Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-637/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Filke Pejković kao predsjednice vijeća, Kristine Vukelić Aničić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Svjetlane Pražić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Ivanu Delipetru, odvjetniku u Imotskom, protiv prvo tuženika Bonita Nuova d.o.o., Sv. Leopolda Mandića 7a, 21204 Dugopolje i drugo tuženika FK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnicima Draganu Mijoču, Andrei Bakić i Mirku Stojiću, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mijoč & Bakić d.o.o., Split, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom posl.br. P-536/2019-58 od 31. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj 29. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I.Uvaženjem žalbe tužitelja ukida se presuda Općinskog sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom posl.br. P-536/2019-58 od 31. ožujka 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "Dužni su tuženici solidarno i u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 10.617,82 eura / 80.000,00 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 01.09.2011. godine nadalje prema stopi od 14% godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, sve do isplate, te mu u istom roku nadoknaditi parnične troškove" dok je u točki II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi drugo tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.788,16 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

2. Navedenu presudu pravodobno podnesenom žalbom pobija tužitelj zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.,96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP).

3. Sadržajem žalbe u bitnome ukazuje na počinjenje bitne postupovne odredbe jer da je prvostupanjski sud odluku donio u odnosu prvo tuženika koji kao pravna osoba ne postoji. Smatra da je radi radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja bio dužan primijeniti raspložive mehanizme i osigurati prisustvo na glavnoj raspravi radi davanja iskaza po tužitelju predloženog svjedoka ČK a ne od njegovog saslušanja odustati slijedom čega smatra da prvostupanjski sud nije mogao izvesti pravilan zaključak o među strankama spornim činjenicama.

4. Tužitelj predlaže uvaženje žalbe uz naknadu mu troškova žalbenog postupka.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Žalba tužitelja je osnovana.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 10.617,82 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. rujna 2011.

8.Prvostupanjski sud po provedenom postupku utvrđu je;

- da su tužitelj kao najmodavac i trgovačko društvo Bonita Nuova d.o.o. kao najmoprimac sklopili Ugovor o najmu poslovnih prostorija 18. srpnja 2007., ovjeren od strane javnog bilježnika Stipe Juroša, broj: OV7613/2007,

- da je 19. srpnja 2008. sklopljen Anex predmetnom Ugovoru,

- da je Ugovor sporazumno raskinut s danom 15. svibnja 2011.,

- da je drugo tuženik bio prokurist a kasnije i direktor TD Bonita Nuova d.o.o. najmoprimca po predmetnom Ugovoru,

- da je sporno je li se drugo tuženik kao fizička osoba obvezao u ime trgovačkog društva Bonita Nuova d.o.o., kao njegov prokurist i kasnije direktor isplatiti dugovani iznos , odnosno je li isti jamčio cijelom svojom imovinom za navedeno plaćanje.

- da drugo tuženik u svom iskazu navodi da je bio direktor tuženika ad.2. u "završnoj" fazi, da je s tužiteljem kao prokurist trgovačkog društva sklopio Ugovor o najmu koji da je firma poštivala i uredno plaćala dok nije upala u financijske probleme,

- da prema njegovim saznanjima tužitelj nije prijavio svoju tražbinu u stečajnom postupku koji se vodio u odnosu na prvo tuženika time da su je obveze iz predmetnog ugovora firma plaćala sa svog računa na račun tužitelja,

- da se isti ne može sjetiti točnog iznosa duga prvo tuženika prema tužitelju navodeći da je firma nešto dugovala ali da osobno nije platio iznos od 2.654,46 eur/20.000,00 kn tužitelju nakon raskida ugovora niti je ikada pismeno ili usmeno jamčio za obveze prvo tuženika,

- da iz iskaza svjedoka DK proizlazi da je njegov brat držao lokal u kojem se drugo tuženik sastao s tužiteljem radi dogovora oko renovacije prostora, da mu je poznato da je FK ostao dužan tužitelju iznos od 13.272,28 eur/ 100.000,00 kuna i da mu je na ime tog duga plaćeno oko 1.990,84 eur do 2.654,46 eur/15.000,00 kn do 20.000,00 kn. Misli da je njegov brat bio prisutan kada su se parnične stranke dogovarale, odnosno kada je drugo tuženik obvezao preuzeti na sebe obvezu plaćanja predmetnog duga. Nakon što su nastali financijski problemi prvo tuženika da nije bio u društvu stranaka

- da se predmetni svjedok konačno nije mogao očitovati u kojem je svojstvu drugo tuženik sudjelovao u poslovnom odnosu s tužiteljem.,

