Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Pp-823/2026-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Ane Tokić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv IA, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), pokrenutim optužnim prijedlogom Policijske Uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split KLASA: 211-07/26-5/1769, UR BROJ: 511-12-23-26-1 od 23. siječnja 2026. nakon provedenog žurnog postupka, na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 29. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
okrivljenik IA, sin I i B, dj.C, rođ. **.**.1991. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], SSS, komercijalist, zaposlen kao građevinski radnik u "Clean Stone" d.o.o., skromnog imovnog stanja (plaća 1.100,00 eura), državljanin RH, jedanput prekršajno kažnjen,
k r i v j e
što je 22. siječnja 2026. oko 01:00 sati u [adresa], u obiteljskom stanu IA, u spavaćoj sobi počinio psihičko i fizičko nasilje u obitelji naspram svoje izvanbračne partnerice BA na način da ju je prvo verbalno napao vičući riječima: "kurvetina si, drolja si", nakon čega je primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila ozljeda na način da ju je objema rukama uhvatio za vrat i počeo gušiti, što je kod BA izazvalo povredu dostojanstva, osjećaj straha i uznemirenosti,
čime je počinio prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 1. i točke 3. kažnjiv po članku 22. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
pa mu se na temelju navedenog Zakona
i z r i č e
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 30 (trideset) DANA, u koju kaznu mu se na temelju članka 40. Prekršajnog zakona uračunava vrijeme koje je proveo u uhićenju od dana 23. siječnja 2026. u 22:10 sati, do dana 24. siječnja 2026. u 10:00 sati, kao dva (2) dana zatvora, tako da mu KAZNA ZATVORA TRAJE 28 (dvadeset osam)
DANA.
Na temelju članka 44. stavaka 2. i 3. Prekršajnog zakona na okrivljenika se
p r i m j e nj u j e
UVJETNA OSUDA
tako što se izrečena kazna zatvora od 28 dana neće izvršiti ukoliko u vremenu provjeravanja od jedne (1) godine ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene ovom uvjetnom osudom.
Na ime troškova prekršajnog postupka okrivljenik je dužan platiti iznos od 100,00 (sto) kuna, u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, I. Policijska postaja Split, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog prekršaja opisanog i pravno označenog kao u zaglavlju presude.
2. Okrivljenik je zbog prekršaja bio uhićen i doveden na sud tako da je protiv njega proveden žurni postupak sukladno članku 221. stavku 1. točki 3. Prekršajnog zakona.
3. Očitujući se o optužnom prijedlogu i svojoj krivnji za prekršaj zbog kojeg se tereti IA je izjavio da se ne smatra krivim, navodeći nadalje u svojoj obrani da se navedene prigode u stanu u kojem je stanovala i njegova izvanbračna partnerica BA svađao sa svojom majkom, što da je zasmetalo BA koja mu je govorila da se prestane svađati s majkom jer da će u protivnom zvati policiju. Govorio joj je da se ne miješa u tu svađu te da će on to riješiti s majkom, međutim BA da je uzela mobitel i otišla u spavaću sobu kako bi nazvala policiju. Tada da joj je ljutito rekao da je drolja i da ih ne zove, ali je ona to ipak učinila u čemu da ju je htio spriječiti, pa ju je uhvatio rukom za vrat, ali ne da bi je gušio, nego da bi je spriječio da zove policiju. Ona se zbog toga prestrašila te mu je dala mobitel. Sutradan da ga je policija pronašla u stanu s majkom, rekli su mu da ga je BA prijavila te su ga priveli u policijsku postaju. U međuvremenu ona da je njemu i majci slala poruke preko mobitela u kojima je tražila da spakiraju njezinu robu i ostave je ispred vrata stana, ali da je u tim porukama vrijeđala njega i majku. Njegova majka da je spakirala Lucijine stvari i ostavila ih ispred vrata stana.
4. Radi utvrđenja činjeničnog stanja ispitana je u svojstvu svjedokinje BA, njegova tadašnja izvanbračna partnerica.
5. Nakon što je BA kao svjedokinja-žrtva upozorena po Zakonu i upitana na okolnosti predmetnog prekršaja izjavila je da ju je dana 22. siječnja 2026. oko 01:00 sati u obiteljskom stanu IA, gdje je tada stanovala i bila u izvanbračnoj vezi s IA, probudila njegova majka N koja joj je rekla da joj je IA ukrao novac i da mu kaže neka ga vrati, a zbog toga da je bila jako ljuta na njega te je vikala. Otišla je kod IA u spavaću sobu i rekla mu da majci vrati novac, ali što on nije htio učiniti, nego ju je verbalno napao vrijeđajući je riječima da je kurvetina i drolja. Kada mu je rekla da će zvati policiju, uhvatio ju je za vrat i počeo gušiti, sve kako ne bi zvala policiju. Uspjela se nekako otrgnuti te je otišla u drugu sobu odakle je zvala svoju majku i ispričala joj što se dogodilo, a ona joj je rekla da pokupi svoje stvari i vrati se kući u [adresa], te da zove policiju. Policiju da je pozvala njegova majka zbog ukradenog novca i zbog toga što ju je prethodnog dana tukao. Policija da je došla, ali ona da tada s njima nije razgovarala, nego je sutradan otišla u I. Policijsku postaju gdje je dala svoj iskaz i nakon toga se vratila svojoj majci u [adresa], a s IA da nema više nikakve veze. Također je BA izjavila da više nije u vezi s IA i zbog toga što on pije te konzumira marihuanu, unatoč tome što su se više puta dogovarali da to više ne uzima, ali se on nije držao dogovora i konzumira alkohol i droge.
