.,

    -da sadržaj darovnog ugovora od 26. studenog 1955. jasno ukazuje da je CT bila isključiva vlasnica dijela čest. zem. [katastarska čestica] koju je prethodno stekla zamjenom od dotadašnjih vlasnika PT pok. L i supruge mu ČT, odnosno obrađivača označenih u Odluci Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Visu od 24. siječnja 1948.,

    -da o zamjeni nekretnina nema pisanog traga, ali da se radilo o usmenom ugovoru koji je postigao očekivane pravne učinke,

    -da su saslušani svjedoci potvrdili kontinuitet i dugotrajnost posjeda predmetnih nekretnina od strane prednika tužitelja, tako da NT spominje nekretninu u uvali [adresa] koju su dijelom pod vinogradom držali NT i ČT do sredine 50-ih godina prošlog stoljeća, kada su je za zemlju na predjelu [adresa] zamijenili s ĆT ili njezinom kćerkom HTČ – ŠT, a novi vlasnici F na ovom zemljištu da nisu nastavili s poljoprivredom, već da su ga koristili za sječu drva koja su koristili u svom domaćinstvu, odnosno u svojoj (ovdje nespornoj) kući položenoj u susjedstvu, a što se tiče nekretnine položene u uvali [adresa], da su njegovi susjedi F obrađivali zemljište do polovine 50-tih godina, nakon čega je prestala poljoprivredna aktivnost. Nadalje, da svjedoci U i ĐT potvrđuju da su zemljište u uvali [adresa] zvali "na [adresa] po vlasnici RT, čija je obitelj da je brala smokve i sjekla drva, a da je ova zemlja bila predmet zamjene s članovima obitelji ČT nadimka O, a da se zemljište na predjelu [adresa] s pripadajućom poljskom kućicom generacijama nasljeđivalo u obitelji RT, koje da su držali vlasnicima, te da navedeno potvrđuje i svjedok IT, dok da nitko od saslušanih svjedoka nema saznanja da bi posjednici bili smetani ili kako osporavani od trećih osoba, odnosno lokalne ili državne vlasti,

    - da je u odnosu na preostale tuženike, suvlasnike čest. zem. [katastarska čestica], presudom zbog ogluhe prihvaćen tužbeni zahtjev u cijelosti.

    5.2. S obzirom na izloženo prvostupanjski sud zaključuje da je tužitelj u postupku dokazao da je njegov posjed na predmetnim nekretninama, računajući i posjed njegovih prednika, zakonit, istinit i pošten, u razdoblju od 70 godina, te da se u svakom slučaju radi o posjedu nekretnina koji traje preko 20 godina, računajući od 1991., pa utvrđuje da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 159. st. 1. i čl. 159. st. 4. u vezi sa st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14-dalje: ZVDSP) za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

    6. Ispitujući po službenoj dužnosti i u okviru žalbenih navoda postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 365. st. 2. ZPP -a, ovaj sud je utvrdio da pobijana presuda nije zahvaćena ovim povredama postupka.

    6.1. Neosnovano tuženica prigovara da sud nije apsolutno nadležan za odlučivanje o dijelu tužbenog zahtjeva sadržanog u točki II. izreke pobijane presude, pogrešno smatrajući da se radi o konstituciji supstitucije suglasnosti tuženih na parcelacijski elaborat i prijavni list predmetnom presudom što da je predmet upravnog postupka pred nadležnim katastarskim uredom. Naime, u tom dijelu zahtjev tužitelja usmjeren je sadržajno na trpljenje parcelacije na strani tuženika na temelju presude, te je sukladno ustaljenoj sudskoj praksi ( Vrhovni sud u odlukama Rev 4089/2019-2 od 3. svibnja 2023., Revd 3727/2022-2 od 27. rujna 2022.) sud apsolutno nadležan za odlučivanje o dijelu tužbenog zahtjeva kojim se tužitelj ovlašćuje na provođenje parcelacije te uknjižbe prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta u skladu s pravomoćnom i ovršnom presudom kojom se utvrđuje vlasnikom fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine primjenom odredbe čl. 203. st. 1. toč. 2. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 155/25).

    7. Nisu ostvareni niti žalbeni razlozi iz odredbi čl. 355. i čl. 356. ZPP -a, jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio odlučne činjenice i na njih je pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev.

    8. Na temelju odredbe čl. 388. st. 1., 2. i 3. ZVDSP-a propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukčije određeno (stavak 1.), da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (stavak 2.) i da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu (stavak 3.).

    9. Odredbom čl. 159. st. 1. ZVDSP-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, ako taj zakonom ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok je stavkom 2. propisano da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, a stavkom 3. istog članka propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Odredbom stavka 4. ovog članka propisano je da će samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

    10. Žaliteljica neosnovano osporava pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda o stjecanju posjeda nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju koji je tužitelj sklopio s OT, za koje utvrđenje je prvostupanjski sud naveo opravdane i logične razloge u toč. 20. obrazloženja, te prvotuženica neosnovano smatra da okolnost da ta nekretnina nije izrijekom navedena po svojoj oznaci u ugovoru već je opisno određena, s time da je pravilno prvostupanjski sud ocijenio da je predio [adresa] kod oznake te nekretnine omaškom naveden, kraj činjenice da je posjedovanje nekretnine po prednicima tužitelja potvrđeno sadržajem iskaza svjedoka i podacima iz službene katastarske evidencije koji datiraju od 1953. godine. Nadalje, neosnovana je tvrdnja žaliteljice da u odnosu na nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postoji zapreka za stjecanje vlasništva na temelju Zakona o ukidanju agrarnih odnosa iz 1946. na dijelu koji je u katastarskom operatu opisan kao šuma, kraj pravilnog utvrđenja prvostupanjskog suda da su predmetnu nekretninu u opisanom, određenom dijelu stekli, među inim prednici tužitelja NT i ČT sukladno agrarnoj odluci, pri čemu je u istoj naznačena ukupna površina svih nekretnina od 91203 (m2), dok je sukladno rezultatima mjerničkog vještačenja i očevida na licu mjesta površina određenog dijela predmetne nekretnine 14269 m2 koja je po kulturi u zemljišnoj knjizi opisana i kao vinograd i pašnjak, pri čemu žaliteljica u postupku nije prigovarala nalazu i mišljenju vještaka, posebno ne u pravcu kako to ističe u žalbi.

    11. Cijeneći sadržaj citiranih zakonskih odredbi i utvrđeno činjenično stanje prvostupanjskog suda, koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud s obzirom da žaliteljica takve zaključke nije uspjela dovesti u ozbiljnu dvojbu ni svojom žalbom, da su pravni prednici tužitelja od 1953. godine bili u neprekinutom, samostalnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina to prvostupanjski sud, i po pravnom shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, pravilno zaključuje da su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, imajući na umu da je od 1953. do 17. studenoga 1999. (jer prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci poslovni broj: Rev 2666/2017-2 od 9. studenoga 2021., ako bi nekretnine do 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, kao i vrijeme nakon toga sve do 17. studenoga 1999., kraj činjenice da prvotuženica u postupku nije prigovorila da spornu nekretninu nije stekla na temelju čl. 388. st. 4. ZV-a), u svakom slučaju protekao rok od 40 godina dosjedanja propisan odredbom čl. 159. stavka 4. ZVDSP-a. radi čega je žalbu žaliteljice valjalo u cijelosti ocijeniti neosnovanom.

    12. Iz navedenih razloga, trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude na temelju čl. 368. st. 1. i čl. 166. st. 1. ZPP-a.

    U Rijeci 29. svibnja 2026.

    Predsjednik vijeća

    Duško Abramović

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.