-da je odustao od saslušanja po tužitelju predloženog svjedoka JK jer da je dostava za istog u više navrata bila neuredna a da se je punomoćni tužitelja na raspravi održanoj 2. veljače 2026. obvezao osobno pozvati svjedoka na slijedeću raspravu na kojoj je tražio odgodu zbog nemogućnosti dolaska svjedoka

9. Temeljem naprijed iznijetih utvrđenja cijeneći da u postupku saslušani svjedok FK nema neposrednih saznanja o dogovoru parničnih stranaka već o odnosima istih iskazuje po pričanju brata te da istom nije poznato u kojem svojstvu je drugo tuženik sudjelovao u poslovnom odnosu s tužiteljem smatra da se iskaz istog ne može uzeti kao odlučujući za donošenje odluke pa zaključuje da tužitelj nije dokazao da je drugo tuženik kao fizička osoba preuzeo osobnu obvezu isplate utuženog iznosa tužitelju niti da postoji druga osnova njegove osobne odgovornosti te smatra osnovanim po tuženiku istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije budući tužitelj nije dokazao da je drugo tuženik nositelj obveze koja je predmet tužbenog zahtjeva.

10. Obrazlaže prvostupanjski sud da iz sadržaja sklopljenog Ugovora o najmu proizlazi da je drugo tuženik nastupa kao prokurist prvo tuženika, odnosno kao njegovo direktor prema Aneksu, dakle isključivo kao osoba ovlaštena za zastupanja prvo tuženika pa kako smatra da prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, dalje ZTD) nije predviđena odgovornost zastupnika društva s ograničenom odgovornošću za dugove društva smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja spram drugo tuženika neosnovan.

11. U odnosu na prvo tuženika zaključuje prvostupanjski sud da tužitelj ničim nije dokazao osnov ni visinu potraživanja ( točka 14.1. obrazloženja prvostupanjske odluke) odnosno da iz spisu priležećih isprava ne proizlazi postojanje nepodmirenog dugovanja, a polazeći od iskaza drugo tuženika koji navodi da je firma najvjerojatnije nešto dugovala, zaključuje da se iz istog ne može utvrditi visina dugovanja pa kako tužitelj tijekom postupka nije dokazao visinu istog to kao neosnovan odbija tužbeni zahtjev tužitelja te odlučuje kao u točki I. izreke presude.

12. Odluku o parničnom trošku temelji na odredbi čl. 154.st.1. ZPP -a te tužitelja budući nije uspio u postupku obvezuju na naknadu parničnog troška drugo tuženiku za radnje poduzete po punomoćniku odvjetniku pozivom na odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnik te odlučuje kao u točki II. izreke.

13. Ispitujući pravilnost pobijane presude utvrđeno je da je u postupku donošenja iste u odnosu na prvo tuženika počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354.st.2.t. 8. ZPP -a na postojanje koje upire u tužitelj sadržajem žalbe.

14. Prema odredbi čl. 354.st.2.t.8. ZPP-a bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku.

15. Prvostupanjski sud u pobijanoj presudi kao prvo tuženika označava TD Bonita Nuova d.o.o. te u odnosu na istoga kao i u odnosu na drugo tuženika kao neosnovan odbija tužbeni zahtjev tužitelja.

16. Obrazlaže prvostupanjski sud da tužitelj u odnosu na prvo tuženika ničim nije dokazao osnov ni visinu potraživanja dok glede drugo tuženika tužbeni zahtjev kao neosnovan odbija zaključujući da tužitelj nije dokazao da je drugo tuženika kao fizička osoba pismeno ili usmeno preuzeo obvezu bilo kakvog dugovanja prvo tuženika.

17. Kako iz podataka Trgovačkog registra proizlazi da je prvo tuženik TD Bonita Nuova d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i ugostiteljstvo u stečaju brisan iz sudskog registra i to dana 13. ožujka 2019. na brisanje kojeg upućuje i tužitelj sadržajem žalbe, to je prvo tuženik brisanjem iz sudskog registra izgubio stranačku sposobnost.

18. Ovo znači da isti više ne može imati položaj stranke u postupku pa kako je prvostupanjski sud presudu donio u odnosu na osobu koja nema stranačku sposobnost to je u donošenju iste počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.t.8. ZPP-a na koju ovaj sud pazi i po služenoj dužnosti.

19. Glede odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva u odnosu na drugo tuženika ostvaren je žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

20. Zaključak o neosnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja u odnosu na drugo tuženika prvostupanjski sud temelji na ocjeni u postupku provedenih dokaza, sadržaja isprava o sklopljenom Ugovoru o najmu i Aneksu istoga te raskidu predmetnog Ugovora, kao i iskazu tuženika i saslušanog svjedoka DK ocjenom kojih utvrđuje da tužitelj nije dokazao činjenicu da je drugo tuženik kao fizička osoba preuzeo obvezu plaćanja u to vrijeme postojeće novčane obveze pravne osobe te jamčio za obvezu istog prema tužitelju.