6. Kada je IA čuo svjedočenje BA, izjavio je da je njegova jedina primjedba to što je rekla da on konzumira alkohol i droge, ističući da je s drogama prestao, a od alkohola da samo ponekad konzumira pivo. Ponovio je da je BA uhvatio za vrat, ali ne da bi je gušio, nego da bi je spriječio da zove policiju, jer je namjeravao sa svojom majkom riješiti problem, što je naknado i učinio tako što je vratio novac i ispričao joj se. S BA da nema više nikakvog kontakta jer se ona odselila iz njegovog stana i otišla svojoj kući u [adresa]. Na koncu je IA izjavio da se kaje zbog svog ponašanja te noći te da se zbog toga svima ispričava, pa tako i BA.
7. Nadalje sud u dokazne svrhe pročitao službene zabilješke I. Policijske postaje Split od 23. siječnja 2026., osim izdvojenih dijelova, naredbu o određivanju mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze se BA koja traje od 23. do 31. siječnja 2026. i koja je izdana IA, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji koju je osobno podnijela u I. Policijskoj postaji Split BA dana 23. siječnja 2026., izvješće o uhićenju, obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve BA za zaštitom, obavijesti žrtvi nasilja u obitelji BA o njezinim pravima u smislu predmetnog Zakona te je izvršena provjera u prekršajnoj evidenciji iz koje je utvrđeno da je u zadnje tri godine IA jedanput kažnjen za prekršaj iz Zakona o prebivalištu o čemu je kao dokaz elektroničkim putem pribavljena potvrda nadležnog Ministarstva koja se nalazi u spisu.
8. Na temelju ovako provedenog postupka, u kojem je sud izvedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, svakog posebno, kao i u njihovim međusobnim odnosima, s podjednakom pažnjom utvrđujući činjenice koje su u korist okrivljenika i koje su mu na teret, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, nedvojbeno je utvrđeno da su se kritične prigode u postupanju okrivljenika u odnosu na tadašnju izvanbračnu partnericu ostvarila sva bitna obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret izrekom ove presude, s time što je djelo prekvalificirano s obzirom da je u postupku utvrđeno da je prema BA počinio fizičko i psihičko nasilje, odnosno da se radi o nasilju iz članka 10. stavka 1. točke 1. i točke 3. predmetnog Zakona, kao i to da se ne radi o ponovljenom obiteljskom nasilju s obzirom da u zadnje tri godine IA nije pravomoćno prekršajno kažnjavan za obiteljsko nasilje, tako da se radi o prekršaju iz članka 22. stavka 1., a ne stavka 2. istog članka Zakona.
9. Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji propisuju se prava žrtava nasilja u obitelji, krug osoba na koje se Zakon odnosi, određuju se oblici nasilja u obitelji, prekršajnopravne sankcije za zaštitu od nasilja u obitelji, prikupljanje podataka o primjeni Zakona, osnivanje Povjerenstva za praćenje i unapređenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji, te prekršajne odredbe.
10. Tim Zakonom je u pravni poredak Republike Hrvatske prenijeta Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (SL L 315, 14. 11. 2012.)
11. Člankom 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisano da su osobe na koje se primjenjuje taj Zakon: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca, te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik, bivši bračni drug, bivši izvanbračni drug, bivši životni partner, bivši neformalni životni partner, sadašnji i bivši partner u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
12. Ovim Zakonom propisano je i što se smatra nasiljem u obitelji: 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda (ako je nastupila tjelesna ozljeda radi se o kaznenom djelu za koje kazneni postupak pokreće nadležno državno odvjetništvo),
2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4. spolno uznemiravanje, 5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci i 6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
13. IA i BA su u vrijeme počinjena prekršaja bili izvanbračni partneri, pa se u konkretnom slučaju na njih primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, i to na IA kao počinitelja obiteljskog nasilja, a na BA kao žrtvu obiteljskog nasilja.
14. Iako je IA očitujući se o svojoj krivnji za prekršaj radi kojeg se tereti izjavio da se ne smatra krivim, opisujući cijeli događaj na svoj način, ispitana svjedokinja-žrtva je u bitnome ponovila sve ono što mu se stavlja na teret, a na njezin iskaz glede samog događaja on nije imao primjedbi, već mu je samo zasmetalo što je ona izjavila da on konzumira alkohol i droge, s čime da je navodno prestao.