21.Osnovano tužitelj upire žalbom da višekratno neuredna dostava poziva svjedoku ČK sama po sebi ne može predstavljati razlog zbog kojeg sud opravdano može odustati od saslušanja istog već je na sudu primijeniti mehanizme i raspoloživa sredstva propisana ZPP-om za uručenje poziva i osiguranje prisutnosti svjedoka na glavnoj raspravi ukoliko se radi o svjedoku kojeg sud u smislu odredbe čl. 220. ZPP-a smatra potrebnim za utvrđivanje odlučnih činjenica.

22. Razlozi koje navodi prvostupanjski sud u prilog ne provođenja dokaza saslušanjem istog po shvaćanju ovoga suda nisu opravdani pri čemu prvostupanjski sud svoju odluku u odnosu na drugo tuženika temelji na primjeni pravila o teretu dokazivanja zaključujući da tužitelj nije dokazao da se je drugo tuženika kao fizička osoba obvezao tužitelju za plaćanje dugovanja proizašlog iz Ugovora o najmu i Aneksa istom koji je bio zaključen između tužitelja kao najmodavca i prvo tuženika kao najmoprimca a koji Ugovor je raskinut 15. svibnja 2011.

23. Kada prvostupanjski sud ne provede sve dokaze predlože po tužitelju ne može svoju odluku temeljiti na pravila o teretu dokazivanja.

24. Stoga u konkretnoj situaciji kada nisu provedeni i ocijenjeni svi predloženi dokazi preuranjeno je stajalište prvostupanjskog suda da su se stekli uvjeti za primjenu pravila o teretu dokazivanja.

25. Zbog navedenog na temelju odredbe čl. 369. st.1. ZPP -a i čl. valjalo je uvažiti žalbu tužitelja i prvostupanjsku presudu ukinuti te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

26. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će prvenstveno otkloniti naprijed navedenu bitnu povredu odredaba postupka s čim u vezi mora voditi računa o tome da je nad prvo tuženikom prethodno brisanju iz sudskog registra bio otvoren stečajni postupak zbog koje činjenice je u odnosu na istoga rješenjem od 17. ožujka 2016. u smislu odredbe čl. 212. t.5. ZPP-a utvrdio prekid postupka koji prema stanju spisa spram ovoga nije nastavljen niti je u odnosu na istoga do njegova brisanja bilo doneseno rješenje o nastavku time da je isti brisanjem iz sudskog registra prestao postojati te više ne može imati položaj stranke u postupku te u odnosu na istog ne može biti donesena meritorna odluka.

27. Kako je tužitelj inicirano ovaj postupak s zahtjevom da mu se solidarno isplati iznos od 10.617,82 eur/80.000,00 kn a kako solidarni dužnici kao suparničari u procesnopravnom smislu imaju položaj samostalnih stranka te njihove radnje ili propuštanja niti koriste niti štete drugim suparničarima ( čl. 200 ZPP -a) nema zapreke odlučivanju o osnovanosti zahtjeva spram drugo tuženika koji ima stranačku sposobnost.

28. U nastavku postupka radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja u odnosu na tuženika FK potrebno je, da bi prvostupanjski sud odluku pravilno mogao temeljiti na pravilima o teretu dokazivanja, provesti sve po tužitelju predložene dokaze, konkretno i dokaz saslušanjem svjedoka ČK te po saslušanju istog, ocjenom svih u postupku provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8 ZPP-a utvrditi i zaključiti o među strankama spornoj činjenici je li drugo tuženik (do otvaranja stečajnog postupka zastupnik prvo tuženika) kao fizička osoba jamčio za obvezu TD Bonita Nuova d.o.o. cijelom svojom imovinom odnosno kao fizička osoba preuzeo obvezu plaćanja duga koje je prvo tuženik imao prema tužitelju i u kojem iznosu te o zahtjevu tužitelja donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku.

29. Slijedom iznijetog temeljem odredbe čl. 369. st.1. ZPP-a u svezi s odredbom čl.370.st.1. ZPP-a prvostupanjsku presudu valjalo je ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje .

30. Kako je zbog ukidanja odluke o glavnoj stvari još uvijek neizvjestan uspjeh stranaka u sporu, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka sadržanu u točki II. pobijane presude o kojem će prvostupanjski sud odlučiti konačnom odlukom.

31. Temeljem odredbe čl. 166.st.3. ZPP-a ostavljeno je da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

U Rijeci, 29. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Filka Pejković