14.1. Stoga nije mogla biti prihvaćena njegova obrana u dijelu u kojem tvrdi da je BA uhvatio za vrat samo kako bi je spriječio da zove policiju, jer takva gesta može se jedino protumačiti na način da ju je pokušao gušiti, a što svakako predstavlja fizičko nasilje. Zbog takvog ponašanja, kao i zbog uvreda koje joj je uputio (da je kurvetina i drolja) ona ga je prijavila policiji jer je sasvim jasno da je takvo ponašanje IA kod nje izazvalo povredu dostojanstva te osjećaj straha i uznemirenosti. Zbog toga mu je policija i izdala naredbu o određivanju mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s BA u trajanju od osam dana, ali koju sud nije produljio ocjenjujući da ne postoji opasnost od ponavljanja prekršaja s obzirom da je ona odselila iz stana u [adresa] te više nije u vezi s IA.
15. Dakle, svi izvedeni dokazi nedvojbeno ukazuju na to da je IA počinio prekršaj za koji se tereti, pa ga je stoga trebalo proglasiti krivim i izreći odgovarajuću prekršajnopravnu sankciju.
16. Za taj prekršaj u navedenom Zakonu propisana je novčana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kazna zatvora do 90 dana.
17. Pri odlučivanju o vrsti i mjeri sankcija sud je uvažio stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja i ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, sukladno člancima 6., 32. i 36. Prekršajnog zakona, pa je tako kao olakotne okolnosti uvažio to što IA u bitnome nije negirao prekršaj unatoč tome što se ne smatra krivim, njegove skromne imovinske prilike, što je izrazio kajanje zbog svog ponašanja prema žrtvi i što u zadnje tri godine nije kažnjavan za prekršaje iz predmetnog Zakona, dok osim samih obilježja počinjenog prekršaja drugih otegotnih okolnosti nije bilo. Stoga mu je odlučeno izreći težu vrstu kazne, dakle kaznu zatvora, i to u trajanju od 30 dana, s time što mu je izvršenje te kazne odgođeno na rok od jedne godine, pa ukoliko u tom roku ne počini drugi prekršaj za koji mu je izrečena ista ili teže kazna, kazna zatvora neće se ni izvršiti.
17.1 Dakle, ukoliko okrivljenik unutar određenog mu vremena provjeravanja počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena kazna zatvora, sud će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora, i to u trajanju od 28 dana, jer mu je na temelju članka 40. Prekršajnog zakona kao dva dana zatvora uračunato vrijeme proveo u uhićenju.
18. Iako je ovlašteni tužitelj za okrivljenika predložio izricanje bezuvjetne zatvorske kazne u trajanju od 20 dana te zaštitnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji BA, sud je odlučio da je za sada prema okrivljeniku adekvatno primjeniti samo mjeru upozorenja u vidu uvjetne osude, bez primjene navedene zaštitne mjere, jer prema njegovom dosadašnjem ponašanju nema indikacija da mu je takva mjera potrebna, s obzirom da ranije nije kažnjavan za obiteljsko nasilje, u uvjerenju da je i samo vođenje ovog prekršajnog postupka na njega djelovalo u dovoljnoj mjeri kako ubuduće više ne bi ponovio ovakvo ili slično ponašanje u obitelji.
19. U konkretnom slučaju izrečena prekršajnopravna sankcija ukazuje se adekvatnom težini počinjenog djela i stupnju njegove prekršajne odgovornosti te je za vjerovati da će se njome ostvariti propisane svrhe kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona, odnosno izraziti društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja te utjecati na IA i sve ostale da ne čine prekršaje, osobito one s elementima nasilja, bilo u obitelji, kao ni prema bilo kojoj drugoj osobi izvan tog kruga.
20. Za napomenuti je na kraju da je svrha prekršajnopravnih sankcija zaštita članova obitelji izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja, pa stoga sud upozorava IA na buduće ponašanje, jer ukoliko ponovno dođe do obiteljskog nasilja, uslijedit će i strože sankcioniranje, odnosno bezuvjetna zatvorska kazna i odgovarajuća zaštitna mjera, sve u cilju zaštite žrtava obiteljskog nasilja.
21. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 1. i 2. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te materijalne prilike okrivljenika, pri čemu je uzeto u obzir i to da se radi o prekršaju iz oblasti obiteljskog nasilja, da je bilo potrebno u svojstvu svjedoka ispitati BA koja je na sud došla iz [adresa] javnim prijevozom te ima pravo na naknadu putnog troška u iznosu od 13,00 eura, da je zbog počinjenog prekršaja okrivljenik bio uhićen i doveden na sud zbog čega je bio potreban dodatan angažman policije te da paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju troškova paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13).
U Splitu 29. svibnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Ana Tokić, v.r.
Ljiljana Vuko, v.r.
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti :
- okrivljeniku
- žrtvi
- ovlaštenom tužitelju
- ovdje